Španjolski ljevičari uklonili su 35 križeva s javnih površina. Većina ih je srušena, a 12 ih je uništeno vandalizmom koji pravdaju “antifašističkom borbom”. Još 129 križeva moglo bi doživjeti istu sudbinu. Sve to jer ljevičari žele zemlju “osloboditi simbola diktature Francisca Franca“.
Argument koji ljevičari koriste je da su te križeve postavili pobjednici građanskog rata, odnosno vlada Francisca Franca, za svoje pale vojnike. Većina tih križeva, međutim, već više od 80 godina mirno živi sa stanovnicima, kojima nije bitno njihovo porijeklo. No, posljednjih su ih godina zakoni o povijesnom sjećanju označili kao elemente političkog i vjerskog sukoba.
Španjolski list La Gaceta, koji donosi priču, opisao je ove inicijative kao “križarski rat protiv križa”.
“Dolina palih”
Posljednjih dana raspravlja se oko Bazilike u Dolini palih, nad kojom se nalazi najviši križ na svijetu. Unatoč obećanju vlade da će ga poštovati, mnogi strahuju da je i on ugrožen. Ljevičarsko “političko redefiniranje” Doline pretvorilo je spomenik posvećen pomirenju u “nepodnošljivi trag vladavine Franca”.
>Španjolska uvela zakon koji zabranjuje veličanje diktatora Franca: Što čeka RH s Titom?
Dolina palih (španjolski: Valle de los Caídos) je spomen-kompleks smješten u planinama Sierra de Guadarrama, blizu grada El Escorial, sjeverozapadno od Madrida. Kompleks je poznat po velikom križu i spomeniku koji je podignut u čast onima koji su poginuli u Španjolskom građanskom ratu (1936-1939).
Izgrađena je pod režimom Francisca Franca. Izgradnja kompleksa započela je 1940. godine, a završena 1959. godine. Spomenik uključuje crkvu, samostan, križ visok 150 metara i grobnicu u kojoj su pokopani borci s obje strane rata. I sam Franco bio je tamo pokopan do ekshumacije 2019.
Vandalizam i rušenje križeva
Posljednjih godina uklonjeni su i uništeni mnogi križevi. Tako su, na primjer, članovi ljevičarskog pokreta Ernai srušili križ na doku Portu u Baracaldu u okviru “antifašističke borbe”. Razlog? Ovaj tri metra visok spomenik podignut je tijekom Francove vladavine u čast 96 ubijenih nacionalističkih vojnika ubijenih. Gradsko vijeće Baracalda osudilo je događaje, ali budući da se počinitelji nisu mogli identificirati, uništavanje je prošlo nekažnjeno.
Ista organizacija, Ernai, preuzela je odgovornost krajem 2021. za uništenje križa na planini Burunza, deset metara visokog simbola koji je krasio gradsko brdo od 1939. Njegovo uništenje izazvalo je tugu među stanovnicima četvrti, koji su na križ gledali kao na simbol svog identiteta.
Osim vandala, i politika je odlučivala o uklanjanju križa. U općini Casara de Cáceresa gradonačelnik Florencio Rincón morao je ukloniti križ posvećen poginulima. To je naredilo Provincijsko vijeće, koje im je čak prijetilo ukidanjem subvencija ako ne budu poštovali Zakon o povijesnom sjećanju Estremadure. To su samo neki od primjera.
Želi li netko promijeniti povijest?
“Prisutna je kršćanofobija”, kaže Polonia Castellanos, predsjednica Španjolske federacije kršćanskih odvjetnika (FEAC), organizacije koja je intervenirala u preko pedeset slučajeva kako bi zaustavila uništavanje vjerskih simbola. Po njenom mišljenju razlog za uklanjanje vjerskih simbola nije samo politički.
Jasne dokaze da odbacivanje križa nadilazi njegovu političku upotrebu od strane Francova režima odvjetnica je pronašla u slučaju spomenika Ivanu Pavlu II. na Monte del Gozo u Santiagu de Compostela, koji je također imao i križ. Ondje nije bilo Francovog utjecaja. Spomenik je podignut u znak sjećanja na papin posjet 1989., ali unatoč tome, uklonjen je. Kao razlog naveli su loše stanje objekta. Nitko nije razmišljao o popravljanju.
“Napadi na križeve i kršćane izvode se iz mržnje, kako bi se skrenula pozornost, i radi profita, jer je uklanjanje križeva povjereno prijateljima”, smatra Castellanos. I dodaje još jedan argument: “Oni žele promijeniti povijest.”
Polonia Castellanos vjeruje da zakoni o povijesnom sjećanju nameću neuravnoteženo gledište prema kojem je odavanje počasti palima jedne strane uzvišenost i politička pristranost, dok je odavanje počasti palima s druge strane prirodno i pravedno. “U Dueñasu i Vall de Uxóu, točno ispred križeva, nalaze se ploče u spomen na republikanske žrtve, a nitko ne razmišlja o njihovom uklanjanju.”
Španjolska biskupska konferencija: Križ zasad ostaje
Španjolska biskupska konferencija (CEE) prije nekoliko dana objavila da će ovaj križ ostati. barem za sada. Glasnogovornik, biskup Francisco César García Magán rekao je da početna namjera koju je objavila španjolska Vlada, a tiče se rekonstrukcije Doline, bila “dekonsekraciju bazilike i odlazak benediktinaca”.
García je dodao da je pitanje “uništenja križa koji gleda na monumentalni kompleks” – najvišeg križa na svijetu – i dalje na stolu. Na sastanku održanom u veljači između vlade i Svete Stolice navodno je dogovoreno nekoliko crvenih linija preko kojih Crkva neće prijeći: održavanje katoličkog bogoslužja u papinskoj bazilici Svetog Križa, osiguranje prisutnosti benediktinske zajednice i poštivanje ”vjerskih elemenata koji se nalaze izvan bazilike”, uključujući i križ. No, sporazum, istaknuo je García, nije finaliziran, unatoč činjenici da je Vlada već pokrenula postupke za provedbu projekta
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/La Gaceta
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.