Udruga bivših radnika Gavrilovića i bivši direktor Holdinga Gavrilović Vladimir Demetrović u četvrtak su javnosti predstavili novu dokumentaciju kojom žele dokazati da petrinjska mesna industrija nikada nije bila u vlasništvu Georga Gavrilovića.
Bivši radnici su upozorili i da je počela rasprodaja imovine te tvrtke u državnom vlasništvu u BiH te da je povrat nekretnina nekadašnjeg Gavrilovića zatražila i Marijana Gavrilović, Georgova sestra. Uz to, otkrili su i da je još 2011. kalifornijska tvrtka Tradexim International upisala zabilježbu nad dijelom nekretnina u nekadašnjem vlasništvu te petrinjske tvrtke.
Istaknuvši i da je “slučaj Gavrilović najveća privatizacijska pljačka u Hrvatskoj”, zatražili su i prekid arbitraže u Parizu kojom Georg Gavrilović i članovi njegove obitelji pokušavaju od Republike Hrvatske ishoditi 300 milijuna eura odštete i petstotinjak nekretnina na području Petrinje. Ponovili su i zahtjev za poništenjem stečaja Gavrilovića i zatražili ponovni postupak privatizacije prema kojem bi 40 posto tvrtke pripalo radnicima, 40 posto bi bilo prepušteno tržištu, a 20 posto bi ostalo u državnom vlasništvu.
Državne institucije ne reagiraju
Demetrović je kazao da na nedavno oglašenu prodaju imovine Gavrilovića u BiH nitko od nadležnih državnih institucija nije reagirao što je, kako ističe, samo nastavak nebrige države za zaštitu svoje imovine još od stečaja i sporne privatizacije Gavrilovića 1991. kada je ta tvrtka vrijedila čak 557 milijuna njemačkih maraka.
Podsjetio je da je pet od ukupno devet poduzeća, knjigovodstvene vrijednosti tadašnjih 67 milijuna njemačkih maraka, Gavriloviću tada prodano za samo 3,3 milijuna njemačkih maraka. Osim toga, u prodaji na temelju natječaja objavljenog dan nakon pada Petrinje 23. rujna 1991, postupci pretvorbe i privatizacije nisu bili u skladu sa zakonskim odredbama jer nije bio utvrđen popis imovine, cijena je bila za 64 milijuna maraka manja od knjigovodstvene, a Gavrilović je kasnije koristio i nekretnine koje nisu bile u njegovom vlasništvu i koje nisu bile uključene u prodaju, kazao je Demetrović. Istaknuo je i da Georg Gavrilović kao austrijski državljanin prema tadašnjim zakonima nije mogao kupiti tvtku u državnom vlasništvu.
Član Udruge bivših radnika Gavrilović Đorđe Komljenović podsjetio je i da je 1996. tadašnji državni pravobranitelj Petar Šale pokrenuo tužbu za raskid kupoprodajnog ugovora s Georgom Gavrilovićem, iz 1991. da bi nakon šest godina DORH odustao od spora i to, kako je Komljenović istaknuo, na zahtjev “lažnog socijaldemokrata” Slavka Linića.
Udruga bivših radnika Gavrilovića predstavila je i videomaterijal koji, kako tvrde, dokazuje sporne okolnosti prodaje Gavrilovića, a naročito dokazuje da je zgrada u kojoj je bila arhiva Gavrilovića, navodno spaljena tijekom okupacije, bila netaknuta nakon oslobođenja Petrinje 1995. godine.
