Vrček: Tko klorira piletinu i vodu?

U sjeni carinskih ratova, kojima se (ne)selektivno oporezuje uvozna roba, traju trgovinski sukobi u kojima se zabranjuje uvoz proizvoda zbog zdravstvenoga rizika, neispravnih deklaracija, loše kvalitete, nedopuštenih sastojaka ili upitnih protokola proizvodnje. Tako je nedavno u javnosti opet postala aktualna – američka piletina. Već je godinama uvoz piletine iz Sjedinjenih Država zabranjen u državama Europske unije. Razlog je naizgled jednostavan jer američki proizvođači klorom dezinficiraju meso, a takva kemijska obrada u Europskoj uniji nije dopuštena. Piše Valerije Vrček za Glas Koncila.

> Vrček: U Wuhanu ispadaju pandemijski kosturi iz ormara

Kemijska čistionica mesa

Kloriranje piletine, kako bi se spriječila zaraza salmonelom ili drugim bakterijama, zabranjeno je u Europskoj uniji još 1997. godine. Budući da je klor vrlo agresivna kemikalija, prilikom kontakta s kožom i mesom peradi dolazi do burnih oksidacijskih reakcija i stvaranja štetnih nusprodukata. No postoji i drugi razlog prigovora s europske strane. Kloriranje se smatra kemijskim maskiranjem, prikrivanjem loših higijenskih uvjeta tijekom uzgoja peradi, klanja i završne obrade pilećega mesa. Potapanjem piletine u kloriranu otopinu brišu se mogući i stvarni propusti na farmama, kavezima i industrijskim trakama.

> Vrček: Politički mandat doktora Oza

Priznanje grijeha

To tvrdi i Sarah Sorscher, jedna od voditeljica američkoga Centra za znanost u javnom interesu: »Regulacijska tijela Europske unije smatraju da je mikrobiološko ispiranje piletine zakrpa za prikrivanje nedostataka tijekom proizvodnje, posebice neadekvatnih higijenskih uvjeta.« Ipak, poznato je da sve manji broj američkih proizvođača piletine rabi kloriranje kao način dezinfekcije mesa. To jača položaj američkih pregovarača s Europskom unijom, ali je i svojevrsno priznanje američkih proizvođača da je kloriranje bila kontroverzna metoda, priznanje da su nepotrebno godinama primjenjivali zdravstveno upitnu kemijsku obradu mesa.

Necarinski ratovi

Osim američke klorirane piletine u Europsku je uniju zabranjen i uvoz američke govedine nabildane hormonima i antibioticima, parazitima zaraženih jastoga te genetički modificiranoga kukuruza, soje i uljane repice. Ti su proizvodi žrtve takozvanih netarifnih mjera odnosno necarinskih barijera. Za novu američku administraciju to je regulacijsko varanje koje se protivi slobodnoj trgovini. Stoga ne čudi nedavni protest Howarda Lutnicka, američkoga ministra trgovine: »Europska unija ne želi našu piletinu. Ne žele naše jastoge. Oni mrze našu govedinu jer je naša lijepa, a njihova je slabašna.«

> Vrček: Brisanje kemijskih imena kao dio kulture otkazivanja

Kineski zid

Za Europsku uniju to je samo toksikološki protekcionizam koji nema veze s trgovinskim barijerama. Klorirana je piletina »kemijsko smeće«, lokalnim zakonima zabranjena, stoga je nerazumno očekivati perad iz Kentuckyja na europskom meniju. No mjerodavne institucije Europske unije trebale bi biti dosljedne u promociji i implementaciji načela opreznosti pa s istim argumentima spriječiti lavinu plastičnoga škarta iz Kine. Jer plastika koja ima miris po polibromiranim difenil-eterima, ftalatima ili fluoriranim aditivima nije sigurna za zdravlje djece, ljudi i okoliša. Stroža kontrola i zabrana uvoza robe s grješkom iz Kine bila bi vjerodostojna primjena visokih ekoloških i zdravstvenih standarda u Europskoj uniji.

> Vrček: Farmaceutske tvrtke platit će danak

S druge strane Atlantika Robert Kennedy, američki ministar zdravstva, najavljuje preispitivanje sigurnosti, pa i zabranu fluoriranja vode. Ako zabrani i kloriranje piletine, omogućit će američkim farmerima novo tržište na Starom Kontinentu. A ondje se još uvijek pitka voda obrađuje – klorom!

*Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Izvor: Narod.hr/Glas Koncila