Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković na vlasti je od 2016. godine. Ove godine osvojio je treći uzastopni mandat na parlamentarnim izborima. Međutim, stranka kojoj je na čelu, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), nije toliko uspješna na predsjedničkim izborima i izborima za gradonačelnika grada Zagreba. Dvije su to najvažnije funkcije u državi, nakon one predsjednika Vlade. Koga je sve Plenković kao predsjednik najveće i vladajuće stranke u Hrvatskoj nudio biračima za predsjednika Republike i gradonačelnika Zagreba?
> Plenković potvrdio: Primorac je HDZ-ov predsjednički kandidat
Grabar-Kitarović nije imala podršku Plenkovića?
Otkako je postao predsjednikom HDZ-a i Vlade, Plenković je za predsjedničke kandidate stranke ponudio biračima Kolindu Grabar-Kitarović i Dragana Primorca. Bivša predsjednica Republike Hrvatke Grabar-Kitarović izgubila je izbore za drugi mandat 2019. godine. Protukandidat joj je bio aktualni predsjednik Zoran Milanović. Takozvani „treći kandidat“ bio je Miroslav Škoro koji je u prvom krugu za Grabar-Kitarović zaostao tek nešto više od 2%. U drugom krugu Milanović je odnio pobjedu s razlikom od 104 463 glasa. Izostala je potpora Miroslava Škore, čiji bi birači vjerojatno donijeli pobjedu HDZ-ovoj kandidatkinji.
> Plenković 76, Pupovac 109
Osim izostanka potpore Plenkovića, Grabar-Kitarović i sama je doprinijela svom porazu
Izvori iz HDZ-a tada su novinarima otkrivali kako Grabar-Kitarović nije bila kandidatkinja Andreja Plenkovića. Neslužbeno se govorilo kako je Plenković priželjkivao pobjedu Milanovića. Tako bi na Pantovčaku imao ljevičara, što bi doprinijelo njegovom imidžu desnog predsjednika HDZ-a. Međutim, što to govori o njemu kao državniku ako prepušta tako visoku funkciju oporbenoj stranci? Ako Plenković nije vidio potencijal u Grabar-Kitarović za osvojiti novi mandat, zašto nije istupio sa svojim kandidatom?
Generalno gledano, desnica nije bila zadovoljna s Grabar-Kitarović. Što je njezina ostavština? Koliko je koristila svoje ovlasti? Njezin mandat dobrim je dijelom obilježen njezinim fizičkim izgledom i praćenjem koliko je kilograma izgubila. Dijelom su za to odgovorni mediji, ali dijelom i ona sama. Svojim državničkim politikama mogla je novinarima dati druge teme, osim udomljavanja kujice Kike i vitke linije.
> Dragan Primorac objavio kandidaturu za predsjednika RH
Zašto je Plenković stao iza Primorca koji nije član HDZ-a?
Osiguravši treći mandat, Plenković nastavlja s dosadašnjom politikom. Milanović na Pantovčaku dobro mu je došao za već spomenutu svrhu. Ovih dana aktualna je vijest kako je HDZ podržao Dragana Primorca za kandidata za predsjednika RH. Mnogi si postavljaju pitanje zašto? Primorac nije aktivan u politici najmanje jedno desetljeće. Već se jednom kandidirao na izborima i izgubio, ne prošavši ni u drugi krug. Štoviše, kandidirao se kao protukandidat HDZ-ovom Andriji Hebrangu. Danas, nakon što je javnost već gotovo zaboravila na Primorca, on postaje kandidat Plenkovićevog HDZ-a. Kao nestranački kandidat. Kakva je točno izborna strategija HDZ-a za predsjedničke izbore, teško je dokučiti. Ako je uopće strategija pobijediti?
> Hebrang napušta HDZ zbog podrške stranke Primorcu: Evo što sve navodi
Plenković nema niti jednog HDZ-ovca koji bi mogao pobijediti?
Logično pitanje koje se postavlja jest sljedeće: Kako je moguće da stranka koja broji nekoliko stotina tisuća članova i na vlasti je gotovo čitav vijek postojanja države nema niti jednog dobrog kandidata za predsjednika RH? Opet, po tko zna koji put, poteže se i pitanje kako to da Hrvatska još nikada nije imala branitelja na jednoj od ovih funkcija: predsjednik Vlade, predsjednik Sabora i predsjednik RH?
Hebrang je napustio HDZ nakon gotovo 35 godina u stranci, potaknut HDZ-ovom potporom Primorcu. U obrazloženju svog postupka, Hebrang je naveo kako je Primorac tijekom rata, kao liječnik, boravio u inozemstvu. Iznio je i čitav niz razloga zašto je Primorac loš kandidat. Između ostalog, nazvao ga je i „mladim komunistom“. Ako je istina da je Primorac bio u Partiji za vrijeme Jugoslavije, što to govori o HDZ-u koji i nakon toliko vremena ne može pronaći kadar neopterećen bivšim komunističkim režimom?
> Plenković o povećanju plaća dužnosnicima, tragediji u Daruvaru, turističkoj sezoni
Izbori za gradonačelnika Zagreba 2017.
Godinu dana nakon što je Plenković postao predsjednik Vlade, 2017. godine održavali su se izbori za gradonačelnika grada Zagreba. Treba odmah reći, većina stanovnika grada Zagreba, onih koji izlaze na izbore, glasa za ljevicu. Pokojni Milan Bandić te je godine u Zagrebu već odavno bio utvrdio svoj položaj. Osnovao je i stranku sa svojim imenom, a s vladama je uvijek dobro surađivao. Štoviše, Bandić se nije previše opterećivao ideološkim pitanjima. Bio je gradonačelnik i jednih i drugih.
> Civilno društvo u Zagrebu? Tu jasno piše kome Tomašević daje prednost u financiranju
S vremenom, Bandić kao političar iznikao iz SDP-a, postao je protivnik ljevice. Izbačen je iz stranke 2009. jer se kandidirao za predsjednika Republike. U konačnici, njegova glavna oporba postala je ekstremna ljevica, ono što će kasnije postati „politička platforma“ Možemo, iz čijih je redova s ulice u ured gradonačelnika sjeo Tomislav Tomašević. Te 2017. Tomašević je još uvijek bio slab kandidat. U prvom redu, Bandić je još bio živ. Nadalje, Anka Mrak Taritaš nametnula se kao kandidatkinja ljevice i medija. HDZ na ovim izborima nije imao gotovo nikakve šanse osvojiti Zagreb.
> Anka Mrak-Taritaš, poznata po preplaćenoj obnovi Gunje, kritizira tempo obnove
Kandidat HDZ-a tada je bio liječnik Drago Prgomet. Našao se tek na petom mjestu s osvojenih 5,6% glasova. Nedugo prije izbora za Zagreb bio je u fokusu javnosti nakon parlamentarnih izbora 2016. godine. U Sabor je ušao na listi Mosta, no ubrzo su prekinuli suradnju zbog pregovara oko sastavljanja vlade. Prije toga, istupio je iz HDZ-a s Milanom Kujundžićem zbog neslaganja s Tomislavom Kramarkom. Poanta priče je kako dobar kandidat ne može biti netko tko je izašao iz stranke, ušao u Sabor kao kandidat druge stranke, a potom izašao i iz te stranke. Njegovo mijenjanje stranačkih dresova nije naišlo na dobar odaziv birača. Plenković je to morao znati.
> Tko je Drago Prgomet, koji vjerno podržava Andreja Plenkovića?
Plenković je 2021. Zagrebu ponudio Davora Filipovića za kojeg su se mnogi pitali: tko je to?
Milan Bandić preminuo je 28. veljače 2021. godine. Tri mjeseca kasnije, održani su izbori za gradonačelnika Zagreba. Tomašević i stranka Možemo nametnuli su se kao spasitelji grada Zagreba, uz veliku potporu medija. Nikada nisu obnašali vlast i to su okrenuli u svoju korist. SDP je već godinama bio u problemima, i danas je, što je u konačnici rezultiralo ponovnim gubitkom Zagreba. Tomašević je u prvom krugu osvojio 45% glasova, iza njega bio je Miroslav Škoro s 12%. Treća je bila Jelena Pavičić Vukičević, Bandićeva zamjenica koja je pokušala kapitalizirati ostavštinu pokojnog gradonačenika. Na četvrtom mjestu našao se HDZ-ov Davor Filipović s nešto manje od 10% osvojenih glasova.
