Jedna od groznijih stvari koju su nam donijeli internet i društvene mreže svakako je poplava urednika volontera. Vjerojatno ste primijetili te ljude koji krstare internetom u potrazi za gramatičkim pogreškama u pisanju. Vjerojatno ne postoji nijedan upis na društvenim mrežama ispod kojeg nema bar jednog komentara kakvog jezičnog policajca, koji svoju tipkovnicu zamišlja kao pendrek za jezične nonšalante, piše Borislav Ristić za Večernji list.
No, čini se kako se era ovih usamljenih vitezova pravopisa i gramatike na internetu bliži svome kraju. Presudit će im umjetna inteligencija, dijete tehnologije koja im je i dala prostor da razmašu svoja krila. Netko bi mogao pomisliti kako je to promjena sa zla na gore. Umjesto jezičnih policajaca volontera, kojima je mogla i promaknuti kakva pogreška u interpunkciji, dobivamo jezičnog Terminatora, kojemu ništa ne promiče.
Jezični fašizam
Neće proći dugo, a već ćemo u komentarima na društvenim mrežama i porukama na mobitelima dobiti opciju preko koje će nam umjetna inteligencija uređivati tekst prije nego ga pošaljemo. Umjesto naših vitezova pisane riječi internetom će patrolirati roboti koji će diskretno i s munjevitom brzinom uvoditi stegu za sve naše jezične akrobacije i naše gramatičke kalambure. Bit će to jezični fašizam in nuce.
Takav se zaključak, međutim, nameće samo ako mislite kako postoji samo jedan ispravan način da konstruirate rečenicu i da su pravila gramatike ispisana u stijeni. To je upravo pogled na jezik kakav imaju naši jezični policajci. Pravila gramatike nisu samo korisno sredstvo koje nam pomaže da jasnije izrazimo svoje misli, već strogi zakoni koji moraju biti beziznimno nametnuti ako ne želimo da nas preplave kaos i anarhija.
>Ristić: Europska elita mogla bi na Ukrajini naučiti da se stvarnost ne pokorava našim željama
Ispostavlja se, međutim, da umjetna inteligencija ne funkcionira na način na koji to zamišljaju jezični policajci. Ako ste se nekad igrali s ChatGPT-om ili nekim sličnim programom, lako ste mogli primijetiti kako postoje skoro beskrajne varijacije na koji umjetna inteligencija obrađuje jednu istu rečenicu ili tekst. Čini se kako se programeri umjetne inteligencije međusobno ne mogu dogovoriti oko jezičnih pravila.
To je tako zato što umjetna inteligencija uči iz ogromne mase podataka koja su joj dostupna. Netko bi mogao reći kako umjetna inteligencija “misli iz glave cijela naroda”. Ona se “hrani” podacima koje joj dostavljaju sami korisnici interneta. Ono što nazivamo umjetnom inteligencijom, ustvari je golemi digitron koji nam jako brzo ispostavlja rezultat, koji varira ovisno o tome koliko mu je podataka dostupno u bazi.
Umjetna inteligencija je “živ organizam”
Veliki broj varijacija neke rečenice postoji zbog toga što je baza s kojom umjetna inteligencija raspolaže ogromna i podložna je stalnim promjenama. Umjetna inteligencija je “živ organizam”, upravo kao što je to i svaki prirodni jezik. Umjetni jezici, poput matematike, davat će uvijek iste rezultate. 2+2 bit će uvijek 4. Međutim, broj mogućih varijacija rečenice nekog prirodnog jezika bit će praktički neograničen.
Radi se o tome što pravila jezika nisu onakva kakvim ih zamišljaju naši jezični policajci. Pravopis i gramatika počivaju na promjenjivim jezičnim konvencijama, a ne strogim zakonima prirode. Ono što danas nazivamo jezičnim pravilima, u stvari je izum tiskarske prese. Formalizacija jezika nusprodukt je masovne proizvodnje teksta. Jezična unifikacija bila je nužna za lakšu obuku tiskarskih šegrta.
Umjetna je inteligencija, međutim, puno brža i kreativnija od kalfi i šegrta, pa je i lepeza jezičnih pravila puno šira i bliža svakodnevnom govornom jeziku. Umjetna inteligencija oslobađa nas od potrebe za jezičnim policajcima i urednicima volonterima kako bismo se međusobno razumjeli. Jezični roboti mogli bi nam otvoriti ogromno polje slobode i kreativnosti. No, ako nas samo oslobode napasti jezičnih policajaca na internetu, ni to neće biti mala korist zbog koje će im biti zahvalni budući naraštaji.
* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.