Birači u Sloveniji u nedjelju po šesti put od stjecanja nezavisnosti izlaze na predsjedničke izbore kako bi odlučili tko će idućih pet godina obnašati dužnost koja je prema ustavu uglavnom ceremonijalna, iako simbolički važna zbog prestižne uloge koju donosi na domaćoj političkoj sceni.
U petak su objavljene zadnje ankete i projekcije, uoči izborne šutnje koja nastupa u ponoć, i one izrazitu prednost za novi mandat daju sadašnjem predsjedniku države Borutu Pahoru, iako je na glasačkom listiću devet imena, a među njima i pet žena, najviše u odnosu na sve izbore do sada.
Akademik Davorin Rudolf označio je bivšega slovenskog premijera Boruta Pahora glavnim krivcem što Slovenija i Hrvatska nisu još prije deset godina riješile spor.
Akademik Rudolf smatra da nije problem u granicama, nego u teritorijalnim pretenzijama država koje se razgraničavaju. Kopnena se granica može riješiti u pet minuta ako se slože u načelu uti possidetis, ali ako država traži da slete nova područja, nastaju sporovi, rekao je, dodavši da u Europi ima 20 mjesta gdje se želi promijeniti granica, tako da se područje odcijepi ili pripoji.
“Bili smo dogovorili kako riješiti spor, ali je Pahor razbio slovenski dio komisije, koju je predvodio Miha Pogačnik“, rekao je Rudolf. Po njegovim riječima, Hrvatska je od početka inzistirala da se spor riješi po međunarodnome pravu, a Slovenija je inzistirala na načelu pravičnosti, odnosno aequum et bonum.
> Pahor arbitražni sporazum s Hrvatskom smatra svojim najvećim vanjskopolitičkim uspjehom
Sam Pahor arbitražni sporazum s Hrvatskom smatra svojim najvećim vanjskopolitičkim uspjehom.
“Ako sam išta dobro napravio za ovu državu, onda sam to učinio tim sporazumom s Hrvatskom”, kazao je Pahor u razgovoru za tv postaju krajem rujna, dodavši da bi i danas učinio, isto iako neki ocjenjuju da je trebao nastaviti blokadu Hrvatske sve dok ona ne pristane na za Sloveniju povoljan dogovor o razgraničenju.
> Pahor ima plan za arbitražni spor?
“Za razliku od Cerara, a posebice Erjavca, Pahor se zauzima za smirene tonove u odnosima s Hrvatskom i nastavak dijaloga iako je svjestan da će dolaziti i do incidentnih situacija u vezi s primjenom arbitraže”, naveo je krajem kolovoza slovenski list “Večer” pišući o Pahorovom vlastitom planu kako se izvući iz arbitražne zamke s Hrvatskom, situacije u kojoj slovenska vlada inzistira na što skorijoj implementaciji arbitražne presude, dok Hrvatska tu presudu ne smatra obvezujućom jer je arbitraža kompromitirani proces pa zato predlaže dijalog o spektru otvorenih pitanja.
Prema projekciji koju su objavili listovi “Večer” i “Dnevnik”, temeljenoj na anketama vođenim od početka mjeseca, Pahor bi u nedjelju mogao dobiti 53,6 posto glasova, a njemu najbliži konkurent, mladi gradonačelnik Kamnika Marjan Šarec 20,7 posto, što bi značilo da drugi izborni krug ne bi bio ni potreban.
Slična je prognoza i ljubljanskog “Dela” po kojoj Pahor ima potporu 54,6, a Šarec 21 posto birača.
Za sada je nejasno koliko taj odnos može promijeniti utjecaj zadnjih televizijskih sučeljavanja u četvrtak navečer, u kojima je Šarec bio mnogo aktivniji i dinamičniji nego do sada, napadajući aktualnog predsjednika da ni ustavne ovlasti koje ima nije koristio kako treba, nego se, kako je ustvrdio, nagodbenjački konzultirao sa strankama prije nego što je predlagao kandidate za ustavne suce i protukorupcijsku komisiju, sklapajući političke kompromise kako bi osigurao dvotrećinsku većinu.
Treći i četvrti najveći broj glasova u nedjelju bi mogle dobiti dvije žene, kandidatkinje dviju oporbenih stranaka desnog centra.
Europarlamentarka Romana Tomc, kao kandidatkinja Slovenske demokratske stranke (SDS), može očekivati 8,8 posto glasova, a predsjednica konzervativne Nove Slovenije (NSI) Ljudmila Novak 8,7 posto, prema projekciji “Večera” i “Dnevnika”.
Da po svoj prilici stoji teza o tome kako su birači, ali i političke stranke sve manje zainteresirane za predsjedničke izbore jer u njima ne vide mehanizam za uspostavu željenih političkih odnosa vidi se i iz najava da će u nedjelju na birališta izići manje od polovice od 1,7 milijuna birača, ali i iz potpore kandidatima-autsajderima, jer bi pet preostalih Pahorovih konkurenata po anketama moglo zajedno dobiti manje od 4 posto glasova.
Među njima je i sadašnja ministrica obrazovanja Maja Makovec Brenčič, koju je kandidirala Stranka modernog centra (SMC), premijera Mire Cerara, koju na mjestu predsjednice vidi samo 0,8 posto birača, što je razočarenje za premijerovu stranku pred predstojeće parlamentarne izbore ili znak da se on, predlažući slabu kandidatkinju, prešutno slaže s reizborom Pahora, kojega su podržale dvije preostale stranke u Cerarovoj koaliciji.
U predsjedničkoj utrci našlo se u Sloveniji ove godine i nekoliko izvornih i egzotičnih osobnosti, primjerice nekadašnji vođa navijača mariborskog nogometnog kluba Andrej Šiško, koji može računati na 1,1 posto glasova, zatim uspješni iako pomalo ekscentrični gradonačelnik Kopra Boris Popovič sa 0,4 posto, te dvije žene, za koje je prije nego što su istakle kandidature za predsjednički položaj malo tko čuo.
Mladu poduzetnicu i domaćicu Suzanu Laru Krause kandidirala je Slovenska pučka stranka (SLS), a stariju kandidatkinju Angelcu Likovič jedna do sada nepoznata konzervativna udruga, pa su i jedna i druga za kandidaturu uspjele skupiti dovoljno potpisa u propisanom roku.
I jedna i druga založile su se u javnim istupima za radikalnu promjenu poduzetničke i moralne klime u državi. Zanimljivo je da je suprug Lare Krause Amerikanac i da se u predizbornim sučeljavanjima hvalila svojim znanjem kuhanja džemova i kiseljenja povrća što ga je stekla u djetinjstvu na selu.
Likovič je nešto poznatija jer je ranije ponekad nastupala u reality show emisijama na različitim kanalima, a uglavnom je u predizbornim sučeljavanjima osuđivala korupciju i nepostojanje pravne države. U više je navrata istaknula da je za zabranu abortusa.
Birališta u Sloveniji u nedjelju se zatvaraju u 19 sati, kada će biti objavljene prve projekcije rezultata, dok se konačni rezultati očekuju kasno navečer.
Tekst se nastavlja ispod oglasa