Komentar čitatelja
Udruga 4+ apelira da se napravi totalni zaokret svih politika po pitanju demografije
Želimir Marić – 13.08.2020.
Izvrsno svjedočanstvo Slavena Dobrovića u “55 minuta kod Željke Markić”; reakcija susjeda pokazuje da u ljudima leži želja za obiljem života; od osamnaeste minute:
Da, mjere vlasti su izvanredno važne. Ali, bez promjene kulture i mentaliteta nema ništa, bez promjene kulture i mentaliteta Hrvatska, raj na zemlji, postati će pustolina i pustinja.
Pozitivnih primjera ima – stopa fertiliteta u Izraelu je npr. 3,11, najveća u razvijenom svijetu. Mišljenja sam da bez doprinosa jake tradicionalne zajednice tamo to ne bi išlo. A što se tiče direktnih mjera države, evo nelošeg priloga iz Jutarnjeg:
—–
Izrael kao primjer države koja vodi kvalitetnu demografsku politiku
Pored nekoliko drugih država koje vode osmišljenu demografsku politiku što se odražava i brojem novorođenih dovoljnim za održivi rast stanovništva (npr. Francuska, Švedska), Izrael se nameće kao primjer države koja već desetljećima vodi promišljenu demografsku politiku, dobrim dijelom realiziranu i proaktivnom fiskalnom odnosno poreznom politikom koja favorizira useljavanje u Izrael. Zahvaljujući tome, Izrael koji je 1948. Imao nešto više od 800 tisuća stanovnika, danas broji 8,5 milijuna stanovnika. Rezultat je to promišljene useljeničke politike, ali i kvalitetno realizirane pronatalitetne politike.
Naime, stopom fertiliteta od 3,1 Izrael je postala država s najvećom stopom novorođenih u razvijenim državama (prosječna stopa u industrijskim državama iznosi 1,7), ali i mladim stanovništvo u cjelini (otprilike 25% stanovništva je mlađe od 15 godina). Stopa demografskog rasta procjenjuje se na 2% godišnje. Predviđanja izraelskog zavoda za statistiku barataju brojkom od 15 milijuna stanovnika u državi Izrael 2060. godine.
Kamen temeljac takvim pozitivnim demografskih kretanjima u državi Izrael predstavlja Zakon o useljavanju (Law of Return) iz 1950., na temelju čije je snage nekoliko milijuna Židova steklo pravo na izraelsko državljanstvo i uselilo se u Izrael. Kasnije je to pravo proširivano. Oni koji se primjenom tog zakona useljavaju u Izrael odmah stječu pravo na dobivanje izraelskog državljanstva. Slične zakone koje omogućavaju lakše useljavanje svojih sunarodnjaka imaju i neke druge (europske) države (npr. Mađarska, Portugal, Njemačka, Grčka).
Izraelski pronatalitetni porezni poučak
Pored spomenutog Zakona iz 1950., kasnijih godina Izrael poduzima čitav niz mjera koje za cilj imaju rast broja stanovništva. Posebno se ističu porezne mjere odnosno znatne porezne privilegije za useljenike koje su prethodno donesene, a potom značajno proširene od 2008., kao dio dalekosežne i opširne reforme kako bi se novim useljenicima, ali i izraelskim državljanima koji su se vratili nazad u državu, omogućilo desetogodišnje oslobođenje od plaćanja poreza.
Prema podacima izraelske porezne uprave, brojni su porezni poticaji koji vrijede za tri kategorije građana: a) nove imigrante, b) izraelske državljane koji su se vratili u Izrael nakon što su više od deset godina živjeli u inozemstvu i c) pojedince koji su se vratili u Izrael u razdoblju 2007. – 2009., ako su živjeli u inozemstvu najmanje pet godina. Za navedene kategorije građana, prema podacima izraelske porezne uprave, primjenjuju se brojna porezna oslobođenja, uglavnom desetogodišnja, na više poreznih područja.
Tako se, primjerice, unutar sustava poreza na dohodak, primjenjuje deset godina oslobođenja od plaćanja poreza na dohodak ostvaren u inozemstvu, deset godina oslobođenja od obveze prijave dohotka stranog podrijetla koji je oslobođen oporezivanja, tri i pol godine prava na korištenje poreznih izuzeća (s mogućnošću proširenja). Isto tako, u okviru pasivnog dohotka predviđeno je deset godina poreznog oslobođenja za prihode od dividendi, kamata, zakupnine, autorskih i sličnih prava te za mirovine inozemnog podrijetla.
Na području kapitalne dobiti predviđeno je desetogodišnje oslobođenje na dohodak od otuđenja imovine koja se nalazi u inozemstvu. Treba spomenuti i desetogodišnje porezno oslobođenje za određene vrste dohotka od rada koje potječu iz inozemstva. Useljenicima je, radi prilagodbe na nove uvjete života, pružena opcija da se prvu godinu dana od useljenja deklariraju stranih poreznim obveznicima za potrebe oporezivanja.
Dodatno je za nove useljenike predviđen povećani osobni odbitak u odnosu na postojeće izraelske porezne obveznike (npr. izraelski porezni obveznici imaju dva kreditna boda na ime osobnog odbitka, a novim se useljenicima priznaju tri kreditna boda) u trajanju od tri i pol godine od useljenja. Moguće je vremensko produljenje takve porezne pogodnosti (npr. za trajanja vojne obveze ili studiranja na fakultetu). Pored toga, predviđene su dodatne porezne redukcije za roditelje s mladom djecom, majke u radnom odnosu, razvojačene vojnike i sl.
Isto tako, unutar sustava poreza na dobit predviđeno je deset godina oslobođenja od plaćanja poreza na poduzetničku dobit ostvarenu od imovine u inozemstvu. Povrh toga, poduzeća koja su osnovana u inozemstvu, a nalaze se u vlasništvu novih imigranata ili izraelskih državljana koji su se vratili u Izrael nakon desetogodišnjeg života u inozemstvu, za potrebe oporezivanje deset godina neće se smatrati izraelskim poreznim obveznicima niti će u tom razdoblju plaćati porez na dobit koja potječe iz inozemstva.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa