Baltičke zemlje još gore od Hrvatske – iseljavanje prijeti izumiranju starih europskih naroda

Problem egzodusa stanovništva, osobito mladog, u bogatije zemlje EU ne pogađa samo Hrvatsku, već sve zemlje te zajednice koje su bile nekada pod komunističkom vlašću i 45 godina zaostale u tehnološkom, gospodarskom i svakom drugom pogledu za Zapadom.

To se danas osjeća kroz masovne odlaske ljudi iz tih zemalja, što osobito pogađa države koje imaju manji broj stanovnika. Poseban fenomen depopulacije i odlaska iz svojih zemalja doživljavaju – baltičke zemlje, piše Logično.com

Baltički mediji su ovih dana raspravljali o demografskim rezultatima Litve, Latvije i Estonije do 2016. Općenito, ove tri male zemlje nastavlja razarati trend depopulacije zbog niske stope nataliteta i migracije radno aktivnog stanovništva. Preostalo ostarjelo stanovništvo neće moći očuvati ekonomsku i financijsku održivost Litve, Latvije i Estonije, jer ove zemlje, unatoč dobrom pokazateljima, ipak trebaju vratiti dugove, odnosno kredite koje su uzele za ekonomski oporavak tijekom ’90-ih i 2000-ih godina.

Posebno neugodna činjenica za baltičke zemlje je odluka Rusije da se odrekne cjelokupnog pomorskog, željezničkog i cestovnog tranzita kroz ove tri zemlje, što će za njih biti vrlo štetno.

Hrvatska se također suočava s ovim pogubnim trendom, ali je 2016. masovni egzodus stanovništva u puno većoj mjeri pogodio i baltičke zemlje, a od ulaska u Europsku uniju je dosegao takve razmjere kakav nije viđen ni u jednoj od zemalja bivšeg “Istočnog bloka”.

Područje Baltika je svjetski rekord u depopulaciji postiglo još 2008. – 2009. godine, zbog utjecaja financijske krize, ali su tada sve zemlje srednje i istočne Europe bilježile trend odlaska radno aktivnog stanovništva na Zapad.

Danas, u Češkoj je odljev stanovništva u 2015. godini smanjen za više od trećine (33,5%), Mađarskoj za gotovo četvrtinu (22,2%). Iz Poljske je 2014. otišlo 3% manje ljudi nego u 2013. godini. U tom kontekstu se može govoriti o relativnom poboljšanju demografske situacije u Srednjoj Europi i zemljama Višegradske skupine, dok Baltik i dalje bilježi europske i svjetske rekorde izumiranja.

Baltičke zemlje – nevjerojatni razmjeri egzodusa

Odljev stanovništva iz Litve, Latvije i Estonije se povećava iz godine u godinu. Latviju je u 2015. napustilo 5,7% ljudi više nego prije godinu dana, dok apsolutni rekord u depopulaciji drži Litva, gdje je u 2015. godini u inozemstvo odselilo 21,6% više ljudi nego 2014.

Broj stanovnika Latvije se smanjuje za 1% godišnje, čime je zemlja zauzela drugo mjesto po depopulaciji u Europskoj uniji, odmah nakon Litve. Litva je još gora i godišnje gubi 1,5% stanovništva.

Nikada prije autohtoni baltički narodi nisu pokazivali toliku želju za odlaskom iz domovine, tako da se može govoriti jedinstvenom povijesnom fenomenu. Ovako masovan egzodus stanovništva nisu uzrokovale ni njemačka, poljska i švedska kolonizacija, oba svjetska rata, ni okupacija Sovjetskog Saveza.

Ranije baltički narodi jednostavno nisu htjeli živjeti u stranim zemljama.

Ulazak u EU- početak masovnog egzodusa

Međutim, ulaskom u Europsku uniju se počelo emigrirati, ali ne na privremeni rad u bogatije zemlje, nego zauvijek. Ovo je odlazak u kojem se odabire novi dom i odbacuje mogućnost povratka u domovinu.

Prema istraživanju Sveučilišta u Latviji, 62,7% onih koji su napustili zemlju su rekli da se ne žele vratiti, jer su razočarani u Latviju kao državu. Od onih koji su se odlučili vratiti u Latviju, 40% je promijenilo svoju odluku i opet su otišli u inozemstvo.

