Liste čekanja nisu samo ispit strpljenja građana Hrvatske. One su dokaz da se, iako zvuči paradoksalno i oksimoronski, hrvatsko zdravstvo bori s tegobama. I to onim kroničnim. Pretragom po CEZIH-u utvrdili smo na koje se prve i kontrolne preglede te dijagnostičke pretrage i postupke najdulje čeka. Neke brojke su uistinu obećavajuće. No, jedan dio njih pokazuje u kojim je segmentima javno zdravstvo najtanje, kao i koje se zdravstvene ustanove bore s najduljim listama čekanja.
U obzir su uzeta četiri klinička bolnička centra u najvećim gradovima: Zagreb, Rijeka, Split i Osijek.
Napravljen je i presjek lista čekanja u pet općih bolnica u Hrvatskoj kojima, izuzev KBC-a, gravitira veći dio stanovništva. Radi se općim bolnicama u Zadru, Slavonskom Brodu, Puli, Varaždinu i Dubrovniku. Riječ je o gradovima čiji se broj stanovnika kreće od 40 do 70 tisuća stanovnika koji su uglavnom korisnici usluga tih ustanova, piše Frendica.online.
Ministarstvo se pohvalilo silaznim trendom
Vlada Republike Hrvatske, točnije Ministarstvo zdravstva, u siječnju ove godine pohvalilo se silaznim trendom lista čekanja na dijagnostičke preglede.
Ministar zdravstva Vili Beroš tom je prilikom istaknuo da je smanjenje listi čekanja rezultat niza višegodišnjih aktivnosti, ali i sastanaka s ravnateljima ustanova i predstavnicima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Stanje u općim bolnicama – liste čekanja
Stanje u pet općih bolnica (Zadar, Slavonski Brod, Pula, Varaždin i Dubrovnik) u prosjeku nije alarmantno ako se uzmu u obzir svi parametri za ukupan rezultat. Ipak, prosjek je za neke preglede, pretrage i postupke vrlo teško ili nemoguće izvući. U nekima od navedenih zdravstvenih ustanova liste čekanja premašuju 600 dana. Stoga je teško ne spominjati alarmantnu situaciju.
Opća bolnica Dubrovnik
Dubrovačka bolnica dobro kotira među pet općih bolnica koje smo uzeli za istraživanje listi čekanja. Za neke se preglede ili dijagnostičke pretrage, poput UZV srca, ne čeka niti jedan dan. Jedan dan se čeka na spirometriju i CT mozga. Šest dana na holter EKG.
Iznad 100 dana potrebno je čekati na UZV dojke (119), prvi gastroenterološki (133) te kardiološki pregled (153). U OB Dubrovnik najdulje se čeka na UZV abdomena, i to 223 dana.
Opća bolnica Zadar
Govoreći o listama čekanja, nekoliko je pregleda i pretraga kojima se zadarska bolnica može pohvaliti. Za spirometriju se, primjerice, čeka svega devet dana, a na UZV srca samo dva. No, stanje na ostatku liste je poražavajuće. Tako se na neke zdravstvene usluge u OB Zadar čeka i iznad 200 dana.
Lista čekanja za UZV abdomena iznosi 201 dan. Na biopsiju kože i prvi dermatološki pregled čeka se 209 dana. Prvi pregled na alergologiji i kliničkoj imunologiji potrebno je čekati 211 dana. Rekorder u zadarskoj Općoj bolnici na neslavnoj listi čekanja je prvi gastroenterološki pregled. Na njega se čeka čak 236 dana.
Opća bolnica Varaždin
Varaždinska opća bolnica može se pohvaliti kratkim čekanjem na prvi pregled dermatologa za koji se čeka 41 dan. No, velik broj pregleda i pretraga iziskuje čekanje dulje od 100 dana.
Na UZV srca čeka se 106 dana, a 135 na UZV abdomena i dojke. Na prvi kardiološki pregled čekat ćete 152 dana. CT mozga čeka se 174 dana. Čak 209 dana potrebno je za holter EKG. Rekorder liste OB Varaždin je prvi oftalmološki pregled na koji se čeka 371 dan.
Opća bolnica Slavonski Brod
U brodskoj bolnici nekoliko je optimističnih statistika kad je listama čekanja riječ. Tako se, primjerice, na spirometriju uopće ne čeka. Prvi alergološki pregled ovdje se može obaviti za svega 13 dana. Dva dana dulje čeka se na holter EKG. Na dermatoskopiju se čeka 20 dana.
Ipak, za susret sa specijalistima pacijenti čekaju i više do 200 dana. Najdulje liste čekanja su tako za UZV abdomena (211 dana) te dva prva specijalistička pregleda. Riječ je o kardiološkom (224 dana) te gastroenterološkom (264 dana).
Brodska bolnica bilježi i rekord na listi čekanja UZV dojke. Brojka je čak 469 dana.
Opća bolnica Pula
Dugogodišnji rekorder po listama čekanja među općim bolnicama u Hrvatskoj je i OB Pula. Nekoliko je neslavnih rekorda u ovoj zdravstvenoj ustanovi koja se sustavno bavi i problemom nedostatka kadrova.
Liste čekanja u pulskoj općoj bolnici su uistinu alarmantne. Dok se za, primjerice, CT mozga čeka tek 16 dana, liste čekanja za brojne druge usluge su nevjerojatne.
