Ukrajina neće produžiti svoj ugovor o tranzitu plina s Rusijom nakon njegovog isteka. Najavio je to premijer Denys Shmyhal tijekom zajedničke konferencije za novinare sa slovačkim premijerom Robertom Ficom.
Odluka je dio šire strategije Ukrajine za smanjenje ruskih prihoda od energije, za koje Kijev tvrdi da se koriste za financiranje tekućeg rata.
“Naš strateški cilj je uvesti sankcije na rusku molekulu plina, oduzeti Kremlju prihode od prodaje ugljikovodika kojima agresor financira rat,” izjavio je Shmyhal u svojoj objavi na Telegramu.
>Kako Rusija izvozi plin u Europu preko Ukrajine i hoće tomu uskoro biti kraj?
Poziv svim europskim zemljama da odustanu od ruskog plina
Trenutni ugovor o tranzitu, koji omogućava protok ruskog plina prema Europi preko Ukrajine, ističe 2024. godine. Njegovo neobnavljanje moglo bi značajno utjecati na energetski krajolik Europe, posebno za zemlje koje su još uvijek ovisne o ruskim zalihama.
Shmyhal je pozvao sve europske zemlje da “potpuno odustanu od nafte i plina iz Ruske Federacije”, apelirajući na zajednički stav protiv ruskog izvoza energije.
Shmyhal je priznao izazove s kojima se suočavaju zemlje poput Slovačke i Mađarske, koje i dalje uvelike ovise o ruskom plinu. “Razumijemo akutnu ovisnost nekih zemalja, posebno Slovačke, o ovom resursu. No, računamo na postepenu diversifikaciju opskrbe,” rekao je.
Unatoč odluci Ukrajine da ne obnovi ugovor o tranzitu, Shmyhal je potvrdio posvećenost svoje zemlje međunarodnim obvezama.
Shmyhal je podsjetio na stalnu suradnju Ukrajine s EU-om u energetskim pitanjima.
”Istovremeno, Ukrajina je spremna nastaviti ispunjavati svoje obveze u skladu sa Sporazumom o pridruživanju Europskoj uniji i Ugovorom o energetskoj povelji”, kazao je.
>Kako je rat u Ukrajini pomogao u ostvarivanju ciljeva Zelenog plana
Represija prema Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj
Međutim, te su obveze dovedene u pitanje posljednjih mjeseci, nakon što je Ukrajina blokirala naftovod „Družba” iz Rusije, koji opskrbljuje naftom Slovačku, Mađarsku i Češku. Taj potez nije ništa drugo nego guranje središnjih i istočnoeuropskih zemalja u energetsku krizu. Pozivi vlada ovih zemalja na poništenje odluke ostali su bez odgovora u Bruxellesu.
„Kažnjavaju nas zbog naše podrške miru, a sada napadaju našu energetsku sigurnost. I vrlo je moguće da ovo nije pokrenula samo Ukrajina. Pomogli su im ljudi iz Bruxellesa ili čak pro-ratni američki Demokrati,” izjavio je tada Tamás Menczer, komunikacijski direktor mađarske stranke Fidesz-KDNP.
>Ruska proizvodnja plina u ovoj godini veća za 10 posto
Mađari pokreću sudski postupak
Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó zaprijetio je sudskim postupkom. Na što je Oleksiy Chernisov, predsjednik ukrajinskog energetskog giganta Naftogaza, odgovorio da nije došlo do smanjenja opskrbe. Ova izjava je, naime, u Budimpešti naišla na snažan otpor, piše Remix News.
„Razgovarao sam jučer s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova i rekao je da dopuštaju svaki prijenos nafte, ali to nije istina. Europska komisija ima tri dana da izvrši naš zahtjev, nakon čega ćemo ovo pitanje iznijeti pred sud,” dodao je Szijjártó krajem srpnja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa