Selektivne presude francuskog suda: Zašto je Le Pen osuđena, a Legarde ne?

Pariški sud krajem ožujka donio je presudu u kojoj je Marine Le Pen, čelnicu francuske krajnje desne stranke Nacionalno okupljanje, zajedno s još osam zastupnika, proglasio krivom i optužio za pronevjeru javnih sredstava. Marine Le Pen optužbe je odbacila te ih proglasila političkim napadom. Kao što su primijetili njezini stranački kolege iz EU parlamenta, ovaj događaj neodoljivo podsjeća na posljednja događanja u Rumunjskoj, Njemačkoj (slučaj AfD) i u drugim zapadnim ”demokracijama”.

Naime, presuda Le Pen koincidira s njezinom željom da se kandidira za predsjednicu Francuske na sljedećim predsjedničkim izborima 2027. što ide u prilog tezi da je riječ o, kako Le Pen tvrdi, političkom napadu. Osim toga, tome u prilog ide i činjenica da se prije devet godina u vrlo sličnoj situaciji našla i bivša francuska ministrica financija i izvršna direktorica MMF-a Christine Lagarde.

Ona je zbog malverzacije (403 milijuna eura) bila također proglašena krivom od strane francuskog suda, no nije osuđena, a sudska odluka u većem dijelu javnosti i stručnjaka protumačena je kao politički pristrana.

Na isti način danas neki promatraju i sudsku odluku koja se odnosi na Le Pen i njezine stranačke kolege, ali u obrnutom svjetlu. Vide je kao udarac temeljnim demokratskim principima i slobodi političkog djelovanja.

>Direktoricu MMF-a sud proglasio krivom za nemar, ali joj kazna nije izrečena

Slučaj Christine Lagarde i usporedba s Le Pen

2016. godine Francuski sud proglasio je izvršnu direktoricu MMF-a Christine Lagarde krivom zbog nesavjesnog ponašanja u vezi s isplatom 403 milijuna eura tajkunu Bernardu Tapieu, savezniku tadašnjeg predsjednika Nicolasa Sarkozyja, dok je bila ministrica financija. Unatoč tome što je proglašena krivom, sud joj nije izrekao kaznu.

French court finds IMF’s Christine Lagarde guilty of negligence over role in €400m (£336m) payout to businessman as French finance minister

— Sky News Breaking (@SkyNewsBreak) December 19, 2016

Glavna sutkinja Martine Ract Madoux opravdala je ovu odluku ističući nekoliko ključnih faktora. Prvo, kontekst globalne financijske krize u kojoj se Lagarde tada nalazila bio je važan. Također, njezina uloga u vođenju financijskih politika Francuske i njezin međunarodni ugled bili su uzeti u obzir. Lagarde je bila na čelu francuskog ministarstava financija u kritičnim godinama, kada je Francuska bila suočena s posljedicama ekonomske krize. Njezin rad na vođenju međunarodne financijske politike također je bio ključan faktor u odluci suda.

Sutkinja je naglasila da je međunarodni ugled Lagarde, zajedno s njezinim visokim položajem u MMF-u, opravdavao razlog zašto joj nije izrečena kazna. Ova odluka bila je predmet kritika. Mnogi su smatrali da je sud bio previše popustljiv prema visokom državnom dužnosniku. Drugi su tvrdili da je ovakva odluka pokazala dvostruke standarde u odnosu na političke i ekonomske elite.

>Francuska: odbacivanje istrage protiv Christine Lagarde

Marine Le Pen optužena za pronevjeru novca iz EU fondova

Marine Le Pen, predsjednica francuske krajnje desne stranke Nacionalno okupljanje (RN), proglašena je krivom te optužena u slučaju koji se odnosi na pronevjeru sredstava iz europskih fondova. Le Pen, zajedno s još 8 dužnosnika stranke, optužena je za preusmjeravanje do 6,8 milijuna eura iz europskog proračuna. Novac je navodno korišten za plaćanje osoblja koje je radilo za stranku Nacionalno okupljanje u Francuskoj u periodu od 2004. do 2016. godine.

