Tragedija koja se dogodila u Genovi u kojoj je, u rušenju vijadukta, nastradalo najmanje 35 ljudi, potresla je cijeli svijet. Postavlja se pitanje može li takva tragedija dogoditi u Hrvatskoj, piše Dnevnik.hr.
Gost Dnevnika Nove TV Darko Sršek, građevinski inžinjer i stručnjak za mostove u Hrvatskim autocestama smatra da je urušavanje vijadukta u Genovi prouzročilo više faktora.
“Jedan je starost konstrukcije i jednostavno smionost projektanta koji je stvorio takav tip mosta. Moguće je da je tijekom eksploatacije mosta, a obično se takve građevine mora stalno održavati i raditi, neka od sanacija nije bila dobro napravljena ili nije bilo uočeno sve što je loše na konstrukciji. Mora se znati da su tih godina, kad je most izgrađen, propisi bili daleko fleksibilniji, projekt je izveden prema talijanskim propisima, no u međuvremenu se puno toga promijenilo, od zaštitnih slojeva na mostu pa nadalje. Ovo je jedna konstrukcija gdje je, s obzirom na tip konstrukcije koja je napravljena kao tip povišenog mosta, prvi put izgrađena s betonskom gredom i to je nešto što se do tada nije upotrebljavalo. Čak ni kasnije. Vjerojatno je da je i neka od sanacija mogla prouzročiti nešto problema. Iza svega toga stoji i činjenica da je pilon izgrađen blizu rijeke i da je moguće kako je i tu nešto pošlo po zlu”, kazao je Sršek.
Postoje li na takvim građevinama redovite kontrole koje su mogle otkriti eventualna oštećenja?
“Postoje, ali očito je da je netko vjerovao kako su sanacije koje su učinjene prije dvije godine bile dovoljne i da nije nitko mogao ništa uopčiti. U trenutku kad se to događalo bilo je veliko nevrijeme, vjetar i kiša i moguće je da je to sve skupa doprinijelo da se propadanje mosta ubrza”, rekao je Darko Sršek, građevinski inžinjer i stručnjak za mostove u HAC-u.
U Hrvatskoj redovan pregled i sanacija mostova
Most od samog početka prate kontroverze, spominjala se loša izvedba, most je obnavljan prije dvije godine. Što se radi kod obnavljanja mosta?
“Rade se, prije svega, istražni radovi koji prethode bilo kakvom projektiranju nekakve sanacije. Dakle, mora se utvrditi što je sve na mostu loše, što je propalo, što se mora zamijeniti i onda se pristupa izradi projektne dokumentacije i nekakve ideje oko sanacije. Tu je to sigurno provedeno, no jesu li se u tom trenutku mogli uočiti svi problemi na mostu, to će pokazati istraga talijanske vlade koja će biti obavljena. Ima puno faktora koji doprinesu tome da se ovakvo što dogodi, recimo, jedan je od njih sanacija zatega, možda je jedan od tih i sanacija temeljenja i onda se dogodi nekakva vremenska nepogoda i havarija je tu”, kazao je Sršek.
Ono što je možda najzanimljivije, kakva je situacija sa starošću i sanacijom mostova u Hrvatskoj?
“Na autocestama mi imamo mostove koji nisu stariji od 25 godina. Ove koje smo nedavno gradili, od 92. godine, su građeni po novim propisima, redovno se promatraju i pregledavaju i rade se sanacije kad se uoče određena oštećenja. Do sada na većim mostovima nisu bila takvog karaktera da bismo mogli vjerovati kako bi se moglo ovakvo što dogoditi”, zaključio je Darko Sršek, građevinski inžinjer i stručnjak za mostove u HAC-u.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
