Revizorski sud Europske unije u izvješću koje je nedavno objavljeno upozorio je da su informacije o financiranju nevladinih organizacija u Europskoj uniji nepouzdane i nepotpune. To rezultira netransparentnošću. Ovakvo izvješće ukazuje da je riječ o velikom skandalu. Neki drugi primjeri pokazuju kako kontrola iz EU itekako može biti stroga i kod puno manjih iznosa nego što su 7,4 milijarde eura, koliko su nevladine organizacije dobile od 2021. do 2023. Koliko tog novca i kod koga završava u Hrvatskoj?
Kritike revizorskog suda EU-a
Informacije o financiranju nevladinih organizacija u Europskoj uniji nepouzdane su i nepotpune, a rezultat je netransparentnost koja ograničava i uvid u njihovu ulogu u kreiranju politike Unije, upozorio je revizorski sud EU-a u izvješću koje je nedavno objavljeno. Od 2021. do 2023. godine nevladine organizacije u resorima kohezije, istraživanja, migracija i okoliša dobile su 7,4 milijarde eura, utvrdili su revizori. Europska komisija dodijelila im je 4,8 milijardi eura, a članice 2,6 milijardi eura. Informacije se objavljuju “fragmentirano”, a rezultat je netransparentnost, utvrdili su.
Takva objava otežava analizu koja bi trebala pokazati je li novac “u prevelikoj mjeri koncentriran” na mali broj nevladinih organizacija, a ograničava i uvid u njihovu ulogu u kreiranju politike EU-a, naglašavaju revizori. Europska komisija ne objavljuje “primjereno” informacije o određenim aktivnostima zastupanja interesa koje EU financira, poput lobiranja”. Članice pak ne nadziru novac koji je EU dodijelio nevladinim organizacijama niti podnose izvješća.
> Milijarde eura bez nadzora: EU financira nevladine organizacije bez jasne kontrole
Ne postoje mehanizmi provjere izvora financiranja kako bi se došlo do korisnih informacija o tome tko stoji iza nevladinih organizacija, utvrdili su revizori, a menadžeri ne provjeravaju “proaktivno” moguće povrede načela jednakosti pred zakonom i ljudskih prava.
Građani moraju znati kome se dodjeljuje novac EU-a i u koju svrhu, ali i kako se koristi i poštuju li primatelji vrijednosti EU-a, zaključak je izvješća.
NVO-i u Hrvatskoj iskoristili skoro 100% raspoloživih sredstava EU fondova
Iako ne postoje javno dostupni podaci o točnom iznosu sredstava iz EU fondova koje su hrvatske nevladine organizacije primile, poznato je da su ta sredstva bila značajna. Ured za udruge Vlade RH donosi informacije da su organizacije civilnog društva u Hrvatskoj iskoristile su gotovo 100% raspoloživih sredstava EU fondova namijenjenih tom sektoru. Pritom su time financirali programe informiranja, edukacije, socijalne usluge, zaštitu okoliša i borbu protiv korupcije.
Na centralnim stranicama EU institucija poput Europske komisije ili Europskog revizorskog suda obično ne postoji detaljna raspodjela EU sredstava po zemljama članicama kada su u pitanju nevladine organizacije. Navodno je tako jer mnoge EU programe provode različite agencije i tijela i raspodjela sredstava NVO-ima često ide preko međunarodnih konzorcija.
U razdoblju od 2014. do 2020. godine, Hrvatska je imala na raspolaganju ukupno 11,3 milijarde eura iz EU fondova, a do kraja 2023. ugovoreno je 14,06 milijardi eura, što je 124% od ukupno dodijeljenih sredstava. U tom razdoblju isplaćeno je 10,5 milijardi eura, odnosno 92,8% od ukupno dodijeljenih sredstava.
Dostupan je pregled hrvatskih nevladinih organizacija koje su u posljednje tri godine (2021.–2023.) dobile sredstva iz programa CERV (Građani, jednakost, prava i vrijednosti) i LIFE (program za okoliš i klimatske akcije).
CERV (Građani, jednakost, prava i vrijednosti)
Kad je u pitanju CERV, prema podacima Ureda za udruge Vlade RH, u 2021. godini 11 organizacija kao nositelji projekata povukle su ukupno 915.958,64 eura, a uključujući i projekte gdje su hrvatske organizacije bile partneri, ukupno je sudjelovalo 54 korisnika s povučenih 1.629.743,50 eura. U 2022. godini 20 organizacija kao nositelji projekata povukle su 2.189.226,88 eura, a s partnerstvima je ukupno sudjelovalo 80 korisnika s povučenih 6.757.663,66 eura.
U te dvije godine hrvatski nositelji projekata povukli su 3.105.185,52 eura, dok su hrvatski partneri povukli 5.166.741,57 eura.
Na popisu istaknutih korisnika CERV programa nalaze se: Centar za mirovne studije (CMS), GONG, Kuća ljudskih prava Zagreb, Društvo za oblikovanje održivog razvoja, Zaklada Solidarna, Zaklada Slagalica, Autonomna ženska kuća Zagreb, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek i Faktograf.
LIFE – organizacije iz Hrvatske sudjelovale kao partneri
U LIFE projektima organizacije iz Hrvatske su sudjelovale kao partneri:
WISEDRAVALIFE (2018.–2023.): Projekt usmjeren na očuvanje riječnih i poplavnih staništa duž rijeke Drave. Partneri uključuju Hrvatske vode i Nacionalni park Drava-Dunav.
LIFE Against Bird Crime (2018.–2022.): Projekt za borbu protiv krivolova na ptice. Hrvatski partner je Udruga BIOM.
BALKAN DETOX LIFE (2020.–2025.): Projekt za jačanje kapaciteta u borbi protiv trovanja divljih životinja. Udruga BIOM sudjeluje kao partner.
> Malverzacije u MVEP-u: Uhićeni izdavali lažne hotelske račune
Selektivna kontrola: S jedne strane strogoća, s druge potpuna opuštenost
Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) zajedno s USKOK-om prije nekoliko dana je izvijestio da provode tzv. hitne dokazne radnje, poput prikupljanja dokaza, u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova zbog mogućih nezakonitosti oko korištenja novca iz državnog proračuna i europskog Fonda za unutarnju sigurnost. Navodno se radi o varanju na putnim nalozima.
> Selektivne presude francuskog suda: Zašto je Le Pen osuđena, a Legarde ne?
Pariški sud krajem ožujka donio je presudu u kojoj je Marine Le Pen, čelnicu francuske desne stranke Nacionalno okupljanje, zajedno s još osam zastupnika, proglasio krivom i optužio za pronevjeru javnih sredstava. Marine Le Pen optužbe je odbacila te ih proglasila političkim napadom. Ona i još 24 dužnosnika njezine stranke optuženi su za preusmjeravanje više od 3 milijuna eura sredstava Europskog parlamenta. I to za plaćanje osoblja sa sjedištem u Francuskoj u razdoblju od 2004. do 2016. godine. Svi optuženi su tvrdili da je novac korišten zakonito i da se u optužbama preusko definira ono što parlamentarni pomoćnik radi.
> Francuska vlada pred padom: I Le Pen i ekstremna ljevica protiv novog proračuna
Ova dva primjera pokazuju strogu kontrolu europskog novca, ali i da je ona selektivna. Kod prvog slučaja jasno je da se ne može raditi o milijunima, pa se svejedno provodi stroga kontrola. Drugi slučaj je višemilijunski, ali za razdoblje od čak 12 godina.
Istovremeno se iz EU ne kontrolira što nevladine organizacije rade s milijardama dobivenim od iz Europske unije. Rezultat je potpuna netransparentnost. A zanimljivo bi bilo vidjeti koliko novca i kod koga završava u Hrvatskoj te za što se koristi.
Politico: Kritike revizorskog suda osnažuju argumente konzervativnih zastupnika
Politico navodi kako će kritike revizorskog suda osnažiti argumente konzervativnih zastupnika u Europskom parlamentu koji traže temeljitu reformu načina na koji se dodjeljuje EU novac nevladinim organizacijama. Sve uz tvrdnje kako sustav nije transparentan i da se sredstva često koriste za lobiranje unutar EU institucija. To implicira i sam izvještaj.
Europski revizorski sud nije pronašao dokaze da su NVO-i koristili EU sredstva na način koji krši zakone ili vrijednosti Unije, ali je upozorio da je zbog nedostatka transparentnosti rizik za takve zloupotrebe povećan.
Inače, zastupnici EPP-a optužuju Komisiju da je plaćala NVO-ima da lobiraju u njezino ime. I to kako bi promicali Europski zeleni plan unutar EU institucija, uključujući i druge odjele Komisije.
Američki predsjednik Donald Trump također je utjecao na presušivanje izvora financiranja. I to tako što je zamrznuo program inozemne pomoći USAID-a u vrijednosti od 27 milijardi dolara godišnje.
Zeleni europarlamentarac Daniel Freund strahuje kako bi izvještaj mogao biti „zloupotrijebljen od strane određenih političkih snaga” i dodatno potpiriti napade na NVO sektor.
„Kad pročitate naslov… može se steći dojam da je krivica na nevladinim organizacijama… iako se radi o sustavnom problemu svih korisnika EU sredstava”, rekao je Freund za Politico.
Zanimljivo je kako iz jednog od najvećih ekoloških NVO-a u Bruxellesu pozdravljaju izvještaj.
“Zaključak je da nema skandala. Samo jasna potreba za jačanjem transparentnosti”, rekla je Patrizia Heidegger, direktorica politike u Europskom birou za okoliš.
Što su nevladine organizacije?
Definicija NVO-a (eng. NGO-a) razlikuje se od članice do članice i tek je u rijetkim slučajevima regulirana zakonima, upozoravaju revizori. No, Prema definiciji EU-a iz 2024. godine, nevladine su organizacije neovisne o vladi i posluju na neprofitnoj osnovi.
“Definicija predstavlja korak u pravom smjeru, ali nije sama po sebi jamstvo da su nevladine organizacije ispravno klasificirane u sustavu financijske transparentnosti EU-a” budući da Komisija prihvaća njihove samodefinicije i ne provjerava važne aspekte njihovog statusa.
Mogućnosti financiranja iz EU za nevladine organizacije
Države članice EU-a upravljaju s otprilike 80 % EU-ovih izvora financiranja za nevladine organizacije. Svaka država pruža detaljne informacije o financiranju i postupcima prijave na internetskim stranicama upravljačkih tijela. Ostalim izvorima upravlja Komisija ili druga tijela EU-a, navodi se na stranicama Europske komisije.
Ovo su važniji oblici potpora nevladinim organizacijama:
Socijalna uključenost, ravnopravnost spolova i jednake mogućnosti, Kultura i mediji, Podupiranje građanstva i sudjelovanja građana, Istraživanje i inovacije, Razvoj i humanitarna pomoć, Promet, energija i IKT….
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.