Dolaskom jeseni predsjednički izbori svakim danom sve više ulaze u fokus javnosti, a time i birača. U proteklim mjesecima pretkampanja je protjecala relativno mirno bez značajnijih međusobnih sukoba pretendenata na predsjedničku funkciju. A njih, barem prema najavama ne nedostaje. Dosad je medijski kandidaturu najavilo, uključujući aktualnog predsjednika Zorana Milanovića, ukupno 11 kandidata. Primjetno je pritom da je ponuda kandidata s desne strane političkog spektra znatno bogatija.
Bez obzira na objektivne poteškoće u suvremenom definiranju desnog i lijevog kao i nevoljkost nekih kandidata da se stave u takve okvire, jasno je kako će osmero dosad najavljenih kandidata za predsjednika RH svoje glasove tražiti primarno kod birača desnog spektra. To su Miro Bulj, Tomislav Jonjić, Dražen Keleminec, Mislav Kolakušić, Branka Lozo, Dragan Primorac, Marija Selak Raspudić i Niko Tokić Kartelo. Sudeći po nekim nagađanjima, ali i činjenici da su izbori tek za dva i pol mjeseca, ova brojka neće biti konačna.
>Predsjednički izbori od 1992. do danas: Koliko ih je bilo i kako su izgledali
Što je desno, a što lijevo?
U suvremenoj politologiji, a napose onoj domaćoj, ne postoji konsenzus oko toga što je to danas desno, a što lijevo. Bez ikakve namjere da u tu problematiku pokušamo razriješiti, u ovom će tekstu kao desni kandidati biti nabrojani oni koji se u javnosti takvima percipiraju. Oni su u nastavku nabrojani i ukratko opisani abecednim redom kako njihov redoslijed ne bi implicirao njihove eventualne izglede na izborima.
Miro Bulj
Posljednji u nizu kandidata s desnog spektra koji je najavio kandidaturu za predsjednika RH je Miro Bulj. Ovaj gradonačelnik Sinja i saborski zastupnik nastupat će kao kandidat stranke Most, premda je, prilikom objave kandidature, istaknuo da će zapravo biti “narodni kandidat”. Kao temelj svog programa Bulj je istaknuo iniciranje pet referenduma:
1. Zaustavljanje ilegalnih migracija i ograničenje uvoza strane radne snage.
2. Odbacivanje poreza na nekretnine i oporezivanje nezakonito stečene imovine.
3. Prekid javnog financiranja medija i udruga koji ne poštuju Domovinski rat.
4. Ograničavanje mandata manjinskih zastupnika.
5. Zabrana promicanja rodne ideologije u školama i vrtićima.
Tomislav Jonjić
Tomislav Jonjić nezavisni je kandidat za predsjednika RH. Svoju je kandidaturu, ovaj diplomirani pravnik objavio još u svibnju, a na tom ga putu podržava preko 230 hrvatskih intelektualaca prema popisu kojeg je sam Jonjić objavio. U svojoj političkoj karijeri bio je članom više desnih stranaka od kojih je posljednja bila Neovisni za Hrvatsku. Jonjić je jedan od onih kandidata koji ne skrivaju svoj desno-konzervativni svjetonazor te upravo u takvom biračkom tijelu traži svoje birače. Zalaže se, između ostalog, za olakšavanje dobivanja hrvatskog državljanstva iseljenicima te za više hrvatskog sadržaja u obrazovanju, kulturi i medijima.
>Jonjić se pohvalio listom osoba koje podupiru njegovu kandidaturu; pogledajte popis
Dražen Keleminec
Dražen Keleminec dobro je poznato lice na hrvatskoj desnici. Predsjednik je Autohtone Hrvatske stranke prava (A-HSP) a prilikom najave svoje predsjedničke kandidature poručio je kako će se na tim izborima „suprotstaviti komunističkoj bandi koja terorizira hrvatski narod“. Keleminec je javnosti poznat po prosvjedima u Srbu za vrijeme obilježavanja četničko-komunističkog ustanka iz srpnja 1941. godine. Keleminec je dugo u politici, 1990-ih se priključio HSP-u, a nakon raskola u stranci 1995. pridružio se novoosnovanoj Paraginoj Hrvatskoj stranci prava 1861. Nakon toga, osnovao je Hrvatske pravaše, a 2005. ujedinio ih je s Hrvatskim pravaškim pokretom Krešimira Pavelića. Ta se nova stranka danas naziva Autohtona Hrvatska stranka prava.
Mislav Kolakušić
Mislav Kolakušić, predsjednik stranke Pravo i pravda te bivši europarlamentarac, u lipnju je najavio svoj pohod na Pantovčak. Bit će to Kolakušićev drugi pokušaj, 2019. je ispao u prvom krugu osvojivši 5,87%. Kolakušić je prije politike bio sudac, a u politiku se probio javnim angažmanom protiv Zakona o predstečajnim nagodbama. Na počecima svoje političke karijere Kolakušić je inzistirao na ekonomskim temama i borbi protiv korupcije, a posljednjih godina sve više skreće udesno. Suverenizam, migracije i demografija u središtu su njegovih javnih nastupa.
Branka Lozo
Branka Lozo bit će kandidatkinja za predsjednicu novoosnovane stranke Dom i Nacionalno okupljanje (DOMiNO). Prilikom objave svoje kandidature videoporukom, Lozo je istaknula da će se boriti za očuvanje kontinuiteta kršćanske kulture i tradicije u RH, a da će se protiviti raznim protuprirodnim idejama. Posebno je pritom naglasila da će se protiviti rodnoj ideologiji. “Bit ću glas roditelja zabrinutih nametanjem rodne ideologije”, rekla je Lozo.
>Branka Lozo (DOMiNO) objavila kandidaturu za predsjednicu Republike Hrvatske
Dragan Primorac
Nakon dugog razmišljanja i provedenih istraživanja HDZ je na megdan Zoranu Milanoviću odlučio poslati Dragana Primorca. On nastupa kao nestranački kandidat HDZ-a i još pet stranaka među kojima je i Domovinski pokret. Primorac je pedijatar, forenzičar i subspecijalist iz medicinske genetike, a ovo mu nije prvi izlet u politiku. Od 2003. do 2009. obnašao je dužnost ministra obrazovanja (u vladama predvođenim HDZ-om), a već je jednom pokušao i postati predsjednikom RH. Bilo je to 2009. godine kad je Primorac osvojio šesto mjesto u prvom krugu s 5,93% osvojenih glasova.
Marija Selak Raspudić
Marija Selak Raspudić nezavisna je kandidatkinja za predsjednicu. Ona u ovu utrku ulazi nakon raskola s Mosta koji se dogodio ususret europskim izborima u svibnju. Selak Raspudić prije ulaska u politiku, koji se dogodio 2020., bavila se filozofijom i bioetikom te je bila zaposlena na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U politici je Selak Raspudić najpoznatija po svojoj aktivnosti i govorima u Hrvatskom saboru. Selak Raspudić nerado se ideološki jasnije svrstava, ali po većini njezinih stavovima bismo ju mogli svrstati u desni centar.
>Selak Raspudić: Država je tjerala građane da štede u nekretninama, a sad ih penalizira
Niko Tokić Kartelo
Niko Tokić Kartelo medijski je najmanje poznat od svih kandidata koji su dosad najavili svoje kandidature. Radi se o uspješnom poduzetniku rođenom 1966. godine u Zagrebu. Zanimljivo, Niko Tokić Kartelo 2021. se natjecao za gradonačelnika Zagreba pod imenom Željko Tokić. Osvojio je tada posljednje mjesto s 0,39% glasova. U svojim rijetkim javnim nastupima Tokić Kartelo sebe svrstava u desni centar, a slogan njegove kampanje je “Predsjednik prijatelj”. Tokić Kartelo u dosadašnjem tijeku kampanje najviše se zalaže za demografsku revitalizaciju i gospodarski napredak RH.
