Predsjednički izbori od 1992. do danas: Koliko ih je bilo i kako su izgledali

Izbori za predsjednika Republike Hrvatske održavaju se, u pravilu, svakih pet godina. Dosad su se održali sedam puta od stjecanja neovisnosti.

Prvi predsjednički izbori po hrvatskom Ustavu održani su 2. kolovoza 1992., zajedno s parlamentarnim. Bili su to prvi izravni predsjednički izbori u povijesti Republike Hrvatske, a predsjednika se biralo neposrednim glasovanjem.

Na izbore je izašlo 74,90 % glasača s pravom glasa. Premoćno je pobijedio Franjo Tuđman s osvojenih 1,5 milijuna glasova, odnosno 56,73 %. Iza njega bio je Dražen Budiša iz HSLS-a s osvojenih 585.535, odnosno 21,87 %. Drugi kandidati bili su Savka Dabčević-Kučar (HNS), Dobroslav Paraga (HSP), Silvije Degen (SSH), Marko Veselica (HKDU), Ivan Cesar (HKDS) i Antun Vujić (SDSH).

Drugi izbori održani su pet godina kasnije, točnije 15. lipnja 1997. Bili su to izbori na kojima se, do danas, natjecalo najmanje. Uz dotadašnjeg predsjednika Tuđmana, kandidirali su se još Zdravko Tomac (SDP) i Vladimir Gotovac (HSLS).

>Mijić za Narod.hr analizira: Kakav kandidat može pobijediti Milanovića?

Pravo glasa imalo je nešto preko 4 milijuna birača, a na izbore je izašlo 54,62 % glasača. Pobijedio je ponovno Franjo Tuđman. S osvojenih 1 337 990 glasova, odnosno 61,41 % osigurao je sebi još jedna mandat. Bila je to premoćna pobjeda. Od drugoplasiranog Zdravka Tomca, koji je osvojio 458 172, odnosno 21 % glasova, Tuđman je dobio 40 postotnih bodova više.

Tuđman je na funkciji predsjednika Republike Hrvatske ostao do smrti 10. prosinca 1999. godine. Tada je, prema Ustavu, dužnost privremenog predsjednika preuzeo predsjednik Hrvatskog sabora, tada Vlatko Pavletić (10. prosinca 1999.. – 2. veljače 2000. godine). Nakon što je na parlamentarnim izborima 3. siječnja 2000. pobijedila koalicije SDP, HSLS, HSS, HNS, LS i IDS, dužnost predsjednika do novih izbora preuzima Zlatko Tomčić (2. veljače – 18. veljače 2000. godine).

>Nudi li Plenković namjerno loše kandidate za predsjednika države i gradonačelnika Zagreba?

HDZ ostao bez predsjednika države

Izvanredni treći predsjednički izbori održani su 24. siječnja 2000. U popise birača ukupno bilo je upisano nešto više od 4, 2 milijuna glasača. Natjecalo se devet kandidata, šest stranačkih i tri neovisna: Mate Granić (HDZ), Stjepan Mesić (HNS, HSS, LS, IDS, ASH), Dražen Budiša (HSLS, SDP), Slaven Letica (neovisni), Anto Đapić (HSP, HKDU), Ante Ledić (neovisni), Tomislav Merčep, (HPS), Ante Prkačin (NH) i Zvonimir Šeparović (neovisni).

Prvi put na izborima išlo se u drugi krug jer nitko nije osvojio većinu. Stjepan Mesić osvoji je 1 095 231, 41,13 % glasova, Dražen Budiša 738 506, 27,73 %, a Mate Granić 597 511, 22,44 % glasova.

>Predsjednički izbori u Hrvatskoj: Tko je do sada osvojio najviše glasova i kada je sudjelovalo najviše kandidata?

U drugi krug ušli su Mesić i Budiša. Pobijedio je Mesić s ovijenih 55, 34 % (1 425 342) glasova. Budiša je u drugom krugu osvojio 43,51 % (1 120 641) glasova.

Na birališta je u prvom krugu izašlo 62,98 % glasača, a u drugom 60,88 %.

