Predsjednički izbori u Hrvatskoj: Tko je do sada osvojio najviše glasova i kada je sudjelovalo najviše kandidata?

U nedjelju 22. prosinca održavan je prvi krug sedmih predsjedničkih izbora otkad je Republika Hrvatska stekla neovisnost. Budući da nitko od kandidata nije skupio apsolutnu većinu glasova birača, predsjednički izbori ulaze u drugi krug u kojemu će se sučelili SDP-ov Zoran Milanović i HDZ-ova Kolinda Grabar-Kitarović. Trećem kandidatu s najvećim brojem osvojenih glasova, nezavisnom Miroslavu Škori falilo je 2% veća podrška za ulazak u drugi krug.

Tim povodom podsjećamo na rezultate predsjedničkih izbora 1992., 1997., 2000., 2005., 2009. i 2014. godine kao na to tko je osvajao najuvjerljiviju podršku birača i kada su nezavisni kandidati postali popularni na izborima u Hrvatskoj.

1992.

Naime, jedino je prvi predsjednik Republike Hrvatske, dr. Franjo Tuđman izbore dobio u prvom krugu. On je 1992. godine osvojio 1.509.100 glasova birača, što nitko kasnije nije uspio ponoviti.

Podsjetimo, tada su se na izborima uz Tuđmana u ime HDZ-a, kandidirali i Dražen Budiša (HSLS) koji je osvojio 585.535 glasova, Savka Dabčević-Kučar (HNS) sa dobivenih 161.242 glasova, Dobroslav Paraga (HSP) koji je osvojio 144.695 glasova te Silvije Degen (SSH), Marko Veselica (HKDU), Ivan Cesar (HKDS) i Antun Vujić (SDSH).

1997.

Na idućim predsjedničkim izborima 1997. godine sudjelovalo je samo troje kandidata, a dr. Franjo Tuđman osvojio 1.337.990 glasova. Zdravko Tomac (SDP) osvojio 458.172, Vladimir Gotovac (HSLS) 382.630 glasova.

2000.

Nakon smrti predsjednika Tuđmana, 2000. godine izbore je osvojio, po anketama “autsajder”, Stjepan Mesić čiju su kandidaturu podržali HNS, HSS, LS, IDS i ASH. On je tada osvojio 1.433.372 glasova birača, a Dražen Budiša kojeg su podržali HSLS i SDP 1.125.969 glasova birača. HDZ, čiji je kandidat bio Mate Granić ispao je u prvom krugu s osvojenih 601.588 glasova te će predsjednika, odnosno predsjednicu iznjedriti tek četrnaest godina kasnije, na šestim predsjedničkim izborima u Republici Hrvatskoj.

Uz navedene, 2000. godine predsjednički kandidati bili su Slaven Letica (nezavisni kandidat), Ante Đapić (HSP, HKDU), Ante Ledić (nezavisni), Tomislav Merčep (HPS), Ante Prkačin (NH) i Zvonimir Šeparović.

2005.

Mesić je 2005. godine osvojio drugi mandat, također u drugom krugu s podrškom 1.454.451 glasova birača, a njegovu kandidaturu podržali su SDP, HNS, HSS, IDS, LIBRA, LS, PGS i SDAH, dok je HDZ-ova kandidatkinja Jadranka Kosor osvojila tek 751.692 glasova birača.

Zanimljivo je i da su ti izbori bili prvi na kojima je nezavisni kandidat ozbiljno konkurirao za 2. krug, a to je bio Boris Mikšić koji je osvojio 396.093 glasova. Kandidati su također bili Đurđa Adlešić (HSLS), Miroslav Blažević (SHB), Anto Kovačević (HKDU), Ivić Pašalić (HB), Tomislav Petrak (HPS), Miroslav Rajh (HSM) te Slaven Letica, Doris Košta, Mladen Kešer i Ljubo Ćesić-Rojs kao nezavisni kandidati.

2009. 

Godine 2009., nedugo nakon što je premijer Ivo Sanader podnio ostavku i optužen za korupciju, HDZ je osvojio 236.990 glasova u prvom krugu, a predstavljao ga je Andrija Hebrang. Predsjednik je postao SDP-ov Ivo Josipović sa 1.339.385 osvojenih glasova u drugom krugu, dok je drugo mjesto kao nezavisni kandidat zauzeo Milan Bandić s 883.222 glasova birača. Nezavisni kandidat je tada bio i Nadan Vidošević s osvojenih 223.581 glasova birača, koji će četiri godine završiti na optuženičkoj klupi zbog korupcije. Uz njih kandidati su bili Vesna Pusić (HNS), Damir Kajin (IDS), Slavko Vukšić (DSSR) te Miroslav Tuđman, Vesna Škare Ožbolt, Dragan Primorac i Josip Jurčević.

2014.

Na posljednjim izborima, 2014. godine, sudjelovalo je četiri kandidata, a nezavisni kandidati nisu bili popularni. Pobjedu je odnijela HDZ-ova kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović koja je u drugom krugu osvojila 1.114.945 glasova birača, 30-ak tisuća glasova više od Josipovića. Treće i četvrto mjesto zauzeli su Ivan Vilibor Sinčić i Milan Kujundžić.

Ivo Josipović je tako postao prvi hrvatski predsjednik koji nije uspio osvojiti drugi mandat, a za njega je u prvom krugu glasovalo tek 203.875 birača iako ga je podržalo čak 17 stranaka.

Na predsjedničkim izborima 2019. godine u prvom krugu sudjelovalo je 11 kandidata, samo dva manje nego rekordnih 13 koliko ih je sudjelovala na izborima 2005. godine, te su se kao i tada Boris Mikšić, nezavisni kandidati pokušali nametnuti biračima pored kandidata dviju najvećih stranaka, HDZ-a i SDP-a.