Optuženi su tvrdili da su sredstva korištena u skladu s pravilima, tvrdeći da su troškovi povezani s radom parlamentarnih pomoćnika. Međutim, sudac je utvrdio da su ti ljudi radili samo za stranku, a ne za Europski parlament, te zaključio da nije riječ o administrativnim pogreškama, već o sustavnoj pronevjeri za smanjenje troškova stranke.

Le Pen je optužbe doživjela kao politički napad, tvrdeći da tužitelji žele njezinu “političku smrt” i spriječiti uspon RN-a. Za Le Pen, tužitelji su izvorno tražili pet godina zatvora, 300.000 eura kazne, kao i pet godina nesposobnosti za obnašanje ili kandidiranje na javne funkcije. Na kraju, sud je osudio Marine Le Pen, na četiri godine zatvora. Od tih četiri godine, dvije su obavezne, a dvije uvjetne. Uz to, Le Pen je kažnjena novčanom kaznom od 100.000 eura i zabranom obnašanja javnih funkcija u trajanju od pet godina. Kazna zabrane obnašanja javnih funkcija stupa na snagu odmah. Čak i prije nego što Le Pen bude imala priliku uložiti žalbu.

Ovom presudom Le Pen je onemogućena da se kandidira na predsjedničkim izborima 2027. godine, na kojima je, prema anketama, bila favoritkinja. Na prethodnim izborima, 2017. i 2022. godine, osvajala je drugo mjesto.

>Le Pen osuđena za pronevjeru novca iz europskih fondova

Le Pen su podržali stranački kolege iz EU parlamenta

Le Pen su podržali brojni stranački kolege i usporedili njezinu situaciju s događajima u Rumunjskoj (poništavanje predsjedničke kandidature Geogerscuu) i Njemačkoj (težnje za ukidanjem stranke AfD).

Predsjednik Nacionalnog okupljanja i Domoljuba za Europu, Jordan Bardella na X-u je napisao: ”Danas, nije samo Marine Le Pen ta koja je nepravedno osuđena: to je francuska demokracija koja je pogubljena.”

Aujourd’hui, ce n’est pas seulement Marine Le Pen qui est injustement condamnée : c’est la démocratie française qui est exécutée.#JeSoutiensMarine

— Jordan Bardella (@J_Bardella) March 31, 2025

Lider francuske centrističke desnice Eric Ciotti, na X platformi je napisao: “Je li Francuska još uvijek demokracija?”. U drugom je postu dodao: ”Demokratska budućnost naše nacije oduzeta je od strane nesposobne pravosudne elite. Favorit na predsjedničkim izborima onemogućen je u svojoj kandidaturi. Ovo nije samo obična pogreška. Ovo je sustav koji manipulira vlašću i sustavno isključuje bilo kojeg kandidata s desne strane koji ima stvarne šanse za pobjedu.”

>Kad izbori ne idu po planu: Eliminacija Georgescua i uloga EU-a u rumunjskoj politici

Matteo Salvini, zamjenik talijanskog premijera, također je prošao kroz pravne napade, sve dok nije oslobođen lažnih optužbi krajem prošle godine. On je presudu nazvao “objavom rata od strane Bruxellesa” protiv nacionalnih konzervativaca. Situaciju je usporedio s Rumunjskom. Tamo je EU također imala utjecaja u poništavanju prošlogodišnjih izbora i zabrani nacionalističkog kandidata.

Mađarski premijer Viktor Orbán referirao se na društveni pokret potpore žrtvama Charlie Hebdoa. Na X-u je napisao: “Je suis Marine” (‘Ja sam Marine’).

Je suis Marine! @MLP_officiel

— Orbán Viktor (@PM_ViktorOrban) March 31, 2025

Nizozemski lider PVV-a Geert Wilders rekao je pak: “Vjerujem da će Le Pen dobiti žalbu i postati predsjednica Francuske.” 

>Njemačke vladajuće stranke žele zabraniti AfD što je prije moguće

Izvor: narod.hr