Čelnik Europske pučke stranke (EPP) Donald Tusk objavio je da će ova politička grupacija do kraja godine iz svojih redova izbaciti stranku Fidesz mađarskog premijera Viktora Orbana. Zanimljivo je da su članovi EPP-a u EU parlamentu su HDZ i HSS, ali i Srpska Napredna Stranka (SNS) na čijem je čelu predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Bez obzira na dokumentirane rasističke i mrziteljske ispade Vučića, koji traju već 25 godina od huškačkog govora u etnički očišćenoj Glini, pučani iz EPP-a nikada nisu pomislili Vučića izbaciti iz svojih redova.
Navodni poticaj za izbacivanje Fidesza je zakon koji je donio parlament Mađarske sa dvotrećinskom većinom (72%), da u ovom izvanrednom svjetskom stanju izazvanom globalnom pandemijom koronavirusa uredbe mađarske Vlade imaju snagu Zakona. Za taj prijedlog Orban je dobio potporu 137 od 190 zastupnika parlamenta, što znači čak i dijela oporbe. Samo 53 zastupnika glasovalo je protiv Orbanovog prijedloga.
Usvojeni zakon je legitiman i legalan te istodobno i privremen. Premda je u Mađarskoj sve mjere borbe protiv koronavirusa izglasao mađarski parlament, dakle kao glas i predstavnici mađarskih građana, skupina političara, književnika, povjesničara i drugih pridružila se toj hajki. Sada se toj općoj hajki pridružuje i skupina ljevičara.
U pismu apelirali na medije zemalja članica EU
“Europljani se posljednjih tjedana moraju istovremeno boriti protiv dva podjednako opasna virusa; Sars-Cov-2 koji napada naša tijela, ali i onoga koji napada naše demokratske ideale.
Mađarski parlament je 30. ožujka 2020. godine usvojio zakonski prijedlog kojim se vladi u Budimpešti omogućilo suspendiranje onih odredbi koje joj ne odgovaraju. Također, istim je prijedlogom vlada medijima ograničila slobodu informiranja, dok je sebi omogućila odlučivanje putem dekreta, čime se izvanredno stanje produljuje na neogračeno dugi period.
Takva koncentracija moći je bez presedana u povijesti Europske unije.
Ona ne služi borbi protiv ugroze Covida-19 i ekonomskih posljedica svjetske pandemije, već omogućava različite vrste zloupotrebe moći zato što izvršna vlast nema gotovo nikakvu kontrolu. Situacija u Mađarskoj rezultat je desetogodišnjeg koketiranja s autoritarizmom, što je velika opasnost za cijelu EU.
Uistinu smo zabrinuti što premijer Viktor Orbán posljednjih godina pred našim očima udaljava Mađarsku od europskih vrijednosti i normi. Odgovor na pandemiju bio je samo posljednje uznemirujuće poglavlje dugotrajnog procesa narušavanja demokratskih vrijednosti.
U tom su periodu politička opozicija, društveni dijalog i sloboda govora pretrpjeli osobit udarac, a gospodin Orbán je svojom autoritarnom vladavinom utišao i brojna sveučilišta, kulturne ustanove, poslovna udruženja i neprofitne udruge.
Europski parlament je već dva put analizirao i osudio nedemokratski put Mađarske, izvješćem zastupnika Tavaresa iz 2013. godine i zastupnice Sargentini iz 2018. godine.
Oni koji istinski vjeruju u vrijednosti vladavine prava i demokracije nisu spremni pasivno promatrati uništenje istih. Europska unija mogla bi nepovratno izgubiti kredibilitet oko napora kojeg je uložila u zaštitu demokratskog procesa, vladavine prava, transparentnosti, solidarnosti i društvenog dijaloga, ne samo među državama članicama, već i među zemljama koje se nalaze u ‘europskoj čekaonici’.
