Afrička svinjska kuga potvrđena je u dva uzgojna objekta na području Posavskih Podgajaca, na kojima je jučer počela i eutanazija 40-ak svinja, a pod sumnjom na ASK je još desetak objekata na području Vukovarsko-srijemske županije.
>Mesari traže intervenciju Vlade: ‘Pad cijena će uništiti domaću proizvodnju’
22 000 malih gospodarstava u problemu
22 000 malih gospodarstava u Hrvatskoj je velikim problemima zbog pojave afriče svinjske kuge. Ona je naime evidentirana kod domaćih, a ne kod divljih svinja što je posebno začuđujuće.
Ono što je zabrinjavajuće jest da žarište bolesti još uvijek nije otkriveno što dovodi u opasnost velike proizvođače.
Kao posljedicu mogli bismo osjetiti nestašicu svinjetine, komentirao je predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja Krešimir Kuterovac, piše Večernji list.
Mala gospodarstva navodno imaju najslabije mjere protiv zaraze
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Mladen Pavić rekao je da očito u ovom slučaju nije bilo pridržavanja mjera zaštite s obzirom da je naredba od početka šestog mjeseca ove godine, izdana prije pojave bolesti, kojom se zabranjuje držanje svinja na otvorenom.
Kuterovac očekuje da će inspekcija što brže obaviti svoj posao kako bi se bolest što prije lokalizirala inače bi moglo doći do njezina naglog širenja.
Struktura svionjogojskih farmi u Hrvatskoj nije dobra i veliki je problem sve to kontrolirati.
>Nakon pojave afričke svinjske kuge u Rumunjskoj usmrćeno više od 110.000 svinja
Hrvatska više uvozi nego što proizvodi
Hrvatska ne pokriva ni 50% svojih potreba za svinjetinom i ovisi o uvozu.
Međutim zbog zbog raznih ekoloških mjera i dobrobiti životinja i u EU se drastično smanjuje proizvodnja svinja – pogotovo u Nizozemskoj, Danskoj i Njemačkoj koje su predvodnice u svinjogojskoj proizvodnji – pa krovno udruženje europskih poljoprivrednika Copa Cogeca procjenjuje kako će proizvodnja svinjetine u naredne dvije godine u EU pasti 35%, a cijene porasti za 50%.
Situacija je alarmantna
Po pitanju svinjogojstva u Hrvatskoj uglavnom se ne događa ništa.
Iz udruge proizvođača svinja upozoravaju da je situacija izrazito negativna i bez svinjske kuge, a sa svinjskom kugom doći će do još drastičnijeg pada proizvodnje ako Ministarstvo poljoprivrede brzo ne bude imalo nekakav odgovor.
A za sada ga nema – ističe Kuterovac.
Hrvatska ostaje bez svinjetine
Izgleda da Hrvatska ostaje bez svinjetine, ili sa skupom svinjetinom iz uvoza.
Kuterovac napominje da Hrvatska ima resurse i da bez problema proizvedemo i 3 milijuna komada tovljenika, a danas ih se zakolje jedva 700.000 – objašnjava, napominjući kako se upravo puni i 10 godina od ulaska RH u EU, a još uvijek nismo uredili svoje tržište na način da se štite primarni proizvođači.
Broj nazimica prošle je godine u odnosu na 2021. pao za 34,7%, a broj krmača u zadnjih pet godina za 35%. Uvoz prasadi za tov lani je u odnosu na prethodnu godinu povećan za 16,5%.
Broj svinja na liniji klanja pao je 7,3%, dok je uvoz svinjetine povećan za 9% pri čemu je vrijednost uvezenog svinjskog mesa lani bila 250 milijuna eura.
Zbog turbulencija na globalnom tržištu, cijene svinjetine u zadnjih godinu, godinu i pol, porasle su pak i 40 posto te je pitanje, bude li još većih problema s ASK-om, koliko će cijene još rasti, a proizvodnja padati.
Druge zemlje ovakve probleme imaju pod kontrolom
U drugim zemljama struktura proizvodnje je bolja, njihova gospodarstva su veća i lakše ih je kontrolirati. Oni mogu živjeti s ASK-om.
Kod nas je situacija dosta problematična pa ako se stvori karantena oko nekog manjeg objekta gdje se pojavi ASK, i velikima koji se nađu u okruženju otežat će se promet i seljenje živih životinja s jedne na drugu farmu, kako bi se održali ciklusi proizvodnje, govori Kuterovac.
>Afrička svinjska kuga hara Srbijom: U Hrvatskoj na snazi preventivne mjere
Otvara se karantena za zaražene
Državni tajnik Pavić danas je rekao kako se definira zaražena zona u krugu od tri kilometra od dvorišta gdje su zaražene svinje. U njoj će biti apsolutna zabrana klanja i prometa svinja.
Odredit će se i zaštitni pojas – u krugu od desetak kilometara, gdje će također biti zabranjena sva manipulacija svinjama. Pošteđene klanja će biti svinje za vlastite potrebe, ali pod nadzorom veterinarskog inspektora. U šumama u zaštitnom pojasu bit će pak zabranjen lov.
Problem se pojavio u Bosni i Hercegovini i u Srbiji
Ovo je prva pojava ASK-a u Hrvatskoj. Od prve pojave na području EU 2014. godine, bolest se proširila na veliki broj država članica te je od početka godine do 15. lipnja 2023.
u EU sustav prijave bolesti ADIS prijavljeno 255 žarišta ASK-a u domaćih svinja (Njemačka 1, Grčka 3, Italija 3, Moldavija 15, Poljska 5, Rumunjska 94, Srbija 131 i Ukrajina 3) i 4802 slučaja ASK u divljih svinja (Bugarska 120, Češka 38, Estonija 22, Njemačka 683, Grčka 2, Mađarska 303, Italija 586, Latvija 174, Litva 186, Moldavija 6, Sjeverna Makedonija 14, Poljska 1823, Rumunjska 212, Srbija 180, Slovačka 448 i Ukrajina 5).
Za Hrvatsku je posebno zabrinjavajuća situacija u susjedstvu u kojem je do 15. lipnja ove godine u Srbiji prijavljeno čak 131 izbijanja ASK u domaćih svinja i 180 slučajeva u divljih svinja, a 22. lipnja 2023. ASK je potvrđen i u susjednoj Bosni i Hercegovini kod jedne domaće svinje – kazali su iz Ministarstva poljoprivrede.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
