Nakon održanih parlamentarnih i europskih izbora veliko finale ove, superizborne godine očekuje nas u prosincu kad nas očekuju predsjednički izbori. Oni bi, uči nas iskustvo prijašnjih izbora državnog poglavara na kojima su favoriti gubili, mogli biti i najzanimljiviji. O predsjedničkim izborima, barem zasad, u medijima nema puno riječi. Političke stranke trenutno su “zabavljene” unutarstranačkim bitkama koje će uvelike odrediti imena njihovih kandidata za predsjednika RH. Dosad je, uz najvjerojatniju kandidaturu aktualnog predsjednika Zorana Milanovića za reizbor, potvrđen tek jedan protukandidat – Mislav Kolakušić. Ipak, uzevši u obzir najave najjačih parlamentarnih stranaka i probne balone koji se sve intenzivnije “puštaju u eter” logično je zaključiti da nas očekuje zanimljiva izborna utakmica u kojoj kandidata neće nedostajati.
>Slučaj Milanović-Orban podsjetio na pitanje trebaju li manjinci glasati o povjerenju Vladi
Milanović i Kolakušić
Nakon neuspjele utrke za premijersko mjesto, aktualnom predsjedniku Milanoviću, ukoliko želi ostati politički relevantan, ne preostaje drugo nego natjecati se ponovno na predsjedničkim izborima.
U tome bi trebao imati potporu SDP-a, a ako ondje na čelo dođe netko poput Tonina Picule kojem Milanović “nije po guštu”, Milanović će nastupiti kao nezavisni kandidat.
Njegova popularnost po istraživanjima javnog mnijenja zasad nije zanemariva, ali njegovi prethodnici Ivo Josipović i Kolinda Grabar Kitarović imali su i veću potporu građana pa su postali bivši.
Od političkim kapitalaca jedini je Mislav Kolakušić najavio da će se suprotstaviti Milanoviću. Ovog predsjednika Prava i pravde nije obeshrabrio ni loš rezultat na europskim izborima, a već je otkrio i okosnicu svog predizbornog programa. Bit će to uvođenje predsjedničkog sustava koji je, prema Kolakušiću, najpošteniji i najprikladniji Hrvatskoj.
Osim njih u utrku bi mogao i poduzetnik Željko Tokić koji je takvu ideju, istina između redaka, najavio u svojem podcastu. Njemu ovo ne bi bio prvi izlet u politiku, 2021. kandidirao se za zagrebačkog gradonačelnika te osvojio 0,39% glasova.
>Kolakušić oštro kritizirao imigracijsku politiku: To je veleizdaja, to nisu migranti, nego počinitelji kaznenih djela
Tko će biti kandidat HDZ-a?
U javnom prostoru najviše se nagađa o imenu kandidata najjače politike stranke – HDZ-a.
Njegovo ili njezino ime nije poznato premda su medijski prodefilirala razna imena.
Spominjali su se ministar prometa Oleg Butković, eurozastupnik Davor Ivo Stier, saborski zastupnik Željko Reiner, ali i nestranački Miro Gavran.
Koliko je objektivno pokrića bilo u tim pričama teško je odrediti, ali sigurno je da se HDZ ozbiljno priprema za predsjedničke izbore.
Na njima će, bez obzira kandidirali stranačku osobu ili nestranačkog kandidata, imati samo jedan cilj – srušiti svojeg najvećeg političkog protivnika Zorana Milanovića.
>Stier za Narod.hr: Hrvate u Crnoj Gori brine huškačka retorika onih koji ruše Đukanovića
SDP će podržati Milanovića, osim ako…
Kao što smo ranije i naznačili, SDP će po svemu sudeći podržati kandidaturu Zorana Milanovića bez obzira na vidljivu diskrepanciju između njihovih stavova i politika u nizu pitanja.
Mogućnost za neki od alternativnih scenarija koji bi uključivao nekog drugog SDP-ovog kandidata zasad je zanemariva, ali mogla bi porasti ukoliko na čelo stranke dođe Tonino Picula ili netko sličan.
Kandidata neće nedostajati
Premda pretkampanja zasad ne obiluje kandidatima, oni će se zasigurno u idućim tjednim i mjesecima pojaviti. Tako barem govore najave iz Domovinskog pokreta, Mosta i Možemo koji će imati vlastite kandidate. O njihovim imenima zasad je prerano govoriti.
Nezavisna kandidatkinja koja se često spominje je Marija Selak Raspudić. Ova dojučerašnja članica Mostovog kluba u više je navrata vlastitim izjavama potpirivala takve navode. Selak Raspudić na izborima bi se ponajprije obraćala centrističkim i desnim biračima.
Također, moguće je da će lijevo-liberalna “Fair play” koalicija predvođena IDS-om i SDSS-om s nedavnih europskih izbora ponuditi biračima svojeg kandidata. Slično bi, osokoljena dobrim rezultatom, mogla odlučiti i Nina Skočak.
Uz sve navedene, povijest nas uči, treba očekivati i ponekog nezavisnog kandidata željnog pažnje i kratkotrajnih svjetla reflektora…