> Plenković ekspresno smijenio ministra Filipovića i njegova savjetnika, krivicu svaljuje na Most
Kada je Plenković predstavio Filipovića kao kandidata, prvo pitanje koje su birači postavili bilo je: „Tko je to?“. Premijer je govorio sve najbolje o kandidatu, njegovom obrazovanju i „odličnom poznavanju prilika u gradu“. Međutim, politika je zanimanje koje traži i karizmu, popularnost, čak i nešto malo kontroverze dobro dođe. Ljudi dobrim dijelom glasuju po osjećaju i prvom dojmu. Rijetko tko od birača kopa po biografijama tražeći prestižne fakultete, diplome i nagrade. Opet, Plenković je izabrao gubitnika.
Mogao je Plenković i podržati Škoru kao kandidata desnice s najviše šanse za osvojiti izbore, bez obzira na stranačku (ne)pripadnost. Ako je danas to učinio s Primorcem, zašto to nije mogao učiniti i sa Škorom? Nadalje, nije ni izabrao kandidata koji bi se barem mogao približiti drugom mjestu. Predao je izbore onog trenutka kada je izabrao Filipovića. Je li Plenković barem želio ostvariti što veći broj mandata u gradskoj Skupštini? Odabir Filipovića sugerira da ga i to nije previše zanimalo.
> Plenković o Milanovićevoj kandidaturi: Da je politički korektan on bi se pokupio
Koga će Plenković izabrati kao kandidata za gradonačelnika Zagreba?
Zagrebački izbori održat će se za manje od godinu dana. U svibnju 2025. Zagrepčani će birati žele li da im Zagreb i dalje vode bivši aktivisti i ekstremno lijevi ideolozi bez iskustva u realnom sektoru. U gradskoj Skupštini ističe se nekoliko pojedinaca koji gradonačelniku „nedaju mira“. Pogledamo li klub HDZ-a i HSLS koji ima pet zastupnika, jedino ime koje se ističe je Mislav Herman. Međutim, s obzirom na to da je Plenković podržao nestranačkog Primorca za predsjednika države, mogao bi stati i iza nekog nestranačkog kandidata za zagrebačke izbore. Pitanje je i je li Herman previše „desno“ za Plenkovićev ukus? Odnosno, ne mora biti previše desno ili gdje drugdje, glavno je da ne ugrožava Plenkovićev imidž i utjecaj u stranci.
> Herman: Rojs praktički izbačen iz HDZ-a, moguće da je Milanovićev igrač
Možemo li zaključiti kako Plenkovića ne zanimaju ni Pantovčak ni Zagreb?
Iz svega navedenog, nameće nam se zaključak kako za Plenkovića osobno funkcije predsjednika države i gradonačelnika Zagreba ne predstavljaju neku značajnu političku težinu. Predsjednik ima ograničene ovlasti, no neke od njih ipak nisu zanemarive. Gradonačelnik Zagreba ne može biti nevažna funkcija. Četvrtina nacije živi u glavnom gradu. Tomašević raspolaže i s ogromnim javnim sredstvima.
Bez obzira što o tim funkcijama misli Plenković, on bi kao predsjednik najveće stranke u Hrvatskoj morao predlagati najbolje i najozbiljnije kandidate za dvije najvažnije funkcije u državi nakon njegove. Također, iz perspektive imidža stranke, šalje se poruka javnosti kako HDZ nema kadrova. Koga god Plenković izabere, bilo za predsjednika države, gradonačelnika glavnog grada ili ministra bilo čega, ili će biti teško poražen ili smijenjen. Takva je statistika. Plenković je jedini u HDZ-u koji je pobjednik ovih osam godina.