Prvi dermatološki pregled iziskuje 243 dana čekanja, kardiološki 317, a venerološki 359. Na UZV dojke čeka se iracionalnih 393 dana. No, za UZV abdomena brojka dana se penje na golemih 429.
Čak 547 dana potrebno je čekati prvi oftalmološki pregled u pulskoj bolnici. Ipak, tu nije kraj listama čekanja. Jer, za prvi pregled kod reumatologa (interna medicina) te na alergologiji i kliničkoj imunologiji brojka dana čekanja doseže nevjerojatnih 666 dana.
Tako se na potonje preglede pacijenti upisuju za prve slobodne termine koji su tek sredinom travnja 2026. godine.
Stanje u KBC-ima: Najdulje liste čekanja – KBC Zagreb
Iako liste čekanja za neke usluge prelaze 200 dana, KBC Zagreb među kliničkim bolničkim centrima najbolje stoji.
Na prve preglede ovdje se čeka u prosjeku oko 150 dana; od fizikalne medicine i rehabilitacije (105) do gastroenterologa (187).
Na MR se čeka uglavnom od 27 do 85 dana. Međutim, na pojedine MR (poput gušterače, nadbubrežne žlijezde, gornjeg abdomena, organa zdjelica, limfnih čvorova…) čeka se 201 dan.
Ipak, još pregleda i pretraga prelazi listu od 200 dana. Tako se za FENO-test za djecu izdvaja 202 dana čekanja, a prvi kardiološki pregled od 219 do 258. Na EKG se čeka 251 dan.
KBC Osijek
Osječki klinički bolnički centar može se pohvaliti izrazito dobrim prijemom najmlađih pacijenata. I to u roku od jednoga do sedam dana. No, na ostale usluge nerijetko se čeka (pre)dugo.
Neurologija i neurokirurgija za prvi pregled upisuju čekanje od 106 dana, a kontrolni od 222. 202 dana čeka se kod kardiologa. MR, ovisno o tipu, čeka se od 118 do 288 dana.
Prvi reumatološki pregled čeka se 286 dana, a kontrolni čak 397. Pregled kod oftalmologa u KBC-u Osijek čeka se 503 dana. No, na mjerenje očnog tlaka potrebno je čekati dugih 510 dana.
KBC Rijeka
KBC Rijeka bilježi visoke brojke na listi čekanja. Za kontrolni neurološki pregled čeka se 259 dana, a kontrolni pulmološki 293.
I dok najmlađi pacijenti najkraće čekaju u osječkom KBC-u, u riječkom se na pedijatre ponegdje čeka i punih godinu dana.
Tako se na pedijatrijsku kardiologiju lista čekanja proteže na 329 dana. 365 i 366 dana čeka se na pedijatrijsku dijabetologiju, endokrinologiju, logopediju, kardiologiju te pregled za bolesti metabolizma.
Čak 523 dana potrebno je čekati na prvi, pa i kontrolni ortodontski pregled. Početak ortodontske terapije čeka se dugih 621 dan.
KBC Split
Premda bilježi jednoznamenkaste brojke na listi čekanja za, primjerice, EKG ili RTG srca i pluća, KBC Split bilježi i rekordne brojke po pitanju nekih pretraga. A ne zaostaju ni prvi pregledi. Koronarografija se čeka 205 dana.
Iako se za određeni tip MR čeka „tek“ 62 dana, na MR abdomena, jetre, gušterače, slezene, organa zdjelice, gornjih i donjih ekstremiteta i zglobova čeka se punih 218 dana.
Na prvi pregled kod hematologa može se stići tek za 236 dana. Urologa se čeka 321 dan, a dermatologa 343. Na vrhu neslavne liste čekanja u KBC-u Split je prvi kardiološki pregled. Na njega se čeka nevjerojatnih 632 dana.
Rezultati idu u korist privatnika
Porazni rezultati pojedinih zdravstvenih ustanova ili usluga nikako ne idu u korist pacijentima. Oni su, htjeli – ne htjeli – primorani koristiti privatne zdravstvene usluge. Dakako, tko si te usluge može priuštiti.
No, iskustva govore da i u privatnim zdravstvenim ustanovama liste čekanja rastu. Posljedica je to dugog i sustavnog nečinjenja, loše organizacije i istog takvog vodstva ustanova u javnom sustavu.
Iznimke potvrđuju pravilo. No, neadekvatnim djelovanjem u javnom zdravstvenom sustavu stvorio se i veći pritisak na privatni.
Obiteljska medicina
Manjak stručnog kadra i odljev zdravstvenih radnika izvan struke (ili, pak, izvan državnih granica) ne može se nositi sa sve većim brojem pacijenata i njihovih potreba.
Pokušaj resornog Ministarstva da se na granu opće odnosno obiteljske medicine prebaci dio tereta bolničkog sustava samo je dodatno opterećenje ionako manjkavog dijela zdravstva.
Prema dosadašnjim procjenama obiteljskih liječnika koji se guše u administraciji, oko pola milijuna hrvatskih građana moglo bi ostati bez liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Rješenja treba potražiti u zdravstvenim ustanovama koje su primjer dobre prakse u svojoj sredini. Ako se ne donesu učinkovitije mjere za smanjenje listi čekanja, dobrih će primjera biti sve manje.
* Sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
