Udruga 4+ apelira da se napravi totalni zaokret svih politika po pitanju demografije

Miljenko Marić
Foto: Miljenko Marić, Facebook, 4+, GettyImages; fotomontaža: Narod.hr

Hrvatski demografi, makroekonomisti, teolozi, sociolozi, antropolozi, filozofi i novinari upozoravaju na problem smanjivanja broja hrvatskog stanovništva, sve veće starenje, brojnije umiranje nego rađanje i sve obilnije iseljavanje koji su posebno izraženi u posljednjih 20-tak godina, a od ulaska ( 01.07.2013.) u EU taj se demografski slom još više zaoštrio emigracijom (odlaskom) između 300.000-350.000 stanovnika, piše prof. Miljenko Marić iz Udruge obitelji s četvero i više djece Cetinskog kraja.

Najnoviji podaci DZS-a za 2019. g. kazuju da je bilo živorođeno 36.135 djece, umrlo je 51.794 osoba, a prirodni prirast je negativan i iznosi -15.659 osoba.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj je:
2017.g. rođeno 36.556 djece, od toga 7.109 su bili treće i sljedeće.
2018.g. rođeno je 36.945 djece,
2019. rođeno je 36.135 djece.

Prema podacima DZS za Cetinski kraj:
2017.g.rođeno je 421 dijete, od toga 108 je bilo treće i sljedeće.
2018. rođeno je 447 djece,
2019. rođeno je 436 djece.
Prema podacima iz DZS-a za 2019.g. negativni prirodni prirast (pad) se i dalje nastavlja i u cetinskom kraju 2019 g. te iznosi -104 stanovnika. Prema podacima za 2018.godinu negativni

Prema podacima iz DZS-a za 2019.g. negativni prirodni prirast (pad) se i dalje nastavlja i u cetinskom kraju 2019 g. te iznosi -104 stanovnika. Prema podacima za 2018.godinu negativni prirodni pad iznosio je -121 stanovnika, a u 2017. prirodni pad je iznosio -170. U zadnje tri godine cetinski kraj je izgubio prirodnim padom 395 osoba, a emigracijom odnosno odlaskom u inozemstvo ta brojka je još drastičnija.

Zadnji podaci DZS za 2019. pokazatelji su stvarnih rezultata rada svih prošlih Vlada RH po pitanju problema izumiranja i emigracije te demografskog planiranja i poticanja. Zbog iznimno alarmantne demografske situacije u cijeloj Republici Hrvatskoj pa tako i na prostoru gradova i općina cetinskog kraja smatramo da su pomoći za novorođene poželjni potezi ne samo na razini simbolike nego i zbog opće socijalno-gospodarske situacije.

>Plenkovićev projekt zamjene stanovništva: Hrvati u Njemačku, Srbi i Bošnjaci – u Hrvatsku

Demografski stimulans i posvećivanje pažnje održanju obitelji ( FAMILY FRIENDLY) te pozitivnim odnosom prema životu i rađanju odaslala bi se poruka drugim jedinicama lokalne samouprave i drugim instancama vlasti da se zbog depopulacije i izumiranja našeg naroda što prije i što više poradi na iznalaženju pozitivnih rješenja u oživljavanju i sprečavanju negativnih trendova te zamjenom „civilizacije smrti“ i umiranja, „civilizacijom života“ i rađanja. Demografski slom je počeo 1998.g. i od tada Hrvatska bilježi stalni negativni trend odnosno veći broj umrlih od rođenih, a najveći negativni saldo od tada smo imali 2017.g. sa minusom od (-16.921) osoba. Kad se prate demografska kretanja nekoliko desetljeća unatrag prema dostupnim podacima lako su uočljive „crne točke“ odnosno vremena zatiranja slobode, gubitka vjere, represije ili poznatijim nazivom vremena „kulture smrti“. Isto tako su lako uočljivi „svijetli trenutci“ kad se budila vjera, optimizam, sloboda i kad smo se priklanjali „kulturi života“.

Živorođeni prema redu rođenja na području Cetinskog kraja

TRILJ

Podaci za 2019.g. prema izvještaju DZS u Trilju je bilo 79 novorođene djece, umrlih je bilo 114 , a prirodni prirast je -35
Podaci za 2018.g. prema izvještaju DZS u Trilju je bilo 75 novorođene djece, umrlih je bilo 133 , a prirodni prirast je -58
Podaci za 2017.g. prema izvještaju DZS u Trilju je bilo 67 novorođene djece, umrlih je bilo 114 , a prirodni prirast je -42.
Podaci za 2016.g. prema izvještaju DZS u Trilju je bilo 102 novorođene djece, umrlih je bilo 107 , a prirodni prirast je -5.
Podaci za 2015.g. prema izvještaju DZS u Trilju je bilo 87 novorođene djece, umrlih je bilo 116, a prirodni prirast je -29.
Podaci za 2014.g. prema izvještaju DZS u Trilju je bilo 84 novorođene djece, umrlih je bilo 99, a prirodni prirast je -15.
Podaci za 2013.g. prema zadnjem izvješću DZS u Trilju je bilo 98 novorođene djece, umrlih je bilo 120, a prirodni prirast je -22.

SINJ

Podaci za 2019.g. prema izvještaju DZS u SINJU je bilo 232 novorođene djece, umrlih je bilo 239, a prirodni prirast je -7.
Podaci za 2018.g. prema izvještaju DZS u SINJU je bilo 247 novorođene djece, umrlih je bilo 232, a prirodni prirast je 15.
Podaci za 2017.g. prema izvještaju DZS u SINJU je bilo 238 novorođene djece, umrlih je bilo 280, a prirodni prirast je -42.
Podaci za 2016.g. prema izvještaju DZS u SINJU je bilo 222 novorođene djece, umrlih je bilo 231, a prirodni prirast je -9.

OTOK

Podaci za 2019.g. prema izvještaju DZS u OTOKU je bilo 65 novorođene djece, umrlih je bilo 55, a prirodni prirast je 10.
Podaci za 2018.g. prema izvještaju DZS u OTOKU je bilo 62 novorođene djece, umrlih je bilo 64, a prirodni prirast je -2.
Podaci za 2017.g. prema izvještaju DZS u OTOKU je bilo 61 novorođene djece, umrlih je bilo 76, a prirodni prirast je -15.
Podaci za 2016.g. prema izvještaju DZS u OTOKU je bilo 46 novorođene djece, umrlih je bilo 52, a prirodni prirast je -6.

HRVACE

Podaci za 2019.g. prema izvještaju DZS u HRVACAMA je bilo 31 novorođene djece, umrlih je bilo 63, a prirodni prirast je -32.
Podaci za 2018.g. prema izvještaju DZS u HRVACAMA je bilo 32 novorođene djece, umrlih je bilo 53, a prirodni prirast je -21.
Podaci za 2017.g. prema izvještaju DZS u HRVACAMA je bilo 30 novorođene djece, umrlih je bilo 47, a prirodni prirast je -17.
Podaci za 2016.g. prema izvještaju DZS u HRVACAMA je bilo 31 novorođene djece, umrlih je bilo 62, a prirodni prirast je -31.

DICMO

Podaci za 2019.g. prema izvještaju DZS u DICMU je bilo 18 novorođeno dijete, umrlih je bilo 30, a prirodni prirast je -12.
Podaci za 2018.g. prema izvještaju DZS u DICMU je bilo 23 novorođeno dijete, umrlih je bilo 37, a prirodni prirast je -14.
Podaci za 2017.g. prema izvještaju DZS u DICMU je bilo 25 novorođene djece, umrlih je bilo 50, a prirodni prirast je -25.
Podaci za 2016.g. prema izvještaju DZS u DICMU je bilo 33 novorođene djece, umrlih je bilo 28 , a prirodni prirast je 5.

Demografska katastrofa, koja prijeti opstanku naroda i države, pustoši i osiromašuje Hrvatsku te još uvijek nije dovoljan povod da se postigne konsenzus o ostvarivoj populacijskoj politici i strategiji na najvišim razinama vlasti, ali i na lokalnoj u gradovima i općinama premda je očito da svaki dan i mjesec kašnjenja nužno donosi još mračniju hrvatsku demografsku perspektivu.

Gotovo sve relevantne političke stranke na državnoj razini zakazale su ozbiljno u definiranju vizije i u donošenju relevantnih i kompetentnih strategija i odluka koje bi usmjerile Hrvatsku prema stvarno boljoj budućnosti. Pitanje demografije i života u Hrvatskoj je svim politikama na nekom drugom, trećem ili zadnjem mjestu što je svakom dobronamjernom i objektivnom promatraču današnjeg donošenja političkih odluka posve jasno. Nama je jasno a kome nije jasno taj ima druge planove i slijep je za zajedničko dobro. Svatko bi se trebao upitati koliko je do mene i mog slijepila, moje uznosite funkcije i časti, a koliko do onih slijepaca kojima dajemo da nas vode.

„Udruga 4+“ moli i apelira i ove 2020. godine da se napravi totalni zaokret svih politika po pitanju demografije te da se političari zauzmu za demografske potpore i podršku obiteljima sa posebnim naglaskom na brojnijim obiteljima jer su to najvrjednija ulaganja sa posebnom dodanom vrijednošću. Rado ćemo im svima izložiti naše ideje za poboljšanje života svih obitelji sa djecom, a pogotovo brojnih obitelji koje su znak i primjer održanja, istinske žrtve, solidarnosti, požrtvovnosti i uzajamnog pomaganja.

Potičemo gradonačelnike i načelnike, državne dužnosnike, premijera i predsjednika, ministre, saborske zastupnike, lokalna vijeća i druge znane i neznane da u svoje programe i planove uvrste olakšice za rađanje, novorođenčad i druge mjere za brojne obitelji i djecu kao što su: veći dječji doplatak i pravednije cenzusne skupine, besplatni udžbenici za osnovnu i srednju školu, besplatni prijevoz za srednju školu, manji doprinosi za korištenje vrtića i jaslica ili besplatni vrtići, cjelodnevni vrtićki i jaslički programi, stimuliranje i poticanje poduzetnika koji zapošljavaju majke na pola radnog vremena, povećanje demografske stimulacije za rođenje prvog i drugog djeteta te trećeg i svakog sljedećeg djeteta, mirovinski staž za nezaposlene majke za 3. i svako sljedeće dijete, status majke odgojiteljice za majke koje imaju troje i više djece i pozitivnu diskriminaciju pri odlasku u mirovinu za majke koje su rodile i odgajale više djece, poticana stanogradnja, dodjela zemljišta za novoosnovane mlade obitelji, oslobađanje od komunalne naknade, lakše postupak dobivanja građevinskih dozvola, jeftinije ili sufinancirane građevinske dozvole za izgradnju kuća i obiteljskih stanova, komasacijski i parcelacijski ubrzani postupci za građevinske parcele i drugo.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr