Sramotno pismo europskih ljevičara i liberala protiv Orbana i Mađarske potpisali Vesna Pusić, Jakovina, Jergović…

Foto: fah

Čelnik Europske pučke stranke (EPP) Donald Tusk objavio je da će ova politička grupacija do kraja godine iz svojih redova izbaciti stranku Fidesz mađarskog premijera Viktora Orbana. Zanimljivo je da su članovi EPP-a u EU parlamentu su HDZ i HSS, ali i Srpska Napredna Stranka (SNS) na čijem je čelu predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Bez obzira na dokumentirane rasističke i mrziteljske ispade Vučića, koji traju već 25 godina od huškačkog govora u etnički očišćenoj Glini, pučani iz EPP-a nikada nisu pomislili Vučića izbaciti iz svojih redova.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Navodni poticaj za izbacivanje Fidesza je zakon koji je donio parlament Mađarske sa dvotrećinskom većinom (72%), da u ovom izvanrednom svjetskom stanju izazvanom globalnom pandemijom koronavirusa uredbe mađarske Vlade imaju snagu Zakona. Za taj prijedlog Orban je dobio potporu 137 od 190 zastupnika parlamenta, što znači čak i dijela oporbe. Samo 53 zastupnika glasovalo je protiv Orbanovog prijedloga.

Usvojeni zakon je legitiman i legalan te istodobno i privremen. Premda je u Mađarskoj sve mjere borbe protiv koronavirusa izglasao mađarski parlament, dakle kao glas i predstavnici mađarskih građana, skupina političara, književnika, povjesničara i drugih pridružila se toj hajki. Sada se toj općoj hajki pridružuje i skupina ljevičara.

U pismu apelirali na medije zemalja članica EU

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Europljani se posljednjih tjedana moraju istovremeno boriti protiv dva podjednako opasna virusa; Sars-Cov-2 koji napada naša tijela, ali i onoga koji napada naše demokratske ideale.

Mađarski parlament je 30. ožujka 2020. godine usvojio zakonski prijedlog kojim se vladi u Budimpešti omogućilo suspendiranje onih odredbi koje joj ne odgovaraju. Također, istim je prijedlogom vlada medijima ograničila slobodu informiranja, dok je sebi omogućila odlučivanje putem dekreta, čime se izvanredno stanje produljuje na neogračeno dugi period.

Takva koncentracija moći je bez presedana u povijesti Europske unije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ona ne služi borbi protiv ugroze Covida-19 i ekonomskih posljedica svjetske pandemije, već omogućava različite vrste zloupotrebe moći zato što izvršna vlast nema gotovo nikakvu kontrolu. Situacija u Mađarskoj rezultat je desetogodišnjeg koketiranja s autoritarizmom, što je velika opasnost za cijelu EU.

Uistinu smo zabrinuti što premijer Viktor Orbán posljednjih godina pred našim očima udaljava Mađarsku od europskih vrijednosti i normi. Odgovor na pandemiju bio je samo posljednje uznemirujuće poglavlje dugotrajnog procesa narušavanja demokratskih vrijednosti.

U tom su periodu politička opozicija, društveni dijalog i sloboda govora pretrpjeli osobit udarac, a gospodin Orbán je svojom autoritarnom vladavinom utišao i brojna sveučilišta, kulturne ustanove, poslovna udruženja i neprofitne udruge.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Europski parlament je već dva put analizirao i osudio nedemokratski put Mađarske, izvješćem zastupnika Tavaresa iz 2013. godine i zastupnice Sargentini iz 2018. godine.

Oni koji istinski vjeruju u vrijednosti vladavine prava i demokracije nisu spremni pasivno promatrati uništenje istih. Europska unija mogla bi nepovratno izgubiti kredibilitet oko napora kojeg je uložila u zaštitu demokratskog procesa, vladavine prava, transparentnosti, solidarnosti i društvenog dijaloga, ne samo među državama članicama, već i među zemljama koje se nalaze u ‘europskoj čekaonici’.

U borbi protiv pandemije koja će, sasvim sigurno, obilježiti jednu cijelu generaciju, sve države Europske unije morale su usvojiti teške mjere kojima su donekle ograničile prava svojih građana. No, restriktivne mjere moraju biti proporcionalne opasnosti protiv koje se donose, moraju biti privremene i opravdane.

Vladavina dekretom na neodređeno vrijeme veliki je udarac na osnivačke ugovore Europske unije, Povelju o ljudskim pravima i Europskoj konvenciji o ljudskim pravima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Upravo zato, ograđivanje i sankcioniranje od napada na demokraciju gospodina Orbana nikada nije bilo važnije.

Zato apeliramo na sve dionike; europske institucije, kao i one nacionalne, građane, nevladine udruge i medije, da budu uporni i nemilosrdni u pokušaju zaštite demokratskih vrijednosti. Kucnuo je čas za mobilizaciju i kolektivnu akciju.

Apeliramo na medije zemalja članica da dio svojeg svakodnevnog sadržaja posvete situaciji u Mađarskoj. Jednako tako, od europskih medija tražimo da Mađarima omoguće besplatan sadržaj kojim će dolaziti do neovisnih informacija o stanju u svojoj državi.

Od Komisije kao institucije zadužene za zaštitu osnivačkih ugovora EU tražimo hitnu reakciju i prijedlog sankcija koje odgovaraju ozbiljnosti ove neprihvatljive ugroze europskih vrijednosti i normi.

Europski parlament i Vijeće bi trebali usvojiti Komisijine sankcije u što je moguće skorijem roku.

Zahvaljujući demokratskom procesu, transparentnosti i pluralizmu, pobijedit ćemo pandemiju Covida-19. No, upravo ćemo definiranjem tih vrijednosti mobilizirati građane EU da zajedničkim naporom osiguraju njihovu zaštitu.

Konačno, apeliramo na građane EU da ono što se događa u Mađarskoj dožive kao unutarnju, a ne vanjsku prijetnju našem zajedničkom cilju.

Kucnuo je čas da se ujedinimo u borbi. Ono što se trenutno nalazi na kocki nije samo naše zdravlje, već i naši ideali te opstanak EU i demokratskog procesa”, navodi se u pismu inicijative CIVICO Europa.

U ime inicijative CIVICO Europa potpisuju:

Laszlo Andor (HU), ekonomist i bivši član Europske komisije

Guillaume Klossa (FR), potpredsjednik inicijative CIVICO Europa

Francesca Ratti (IT), potpredsjednica inicijative CIVICO Europa

Guy Verhofstadt (BE), zastupnik u Europskom parlamentu, bivši premijer Kraljevine Belgije

Pridružuju se:

Gian-Paolo Accardo (IT), glavni urednik VoxEurop

Brando Benifei (IT), zastupnik u Europskom parlamentu

Carl Bildt (SW), bivši premijer

Andras Bozoki (HU), profesor i bivši ministar kulture

Jean-Pierre Bourguignon (FR), matematičar i bivši predsjednik Europskog istraživačkog vijeća (ERC)

Franziska Brantner (DE), zastupnica u njemačkom Bundestagu, bivša europarlamentarka

Saskia Bricmont (BE), zastupnica u belgijskom parlamentu

Philippe de Buck (BE), bivši član Uprave za poduzetništvo Europske komisije

Jasmina Cibic (SLO), umjetnica

Tremeur Denigot (FR), direktor komunikacija CIVICO Europa

Mladen Dolar (SLO), filozof

Paul Dujardin (BE), glavni direktor BOZAR-a

Pascal Durant (FR), zastupnik u Europskom parlamentu

Uffe Ellemann-Jensen (DK), bivši ministar vanjskih poslova Kraljevine Danske

Michele Fiorillo (IT), filozofkinja, članica inicijative CIVICO Europa

Cynthia Fleury (FR), filozofkinja i psihoanalitičarka

Markus Gabriel (DE), filozofkinja

Sandro Gozi (IT), zastupnik u Europskom parlamentu, bivši državni tajnik za europske poslove

