Hrvatska je nakon 1999. i smrti prvog predsjednika Franje Tuđmana promijenila Ustav i umjesto dotad važećeg polupredsjedničkog sustava vlasti uvela parlamentarni. U sklopu tadašnjih ustavnih promjena izmjenom niza članaka ovlasti Vlade povećane su nauštrb onim predsjedničkim. Bez obzira što je time predsjednik RH u izvršnom smislu postao drugorazredna politička figura, predsjednički izbori i dalje, iz izbornog ciklusa u izborni ciklus, pobuđuju značajan interes birača. Situacija nije drugačija ni na ovim predsjedničkim izborima na kojima aktualni predsjednik Zoran Milanović juriša na još jedan petogodišnji mandat. Hoće li mu to poći za rukom saznat ćemo najkasnije za mjesec dana, a u nastavku ćemo se prisjetiti svih predsjedničkih izbora od 2000. do danas.
>Politolog Žižić za Narod.hr komentira datum izbora, prikupljanje potpisa, izborne slogane
2000. – Stipe Mesić iznenađujuće postaje predsjednik
Predsjednički izbori 2000. bili su jedni od najzanimljivijih izbora u hrvatskoj povijesti. Bilo je to specifično vrijeme neposredno nakon smrti predsjednika Tuđmana koji je u bremenitom razdoblju devedesetih godina bio bez premca najbitnija politička figura u zemlji. Za Tuđmanovog nasljednika natjecalo se devet kandidata: Stipe Mesić, Dražen Budiša, Mate Granić, Slaven Letica, Anto Đapić, Ante Ledić, Tomislav Merčep, Ante Prkačin i Zvonimir Šeparović.
Kao pobjednik je pomalo iznenađujuće izašao Stipe Mesić. U drugom krugu osvojio je 55% i i porazio Dražena Budišu.
2005.
Nakon petogodišnjeg mandata Mesić je odlučio kako mu “nije dosta” te se ponovno kandidirao. Osim Mesića 2005. je bilo još čak 12 kandidata: Jadranka Kosor, Boris Mikšić, Đurđa Adlešić, Slaven Letica, Ljubo Ćesić, Ivić Pašalić, Anto Kovačević, Miroslav Blažević, Miroslav Rajh, Doris Košta, Mladen Kešer i Tomislav Petrak.
Stipe Mesić zamalo je pobijedio već u prvom krugu. Osvojio je tada 48,92% i daleko iza sebe ostavio Jadranku Kosor 20,31% te iznenađenje izbora Borisa Mikšića koji je osvojio 17,79%.
U drugom krugu Mesić je uvjerljivo slavio osvojivši 69,93%.
2009.
Prema Ustavu predsjednik je ograničen na dva petogodišnja mandata. To je 2009. značilo da Stipe Mesić nakon punih deset godina odlazi s Pantovčaka. Na tom ga je mjestu htjelo naslijediti 12 kandidata: Ivo Josipović, Milan Bandić, Andrija Hebrang, Nadan Vidošević, Vesna Pusić, Dragan Primorac, Miroslav Tuđman, Damir Kajin, Josip Jurčević, Boris Mikšić, Vesna Škare Ožbolt, Slavko Vukšić.
U prvom krugu uvjerljivo je najviše glasova dobio Ivo Josipović (32,43%), a u drugom mu se krugu pridružio tadašnji zagrebački gradonačelnik Milan Bandić (14,84%).
U drugom krugu odvijala se žestoka ideologizirana kampanja iz koje je kao pobjednik izašao Josipović s osvojenih 59,45%.
2014. – Grabar Kitarović postaje prva žena predsjednica RH
HDZ je na izborima 2014. svim silama htio, nakon više od deset godina “instalirati” svog predsjednika na Pantovčak. Ivi Josipoviću suprotstavili su Kolindu Grabar Kitarović. Osim njih dvoje kandidati su bili još samo Milan Kujundžić i Ivan Vilibor Sinčić.
Uoči izbora Josipović je slovio za velikog favorita, ali već rezultat prvog kruga rasplinuo je takve pretpostavke. Josipović je osvojio najviše glasova, ali s vrlo malom razlikom ispred Kolinde Grabar Kitarović (38,46% – 37,22%).
>Koliko su financijski teški najizgledniji kandidati za Pantovčak?
Bio je to samo nagovještaj onoga što će se dogoditi u drugom krugu. U neizvjesnoj borbi drugog izbornog kruga Grabar Kitarović je osvojila 50,74% i postala je prva predsjednica u povijesti RH, a Josipović je ostao “kratak” s 49,26%.
2019.
Na izborima 2019. godine natjecalo se 11 kandidata. Uz tada aktualnu predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović kandidirali su se još: Zoran Milanović, Miroslav Škoro, Mislav Kolakušić, Dario Juričan, Dalija Orešković, Ivan Pernar, Katarina Peović, Dejan Kovač, Anto Đapić i Nedjeljko Babić.
U prvom krugu troje kandidata bilo je po postocima vrlo blizu. Zoran Milanović osvojio je 29,55%, Kolinda Grabar Kitarović 26,65%, a kandidat udružene desnice Miroslav Škoro 24,45%.
U drugom krugu Zoran Milanović osvojio je predsjednički mandat zahvaljujući potpori od 53% birača.
>Bitka za Pantovčak: S ovim sloganima kandidati kreću u utrku za vaše glasove
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.