Damir Jagić, predsjednik Središnjeg saveza uzgajivača svinja Hrvatske, u razgovoru za Narod.hr upozorava na katastrofalno stanje hrvatskog svinjogojstva ali i poljoprivrede općenito i nada se razumnim političkim odlukama ali i promjeni stajališta prema domaćim proizvodima.
Jagić mnogo očekuje od pregovora najavljenih za danas s ministricom poljoprivrede Marijom Vučković.
Savez ne sudjeluje službeno u prosvjedima koji su proteklih dana doveli do blokade prometnica u istočnoj Hrvatskoj, ali ako se uskoro nešto ne pokrene glede mjera protiv afričke svinjske kuge, podržat će prosvjed.
>Strah od afričke svinjske kuge, ali i nova pravila: Svinjokolja u Slavoniji već počela
Na razgovoru će sudjelovati “ljudi iz tri istočne županije i znat ćemo stanje na terenu”, rekao je Jagić, koji u razgovorima vidi naznake dobre volje i ministarstva i prosvjednika.
‘Ne možeš čovjeka ostaviti samoga, ljudi ostaju bez novaca’
“Ne može se donositi samo zabrana, ne možeš ostaviti čovjeka samog s njegovim svinjama, a svaki dan ima potrebu djetetu dati novac za školu, platiti struju, vodu, grijanje, ljudi ostaju bez novaca”, upozorava Jagić.
Svinjogojci, suočeni s rigoroznim mjerama s jedne i egzistencijalnim potrebama s druge strane, počeli su se snalaziti na različite načine, neki su preko noći premiještali svinje. Nadležni su to uvidjeli pa je pred mjesec dana povećan otkup.
Jagić naglašava kako razumije svakog proizvođača kojemu je nametnuta zabrana, a kad sami u tim okolnostima pronalaze rješenja “to je najopasnije”, tvrdi.
>Afrička svinjska kuga stigla u Hrvatsku: Prijeti nam nestašica svinjetine
“Država je trebala uredbom narediti da se otkupi sve što se ponudi, time bi se problem riješio. Shvatilo se to prije mjesec dana”, kaže Jagić, ponovivši kako je temeljni zahtjev svinjogojaca da se “organizira otkup pod kontroliranim uvjetima”.
Ključ je u hitnom smanjenju svinjske populacije
Najtragičnije je, kaže, ako držimo zdrave svinje. “Na području gdje se virus pojavi, populaciju treba smanjiti što prije, to je ključ. Sve zdrave svinje iskoristiti za mesnu industriju.”
Upozorava da je stanje svinjogojstva jako loše. “Mi smo negdje na 50 posto samodostatnosti proizvodnje svinjskog mesa, možda čak i niže”, podsjeća.
Prema njegovim riječima, deset godina od ulaska u EU nitko nije htio obratiti pozornost na činjenicu da je kruna svake poljoprivredne proizvodnje stočarstvo: govedarstvo, svinjogojstvo.
“Kad se proizvedeni kukuruz pretvori u mlijeko i meso, korist ima zajednica, a kad izvezemo u Italiju i Španjolsku i uvezemo od njih smrznuti butovi, korist imaju samo pojedinci”, opisuje stanje hrvatskog ratarstva.
Uvijek smo kupovali nečije viškove i to po dampinškim cijenama
“Uvijek smo se bazirali na kupovini nečijih viškova, kojih se oni po svaku cijenu hoće riješiti, pitanje je koliko je to zdravstveno ispravno”, tvrdi, naglašujući kako je dodatni problem što se to odvija po dampinškim cijenama.
>Uzgajivači svinja na koljenima: ‘Jeftinije mi je svinje hraniti sendvičima nego kukuruzom!’
“To je direktno uništavalo našu prvoklasnu proizvodnju. Stalno su nas uvjeravali da nismo dovoljno konkurentni, to su priče za malu djecu”, kaže Jagić.
Tvrdi kako su ljudi koji se danas bave svinjogojstvom, mljekarstvom i govedarstvom najžilaviji dio Hrvatske, ali kratkoročno ne očekuje znatne promjene na bolje.
“Europa je u zadnje tri godine maknula milijun i 300 tisuća krmača, mi smo u zadnje tri godine pali sa 130 tisuća na nekih 75-80 tisuća, fond krmača pao nam je za 35 posto. To je katastrofa”, upozorava.
Svinjogojstvo, kao i druge grane poljoprivrede, ovisni su o okolnostima u Europi, napominje Jagić, uz tvrdnju kako “nema više jeftine proizvodnje u Europi”.
Mali proizvođači u Europi pod pritiskom velikih
Europska unija odlučila je smanjiti viškove i pritom na vidjelo izlaze razlike među različitim članicama. Najveći proizvođači po glavi stanovnika su Španjolska, Njemačka i Danska.
“Danska ima gotovo isto stanovnika kao Hrvatska, proizvodi 25 milijuna svinja, a hrvatska proizvodi milijun i 200 tisuća”, uspoređuje, uz napomenu da najveći teret uvijek nose naslabiji. No to je, kaže, viša politika u koju se ne želi miješati.
Ukupnu katastrofalnu sliku hrvatske poljoprivrede upotpunjuje i stanje u ratarstvu, koje je, podsjeća Jagić, ove je godine teško stradalo ne samo zbog nevremena, nego i zbog ukrajinskih žitarica koje su preplavile tržište.
>Hoće li afrička svinjska kuga potpuno uništiti tradicionalnu svinjokolju ili je to težnja još od ulaska u EU?
Kad ratari skinu svoje urode, ne ostane im ni za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, opisuje stanje. “Nitko ne vodi računa o tome da ti ljudi imaju kredite, da su zaduženi, u godinu dana cijena žitarica pala je za 120-130 posto. To je definitivno debeli poremećaj”, napominje, uspoređujući stanje s balonom koji puca kad ga se ubode.
Vlada je svjesna toga da je seljak gažen i šikaniran, tvrdi Jagić
Jagić smatra da je Vlada svjesna svega toga. Svjesna je da ljudi traže da se poštuje njihovo dostojanstvo, da mogu živjeti od svoga rada. Trenutačno je, međutim, seljak gažen i šikaniran, napominje.
Jagić podsjeća da prosvjed seljaka posljednjih dana organizira Stožer za obranu hrvatskog sela, a na Središnji savez uzgajivača svinja Hrvatske, kojemu je on na čelu, vrši se pritisak da se pridruži prosvjedu.
U četvrtak će, kaže, “imati konkretnije rezultate s terena i priliku da se poveća dinamika otkupa”.
Jagić također smatra da “svaki odgovorni vlasnik vidi da sa svinjama nešto ne štima”, da postoji opasnost od epidemije. “Ako si odgovoran, nastojat ćeš da se to čim prije makne s gospodarstva. Na startu to nije štimalo, sad se maknulo s mrtve točke”, uvjeren je.
Potrebno je više razumijevanja za seljaka, a manje za EU
Smatra također da bi Ministarstvo poljoprivrede moralo biti fleksibilnije u rješavanju problema, a ne biti previše pod utjecajem EU.
“Slavonska sela su ispražnjena. Malog čovjeka za svoj kraj veže stoka, ona je ključna. Ako nemate stoku, sjedate u auto i odlazite. To je ključno pitanje za suverenu državu”, podsjeća Jagić.
Smatra da je hrvatska politika učinila nekoliko katastrofalnih pogrešaka u namjeri da se dodvori Bruxellesu. Ali vrijeme će pokazati kako će se stvari dalje odvijati, kaže.
U svakom slučaju, upozorava da e aktualni problemi tiču sviju u Hrvatskoj, “ako se ovo devastira još više, svi ćemo skupo platiti”.
>Ovako Plenković odgovara na probleme svinjogojaca: Za sve optužuje DP, MOST i Suvereniste, a prosvjednike vrijeđa
Jagić smatra da nedostaje i svijesti građana o potrebi kupovine domaćih proizvoda.
Međutim, i u tom pogledu “riba smrdi od glave”, smatra. Podsjeća na primjer Podravke.
“Koliko kila hrvatskog mesa imaju u konzervi? Čak je i konzerva uvozna”, tvrdi, uz napomenu da mali ljudi imaju potrebu kupovati domaće proizvode, a veliki sustavi samo trče za profitom.
Problem divljih svinja
Kao dodatni problem u suočavanju s afričkom svinjskom kugom navodi i primjer odnosa prema divljim svinjama, koje su najveći prenositelji zaraze.
Ostalo se pri tome da se ograničava kretanje ljudi ondje gdje su zabilježeni slučajevi zaraze kod divljih svinja.
A što je sa samim divljim svinjama? “Sva velika lovišta drže ‘naši današnji kraljevi’. Njima nije u interesu da se njihovo lovište isprazni”, tvrdi Jagić.
“Moramo smanjiti populaciju divljih svinja. Ali ne, pored toga se lagano prolazi”, napominje.
Podsjeća da su Danska i Norveška, kad se ondje pojavila epidemija, pobile divlje svinje u krugu od 1.000 kilometara.
No, on ipak očekuje mnogo od razgovora s ministricom poljoprivrede. “Ako počnu puhati pozitivni vjetrovi bit će teško, ali ljudi će zapeti”, uvjeren je Jagić, koji se nada da će pošast afričke svinjske kuge biti uskoro zaustavljena.
Tekst se nastavlja ispod oglasa