Među malom grupom neandertalaca u današnjoj istočnoj Španjolskoj živjelo je dijete, možda 6 godina, s Downovim sindromom. Pokazuju to izvanredni fosilni ostaci unutarnjeg uha čija anatomija ukazuje na ovo ozbiljno genetsko stanje. Otkriće ovog fosila upućuje na to da su neandertalci bili altruistični.
Ovaj fosil, iskopan na arheološkom nalazištu Cova Negra u pokrajini Valencia u blizini grada Xàtiva, ne samo da predstavlja najraniji poznati dokaz Downovog sindroma već, prema znanstvenicima, nagovještava suosjećajnu skrb kod ovih izumrlih arhaičnih ljudi – bliskih rođaka našoj vlastitoj vrsti.
Iako istraživači ne mogu biti sigurni je li bila riječ o djevojčici ili dječaku, neandertalskom su djetetu dali nadimak ‘Tina’, prenosi HRT.
>29. srpnja 1856. Neander (Njemačka) – pronađen kostur nendertalca
Tek sad otkriveni detalji
Fosil, koji je sačuvao kompletnu anatomiju unutarnjeg uha, iskopan je 1989. godine, ali njegovo značenje nije prepoznato sve donedavno. Riječ je o fragmentu desne temporalne kosti koja pomaže u oblikovanju bočnih strana i baze lubanje, štiteći mozak i okružujući ušni kanal. Kombinacija abnormalnosti Tinina unutarnjeg uha poznata je samo kod osoba s Downovim sindromom.
“Patologija od koje je ova osoba patila vrlo ju je onesposobljavala, s tim da je, u najmanju ruku, bila potpuno gluha, imala ozbiljne napade vrtoglavice i nije mogla održavati ravnotežu”, rekla je paleoantropologinja Mercedes Conde-Valverde sa Sveučilišta Alcalá u Španjolskoj, glavna autorica studije objavljene u časopisu Science Advances.
“S obzirom na ove simptome vrlo je malo vjerojatno da joj je majka sama mogla pružiti svu potrebnu njegu, a istovremeno se brinuti i za svoje potrebe. Stoga je, da bi Tina preživjela najmanje šest godina, grupa morala kontinuirano pomagati majci, bilo da su se brinuli o djetetu, bilo da su joj pomagali u svakodnevnim zadacima ili oboje”, dodala je Conde-Valverde.
>Neandertalci i suvremeni ljudi ipak se nisu susreli u Vindiji
Točna starost fosila nije utvrđena, ali Conde-Valverde je primijetila da su neandertalaci na nalazištu Cova Negra bili prisutni između 273 000 i 146 000 godina.
Postojanje pravog altruizma
Neandertalci, službeno nazvani Homo neanderthalensis, bili su snažnije građeni od Homo sapiensa i imali su veće obrve. Živjeli su od prije 430 000 godina do prije otprilike 40 000 godina. Prethodna istraživanja pokazala su da su bili inteligentni, stvarali umjetnost i koristili složene metode grupnog lova, pigmente za oslikavanje tijela, simbolične predmete i možda su imali govorni jezik. Nestali su relativno brzo nakon što se naša vrsta proširila na njihov teritorij.
Prethodni dokazi o neandertalcima koji su se brinuli za svoje bolesne i ozlijeđene potaknuli su raspravu o tome je li to bilo motivirano samo očekivanjima recipročnog ponašanja ili istinskim suosjećanjem.
>Znanstvenici s Cambridgea tvrde: Čovjekov najstariji predak izgledao je poput naborane stare vreće
“Desetljećima je poznato da su neandertalci brinuli o svojim ranjivim članovima. Međutim, svi poznati slučajevi brige uključivali su odrasle pojedince, što je neke znanstvenike navelo da povjeruju da takvo ponašanje nije bio pravi altruizam, već samo razmjena pomoći između jednakih”, rekla je Conde-Valverde.
“Ono što do sada nije bilo poznato bio je slučaj pojedinca koji je od rođenja imao dodatnu majčinsku skrb, iako je nije mogao uzvratiti. Otkriće fosila iz Cova Negre podupire postojanje pravog altruizma među neandertalcima“, dodala je Conde-Valverde.
Najstariji poznati slučaj Downovog sindroma
Arheološki dokazi u Cova Negri pokazuju da su to mjesto kratkotrajno naseljavale male skupine neandertalaca, lovaca skupljača koji su lutali krajolikom u potrazi za hranom i drugim resursima. Tinina dob u trenutku smrti, temeljena na stanju zrelosti određenih struktura unutarnjeg uha, pokazala je neuobičajenu dugovječnost za dijete u takvim okolnostima, sa stanjem poznatim kao intelektualni invaliditet i kašnjenja u razvoju.
“Preživljavanje ovog djeteta nakon razdoblja dojenja podrazumijeva grupnu skrb, vjerojatno širu od roditeljske skrbi, tipičnu za izrazito suradnički društveni kontekst među članovima grupe. U suprotnom, vrlo je teško objasniti opstanak ove osobe do dobi od 6 godina”, rekao je koautor studije Valentín Villaverde, sa Sveučilišta u Valenciji.
“Otkriće Tine predstavlja najstariji poznati slučaj Downovog sindroma i pokazuje da je raznolikost uočena kod modernih ljudi već bila prisutna u prapovijesti”, rekla je Conde-Valverde.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
