Neslužbena kampanja za predsjedničke izbore traje već mjesecima, a svakim danom javlja se sve više potencijalnih kandidata. U medijskom prostoru izlaze različita mišljenja o intenzitetu dosadašnje pretkampanje, o tome tko će skupiti dovoljno potpisa, koliko su bitni slogani, sučeljavanja, pa i sam datum održavanja izbora… O ovim čimbenicima kampanje za Narod.hr svoje je mišljenje dao politolog dr. sc. Jakov Žižić, profesor na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.
Narod.hr: Uskoro počinje prikupljanje 10 000 potpisa potrebnih za predsjedničku kandidaturu. Što mislite hoće li svih 12 najavljenih kandidata uspjeti skupiti dovoljno i, općenito, koliko je to logistički zahtjevan zadatak?
Žižić: Prikupljanje potpisa nije zahtjevno za stranke koje imaju razvijenu infrastrukturu poput HDZ-a, SDP-a, Mosta i Možemo!. Neće svi najavljeni kandidati prikupiti potpise. Neki od njih vjerojatno neće ni prikupljati potpise, već najavom kandidature samo žele dobiti medijsku pozornost. Postoje i oni koji sami ne mogu prikupiti potpise, ali će se vjerojatno pojaviti kao predsjednički kandidati. Podsjećam da je na predsjedničkim izborima prije pet godina bilo dvoje kandidata koji su osvojili puno manje glasova od broja potpisa koje su morali prikupiti. To govori da na predsjedničkim izborima imate i kandidate koji svjesno ili nesvjesno iskrivljuju sliku o političkoj ponudi na izborima. Radi se o kandidatima koji služe za stvaranje dojma o velikom broju sličnih kandidata. Primjerice, stvori se dojam o velikom broju kandidata koju su jednako neozbiljni i nedorasli dužnosti predsjednika pa je onda najbolje odabrati etabliranu opciju.
>Bitka za Pantovčak: S ovim sloganima kandidati kreću u utrku za vaše glasove
Narod.hr: Većina kandidata objavila je svoje slogane. Koliko su slogani bitni u kampanji?
Žižić: Slogani su folklor kampanje. U javnom prostoru imate veći broj „komunikacijskih gurua“ koji politiku svode na medijske i komunikacijske tehnike. Oni nameću tezu da je u politici najvažnije uspješno ovladavanje medijskim i komunikacijskim tehnikama. To čine prvenstveno radi svojih poslovnih interesa. Dio političke klase prihvaća srozavanje politike u medijsku i komunikacijsku djelatnost. Politika treba biti promišljanje o stanju društva i pronalaženje rješenja za društvene probleme. Politika mora imati jasne vrijednosti i ideje o ljudskoj osobi, društvu, naciji, gospodarstvu i državi. Slogani nisu čimbenik koji bitno utječe na ishod izbora.
Narod.hr: Pretkampanja zasad protječe mirno. Što mislite hoće li se, kada krene službena kampanja, stvari ipak intenzivirati? Koje bi teme mogle prevladavati?
Žižić: Službeni dio kampanje bit će iscrpljujući za javnost, a već i sad je to iscrpljujuće pratiti. Ova godina je, u smislu izbora i političkih događanja, bila dosta sadržajna. Kad krene službena kampanja intenzivirat će se osobno nadmetanje kandidata. Kampanja će se svesti na međusobno prozivanje zbog određenih osobina kandidata. Primjerice je li netko zbog određenih osobina nesposoban da bude predsjednik, a ovaj drugi upravo ima osobine koje ga čine podobnim za obnašanje funkcije predsjednika. Bit će mnogo osobnih napada kojima će se nastojati diskvalificirati protukandidata. Drugi krug će se vjerojatno svesti na prozivanje i diskreditiranje predsjednika Milanovića na osobnoj razini. Mislim da ćemo vrlo malo čuti o nekim temama koje su relevantne za dužnost predsjednika Republike. Jedna od tema o kojoj bi se trebalo razgovarati u kampanji je ustavni položaj predsjednika Republike u hrvatskom političkom sustavu. Hrvatska je zrela za reformu ustavnog položaja i ovlasti predsjednika Republike. Bilo bi zanimljivo čuti stavove i ideje kandidata o jačanju ili oduzimanju postojećih ustavnih ovlasti predsjednika Republike. Takve teme zaslužuju puno više prostora u kampanji nego osobne diskvalifikacije.
>Poplava predsjedničkih kandidata na desnici: Evo tko je sve najavio kandidaturu
Narod.hr: Prema istraživanjima javnog mnijenja podrška najjačim kandidatima nije bitnije promijenjena posljednjih mjeseci. Što u tom kontekstu očekujete od predizbornih sučeljavanja? Tko bi na njima mogao prosperirati i zašto?
Žižić: Smatram da istraživanja javnog mnijenja podcjenjuju kandidatkinju Mariju Selak Raspudić koja ima 5 do 6 postotnih bodova veću podršku nego što pokazuju ankete. To ne znači da ima podršku dovoljnu za ulazak u 2. krug. Njezine izglede za ulazak u 2. krug je bitno umanjila kandidatura Mira Bulja. Bulj će zahvaljujući svojoj prepoznatljivosti i energiji dogurati do 4-5% na izborima i tako održati Most kao relevantnu političku opciju. Nakon što nisu prešli izborni prag na europskim izborima, Mostu je trebao predsjednički kandidat koji može ostvariti relevantan rezultat. Takvog kandidata su unutar stranke mogli pronaći samo u Miru Bulju. Što se tiče predizbornih sučeljavanja, to je segment izbora koji se mistificira. Birači će nastupe u sučeljavanjima ocjenjivati prema svojim stranačkim i ideološkim preferencijama. Ako im je kandidat politički i ideološki blizak, onda će im se sviđati i njegov nastup u sučeljavanju. Sučeljavanja su važna i nezaobilazna u predsjedničkim izborima, ali nemaju presudan utjecaj na biračko odlučivanje.
Narod.hr: Prvi krug predsjedničkih izbora bit će 29. prosinca. Što mislite zašto je Vlada odabrala baš taj datum? Kome bi on mogao ići u prilog i zašto? Kakvu izlaznost očekujete?
Žižić: Da budem iskren, mislio sam da će prvi krug biti 22. prosinca, a Vlada je odlučila da će to ipak biti 29. prosinca. Oni su vjerojatno imali političku računicu s odabranim datumom, ali ne smatram da će odabir datuma bitno utjecati na rezultate izbora. Unatoč političkoj iscrpljenosti koja će još rasti u kampanji, očekujem vrlo dobru izlaznost. Građanima je i dalje važna dužnost predsjednika premda nema ulogu i ovlasti kao u polupredsjedničkom sustavu 90-ih godina. Predsjednički izbori su personalizirano političko natjecanje s kojim se ljudi mogu lako poistovjetiti i zato imaju želju i potrebu glasovati.
>Žižić: Političke elite nastoje zadržati kontrolu nad sastavom ustavnih sudaca
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.