Na četvrtim izborima 2005. bilo je čak 13 kandidata. Drugi mandat tražio je Stjepan Mesić, dok je HDZ kandidirao Jadranku Kosor. Među kandidatima još su bili Đurđa Adlešič – HSLS, Miroslav Blažević SHB, Ljubo Ćesić – nezavisni, Mladen Kešer – nezavisni, Doris Košta – nezavisni, Anto Kovačević – HKDU, Slaven Letica – nezavisni, Boris Mikšić – nezavisni, Ivić Pašalić – HB, Tomislav Petrak – HPS, Miroslav Rajh – HSM.

>Hebrang napušta HDZ zbog podrške stranke Primorcu: Evo što sve navodi

U prvom krugu Stjepan Mesić osvojio je 48,92 % (1 089 398) glasova, a Jadranka Kosor 20,31 % (452 218). U drugom krugu Mesić je dobio značajnu veću podršku birača i osigurao drugi mandat. Osvojio je 65,93 % (1 454 451) glasova, dok je Kosor dobila 34,07 % (751 692).

Sljedeći predsjednički izbori održani su 2009./2010. U prvom krugu održanom 27. prosinca 2009. nitko nije osvojio potrebnu većinu. U drugi krug ušli su Ivo Josipović ispred SDP-a te nezavisni Milan Bandić. Drugi krug održan je 10. siječnja 2010. Pobjedu je odnio SDP-ov Ivo Josipović s 1 339 322 (59,45 %) osvojenih glasova. Milan Bandić dobio je 883 115 (39,2 %) glasova birača.

>Predsjednički izbori: Očekuje li Milanovića sudbina njegovih prethodnika?

U 2009. godini došlo je do potresa na političkoj sceni kada je premijer Ivo Sanader dao ostavku. Te godine na predsjedničkim izborima HDZ-ov kandidat bio je Andrija Hebrang koji je u prvom krugu osvojio je 12 % glasova. Među kandidatima tada su bili i bivši HDZ-ovi ministri Nadan Vidošević i Dragan Primorac te Vesna Pusić (HNS), Damir Kajin (IDS), Slavko Vukšić (DSSR) te nezavisni Miroslav Tuđman, Vesna Škare Ožbolt, Dragan Primorac i Josip Jurčević.

Prva žena predsjednica

Šesti po redu predsjednički izbori održani su 28. prosinca 2014. Na ovim izborima natjecao se najmanji broj kandidata od 1997. godine, njih četvero: tadašnji predsjednik Ivo Josipović, kojega je podržavala vladajuća koalicija lijevog centra, bivša ministrica vanjskih poslova i dužnosnica NATO-a Kolinda Grabar-Kitarović, koju je podržao HDZ, aktivist Živog zida Ivan Vilibor Sinčić, ujedno i najmlađi predsjednički kandidat u povijesti u dobi od 24 godine, te bivši ministar zdravstva Milan Kujundžić.

>Milanović je na izbornu promidžbu potrošio manje od Grabar-Kitarović, no tri puta više na službena putovanja

Drugi krug održan je 11. siječnja 2015. Dotadašnjeg predsjednika Josipovića porazila je Grabar Kitarović i tako postala prva žena predsjednica. Borba je bila tijesna, a odlučila razlika od 1,48 % glasova. Grabar Kitarović osvojila je 50,74 % (1 114 945), dok je Josipović dobio 49,26 % (1 082 436). Ivo Josipović tako je postao prvi hrvatski predsjednik koji nije uspio osvojiti drugi mandat.

Izlaznost u prvom krugu bila je 47,10 %, a u drugom 59,03 %.

>Šarolike političke poruke iz Sinja: Glavna tema predsjednički izbori

Na predsjedničkim izborima 2019. interes kandidata je ponovno porastao. U prvom krugu sudjelovalo je 11 kandidata. Prvi krug održan je 22. prosinca 2019. U prvim krugu borba je bila tijesna. HDZ-ova kandidatkinja i dotadašnja predsjednica Kolinda Grabar Kitarović osvojila je 26,65 % (507 628) glasova. SDP-ov Zoran Milanović 29,55 % (562 783), a Miroslav Škoro osvojio je 24,45 % (465 704).

Drugi krug održan je 5. siječnja 2020. Predsjednik je postao Zoran Milanović s osvojenih 52,66 %(1 034 170). Grabar Kitarović dobila je podršku 47,34 % (929 707) birača.