U borbi protiv pandemije koja će, sasvim sigurno, obilježiti jednu cijelu generaciju, sve države Europske unije morale su usvojiti teške mjere kojima su donekle ograničile prava svojih građana. No, restriktivne mjere moraju biti proporcionalne opasnosti protiv koje se donose, moraju biti privremene i opravdane.
Vladavina dekretom na neodređeno vrijeme veliki je udarac na osnivačke ugovore Europske unije, Povelju o ljudskim pravima i Europskoj konvenciji o ljudskim pravima.
Upravo zato, ograđivanje i sankcioniranje od napada na demokraciju gospodina Orbana nikada nije bilo važnije.
Zato apeliramo na sve dionike; europske institucije, kao i one nacionalne, građane, nevladine udruge i medije, da budu uporni i nemilosrdni u pokušaju zaštite demokratskih vrijednosti. Kucnuo je čas za mobilizaciju i kolektivnu akciju.
Apeliramo na medije zemalja članica da dio svojeg svakodnevnog sadržaja posvete situaciji u Mađarskoj. Jednako tako, od europskih medija tražimo da Mađarima omoguće besplatan sadržaj kojim će dolaziti do neovisnih informacija o stanju u svojoj državi.
Od Komisije kao institucije zadužene za zaštitu osnivačkih ugovora EU tražimo hitnu reakciju i prijedlog sankcija koje odgovaraju ozbiljnosti ove neprihvatljive ugroze europskih vrijednosti i normi.
Europski parlament i Vijeće bi trebali usvojiti Komisijine sankcije u što je moguće skorijem roku.
Zahvaljujući demokratskom procesu, transparentnosti i pluralizmu, pobijedit ćemo pandemiju Covida-19. No, upravo ćemo definiranjem tih vrijednosti mobilizirati građane EU da zajedničkim naporom osiguraju njihovu zaštitu.
Konačno, apeliramo na građane EU da ono što se događa u Mađarskoj dožive kao unutarnju, a ne vanjsku prijetnju našem zajedničkom cilju.
Kucnuo je čas da se ujedinimo u borbi. Ono što se trenutno nalazi na kocki nije samo naše zdravlje, već i naši ideali te opstanak EU i demokratskog procesa”, navodi se u pismu inicijative CIVICO Europa.
U ime inicijative CIVICO Europa potpisuju:
Laszlo Andor (HU), ekonomist i bivši član Europske komisije
Guillaume Klossa (FR), potpredsjednik inicijative CIVICO Europa
Francesca Ratti (IT), potpredsjednica inicijative CIVICO Europa
Guy Verhofstadt (BE), zastupnik u Europskom parlamentu, bivši premijer Kraljevine Belgije
Pridružuju se:
Gian-Paolo Accardo (IT), glavni urednik VoxEurop
Brando Benifei (IT), zastupnik u Europskom parlamentu
Carl Bildt (SW), bivši premijer
Andras Bozoki (HU), profesor i bivši ministar kulture
Jean-Pierre Bourguignon (FR), matematičar i bivši predsjednik Europskog istraživačkog vijeća (ERC)
Franziska Brantner (DE), zastupnica u njemačkom Bundestagu, bivša europarlamentarka
Saskia Bricmont (BE), zastupnica u belgijskom parlamentu
Philippe de Buck (BE), bivši član Uprave za poduzetništvo Europske komisije
Jasmina Cibic (SLO), umjetnica
Tremeur Denigot (FR), direktor komunikacija CIVICO Europa
Mladen Dolar (SLO), filozof
Paul Dujardin (BE), glavni direktor BOZAR-a
Pascal Durant (FR), zastupnik u Europskom parlamentu
Uffe Ellemann-Jensen (DK), bivši ministar vanjskih poslova Kraljevine Danske
Michele Fiorillo (IT), filozofkinja, članica inicijative CIVICO Europa