Ulrike Guerot (DE), politologinja

David Harley (UK), spisatelj, bivši potpredsjednik Europskog parlamenta

Gabor Horvath (HU), novinar

Srećko Horvat (HR), filozof

Danuta Huebner (PL), zastupnica u Europskom parlamentu, bivša članica Europske komisije

Tvrtko Jakovina (HR), povjesničar

Miljenko Jergović (HR), spisatelj i novinar

Jean-Claude Juncker (LU), bivši premijer, bivši predsjednik Europske komisije

Jyrki Katainen (FI), bivši premijer i bivši potpredsjednik Europske komisije

Aleksander Kwasniewski (PL), bivši predsjednik

Christophe Leclercq (FR), osnivač Euractiv

Christian Leffler (SE), bivši glavni tajnik EEAS-a

Sandor Lederer (HU), suosnivač K-Monitora

Bernard-Henri Levy (FR), filozof

Sven-Otto Littorin (SE), bivši ministar rada

Cecilia Malmström (SE), bivša članica Europske komisije

Henri Malosse (FR), bivši predsjednik ECOSOC-a

Joelle Milquet (BE), bivša posebna savjetnica predsjednika Europske komisije, bivša potpredsjednica vlade

Alexandra Mitsotaki (GR), predsjednica World Human Foruma

Carlos Moedas (PT), bivši član Europske komisije

John Monks (UK), član Doma lordova

Jonathan Moskovic (BE), savjetnik za demokratsku inovaciju

Niklas Nordstrom (SE), bivši gradonačelnik Lulea

Stojan Pelko (SLO), bivši državni tajnik za kulturu

Rosen Plevneliev (BU), bivši predsjednik republike

Magali Plovie (BE), predsjednica frankofonog parlamenta u Bruxellesu

Miguel Poiares Maduro (PT), bivši ministar regionalnog razvoja

Vesna Pusić (HR), zastupnica Hrvatskog sabora i bivša ministrica vanjskih i europskih poslova

Nina Rawal (SE), poduzetnica

Michel Reimon (AT), bivši zastupnik Europskog parlamenta

Maria Joao Rodrigues (PT), bivša ministrica i zastupnica Europskog parlamenta

Petre Roman (RO), bivši premijer

Taavi Roivas (EST), bivši premijer

Lavinia Sandru (RO), novinarka

Fernando Savater (ESP), filozof

Roberto Saviano (IT), spisatelj

Seid Serdarević (HR) izdavač, Fraktura

Majda Sirca (SLO), bivša ministrica kulture

Denis Simonneau (FR), predsjednik zaklade EuropaNova

Claus Sorensen (DK), bivši generalni tajnik Europske komisije

Gesine Schwan (DE), bivša dekanica Sveučilišta Franfurt Viadrina

Vladimir Spidla (CZ), bivši premijer i bivši član Europske komisije

Farid Tabarki (ND), novinar i producent

Rui Tavares (PT), spisatelj, povjesničar, bivši zastupnik u Europskom parlamentu

Željko Trkanjec (HR), glavni urednik portala Euractiv.hr/Jutarnji list

Monika Vana (AT), zastupnica u Europskom parlamentu

Alvaro de Vasconcelos (PT), bivši direktor EUS-a

Cedric Villani (FR), zastupnik u parlamentu

Pietro Vimont (FR), suosnivač inicijative CIVICO Europa

Margot Wallstrom (SW), bivša potpredsjednica Europske komisije

Sasha Waltz i Jochen Sanding (DE), koreografi

Josef Weidenholzer (AT), profesor i bivši zastupnik u Europskom parlamentu

Marlene Wind (DK), spisateljica

Slavoj Žižek (SLO), filozof

Alenka Župančič (SLO), filozofkinja

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.