Slična istraživanja su provedena u Litvi. Prema anketi 2011. godine, koje je proveo Institut za razvoj civilnog društva, 60% iseljenika iz Litve se ne želi vratiti u domovinu.

No, možda je od broja ljudi koji žele napustiti Baltik važnije pitanje tko odlazi? Ove tri zemlje napuštaju najbolji, najaktivniji, mladi i školovani ljudi u potrazi za karijerom. Baltik gubi mlade generacije kvalificiranih stručnjaka u punoj životnoj snazi.

Prema Zavodu za statistiku Litve, više od polovice imigranata, njih 52%, koji su zemlju napustili u prvoj polovici 2016. su bili mladi u dobi od 18 do 35 godina.
Situacija je slična u Latviji i Estoniji. Baltičke zemlje napuštaju ljudi sa završenim lokalnim sveučilištima i odmah po primitku diplome odlaze u potrazi za poslom u struci u Europu.

Crni scenarij – ako egzodus ne stane baltički narodi će izumrijeti

Promatrano iz tog ugla, demografski procesi u baltičkim zemljama su puno opasniji nego se čine na prvi pogled. Studije pokazuju da ne govorimo više o sporom, tihom i bezbolnom odlasku manjeg dijela stanovništva ili nekadašnjih disidenata, nego o problemu koji bi u sljedećih nekoliko desetljeća Litvu, Latviju i Estoniju kao države mogao poslati u ropotarnicu povijesti. U

U najcrnjem scenariju, a nade u boljitak nema, zemlje lišene svih vitalnosti, zajedno s aktivnim i školovanim mladim ljudima, polako će potonuti u zaborav, kao da nikada nisu postojale.

Prema predviđanjima Eurostata, u sljedećih 40 godina će se stanovništvo Litve smanjiti za 38%, a Latvije za 31%.  Uzimajući u obzir depopulaciju i da su u posljednjih 25 godina Latvija i Litva izgubile oko trećine stanovnika, sredinom XXI. stoljeća će baltičke republike zapravo izgubiti dvije trećine svog stanovništva.

Estonija u ovim crnim statistikama ipak stoji nešto bolje, ali s 1,32 milijun stanovnika na površini nešto manjoj od Hrvatske se mora pobrinuti za prirast, koji je nakon godina odlaska i odumiranja stanovništva tek ove godine zabilježila blagi pozitivan trend. Naime, od pada berlinskog zida do 2000. Estonija je ostala bez 12,5% stanovništva, a sljedećih 10 godina za još 5,5%. U odnosu na 2011. Estonija 2016. bilježi porast broja stanovnika za 1,7%, što je za Baltik veliki uspjeh, iako se Estonija zapravo vratila na broj stanovnika s kraja ’60-ih godina prošlog stoljeća.

Između 2020. i 2030. godine će mirovinu otići najveći broj stanovnika baltičkih zemalja, a na tržište rada utječe i najniža stopa nataliteta. Zbog toga će u Litvi, Latviji i Estoniji ostati upražnjena radna mjesta u nekim ključnim zanimanjima, poput liječnika, a ostatak radno aktivnog stanovništva neće moći dovoljno zaraditi da se isplate mirovine starijima.

Istina je i da je BDP u ove tri zemlje u razdoblju od 2003. do 2013. rastao najvećom stopom u Europi. U Litvi za 60%, Estoniji za 35%, a Latviji za 51%, ali nikakve pozitivne statistike ili makroekonomski pokazatelji nisu uspjeli zaustaviti crne statistike s kojima su baltičke zemlje već ušle u svjetsku povijest.

Ako vlade ovih zemalja hitno ne poduzmu radikalne mjere, za nekoliko desetljeća bi Litva, Estonija i Latvija mogle nestati s političke karte svijeta.

Iste hitne i radikalne mjere, koje ne pitaju za „debljinu proračuna“ mora poduzeti i Hrvatska. Ovo pitanje mora postati i u baltičkim zemljama i u Hrvatskoj alarmantno političko i nacionalno pitanje – broj 1!