Cynthia Fleury (FR), filozofkinja i psihoanalitičarka
Markus Gabriel (DE), filozofkinja
Sandro Gozi (IT), zastupnik u Europskom parlamentu, bivši državni tajnik za europske poslove
Ulrike Guerot (DE), politologinja
David Harley (UK), spisatelj, bivši potpredsjednik Europskog parlamenta
Gabor Horvath (HU), novinar
Srećko Horvat (HR), filozof
Danuta Huebner (PL), zastupnica u Europskom parlamentu, bivša članica Europske komisije
Tvrtko Jakovina (HR), povjesničar
Miljenko Jergović (HR), spisatelj i novinar
Jean-Claude Juncker (LU), bivši premijer, bivši predsjednik Europske komisije
Jyrki Katainen (FI), bivši premijer i bivši potpredsjednik Europske komisije
Aleksander Kwasniewski (PL), bivši predsjednik
Christophe Leclercq (FR), osnivač Euractiv
Christian Leffler (SE), bivši glavni tajnik EEAS-a
Sandor Lederer (HU), suosnivač K-Monitora
Bernard-Henri Levy (FR), filozof
Sven-Otto Littorin (SE), bivši ministar rada
Cecilia Malmström (SE), bivša članica Europske komisije
Henri Malosse (FR), bivši predsjednik ECOSOC-a
Joelle Milquet (BE), bivša posebna savjetnica predsjednika Europske komisije, bivša potpredsjednica vlade
Alexandra Mitsotaki (GR), predsjednica World Human Foruma
Carlos Moedas (PT), bivši član Europske komisije
John Monks (UK), član Doma lordova
Jonathan Moskovic (BE), savjetnik za demokratsku inovaciju
Niklas Nordstrom (SE), bivši gradonačelnik Lulea
Stojan Pelko (SLO), bivši državni tajnik za kulturu
Rosen Plevneliev (BU), bivši predsjednik republike
Magali Plovie (BE), predsjednica frankofonog parlamenta u Bruxellesu
Miguel Poiares Maduro (PT), bivši ministar regionalnog razvoja
Vesna Pusić (HR), zastupnica Hrvatskog sabora i bivša ministrica vanjskih i europskih poslova
Nina Rawal (SE), poduzetnica
Michel Reimon (AT), bivši zastupnik Europskog parlamenta
Maria Joao Rodrigues (PT), bivša ministrica i zastupnica Europskog parlamenta
Petre Roman (RO), bivši premijer
Taavi Roivas (EST), bivši premijer
Lavinia Sandru (RO), novinarka
Fernando Savater (ESP), filozof
Roberto Saviano (IT), spisatelj
Seid Serdarević (HR) izdavač, Fraktura
Majda Sirca (SLO), bivša ministrica kulture
Denis Simonneau (FR), predsjednik zaklade EuropaNova
Claus Sorensen (DK), bivši generalni tajnik Europske komisije
Gesine Schwan (DE), bivša dekanica Sveučilišta Franfurt Viadrina
Vladimir Spidla (CZ), bivši premijer i bivši član Europske komisije
Farid Tabarki (ND), novinar i producent
Rui Tavares (PT), spisatelj, povjesničar, bivši zastupnik u Europskom parlamentu
Željko Trkanjec (HR), glavni urednik portala Euractiv.hr/Jutarnji list
Monika Vana (AT), zastupnica u Europskom parlamentu
Alvaro de Vasconcelos (PT), bivši direktor EUS-a
Cedric Villani (FR), zastupnik u parlamentu
Pietro Vimont (FR), suosnivač inicijative CIVICO Europa
Margot Wallstrom (SW), bivša potpredsjednica Europske komisije
Sasha Waltz i Jochen Sanding (DE), koreografi
Josef Weidenholzer (AT), profesor i bivši zastupnik u Europskom parlamentu
Marlene Wind (DK), spisateljica
Slavoj Žižek (SLO), filozof
Alenka Župančič (SLO), filozofkinja
Tekst se nastavlja ispod oglasa