Zdravstveno osiguranje: Koliko izdvajamo iz bruto plaće i zašto?

Koliki iznos iz mjesečne bruto plaće se uplaćuje u sustav obveznog zdravstvenog osiguranja često je pitanje koje hrvatski građani postavljaju, ali rijetko tko je dovoljno uporan da na njega nađe i točan odgovor. Kako je riječ o vrlo važnom izdatku iz osobnog dohotka, pogledajmo na osnovi čega, na koji način i u kojoj mjeri se zdravstveno osiguranje financira iz džepa građana.

Tri vrste doprinosa

Ponajprije, unatoč poštapalici “to je naš novac”, treba imati na umu kako je izračun i uplata obaveznih doprinosa dužnost isplatitelja dohotka, odnosno poslodavca ili onoga koga poslodavac ovlasti da to za njega obavi.

Također, važno je istaći kako se zakonom propisane osnovice za izračun obaveznih osiguranja, odnosno mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, mijenjaju na godišnjoj osnovi, uslijed izmjena zakona i podzakonskih akata, kao i s obzirom na opće društveno-ekonomsko stanje.

Kako bismo stavili stvari u kontekst navest ćemo sva tri oblika obveznih davanja. To su:

1. doprinosi za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti
2. doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje i zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti, i
3. doprinosi za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje.

O mirovinskim doprinosima, gdje se prva stavka odnosi na prvi, a treća na drugi stup mirovinskog fonda, već smo pisali. Druga stavka se odnosi na zdravstveno osiguranje kojeg smo korisnici svi.

Porezna osnovica i prosječna plaća

Člankom 254. Zakona o doprinosima propisano je da Ministar financija za svako obračunsko razdoblje – kalendarsku godinu, naredbom objavljuje iznose osnovica za obračun doprinosa. Iste su propisane kao umnožak iznosa prosječne plaće i određenog koeficijenta te iznos mirovine do iznosa prosječne neto plaće i početni iznos mirovine čiji je iznos iznad iznosa prosječne neto plaće.

Pojam ‘osnovice’ je ključan za izračun iznosa doprinosa uopće, kao i doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje. Također, kad razumijemo na koji način funkcionira izbor osnovica za obračun, postaje jasno zbog čega se iznos doprinosa mijenja na najmanje godišnjoj osnovi.

Godišnja i mjesečna osnovica

Osnovica za obračun doprinosa je iznos prema kojemu se obračunavaju iznosi doprinosa za određeno razdoblje u osiguranju i dijeli se na godišnju osnovicu ili iznos prema kojemu se obračunavaju iznosi doprinosa za određenu godinu i mjesečnu osnovicu, a koja je propisani iznos prema kojemu je obveza obračunati i uplatiti doprinose, ovisno o osnovi osiguranja, za prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja za određeni mjesec proveden u tim osiguranjima s punim radnim vremenom.

Kako vidimo, postoje valjani razlozi zbog čega većina ljudi odustaje od pokušaja da točno izračuna koliki dio njihove mjesečne bruto plaće odlazi na obvezno zdravstveno osiguranje. Osnovica prema kojoj se iznos mora izračunati nije konstantna i potrebno je pratiti nekoliko čimbenika, kako bi se uopće ustanovilo kolika je ona u danoj godini.

Naime, sve mjesečne i godišnje osnovice u sustavu obveznih doprinosa za danu godinu ovise ponajprije o prosječnom iznosu mjesečne plaće. Člankom 7. točkom 39. Zakona, definirana je kao prosječni iznos mjesečne plaće (bruto) isplaćene po jednom zaposlenom kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj u razdoblju siječanj – kolovoz tekuće godine, a objavljuje je Državni zavod za statistiku. Tako je primjerice, u kolovozu godine 2023. prosječna mjesečna bruto plaća iznosila 1.580 eura.

> Inspekcija Ministarstva zdravstva na Sv. Duhu: Istražuje se smrt rodilje

Najniža mjesečna osnovica

Temeljem prosječne mjesečne bruto plaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz protekle godine izračunavaju se sve ostale osnovice za obračun doprinosa.

Primjerice, osnovice za obračun doprinosa za 2023. godinu povećane su jer je povećan prosječni iznos mjesečne plaće (bruto) isplaćene po zaposlenom kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj u razdoblju siječanj – kolovoz 2022. godine (10.301,00 kuna/ 1.367,18 eura), u odnosu na prosječni iznos mjesečne (bruto) plaće za razdoblje siječanj – kolovoz 2021. godine (9.537,00 kuna/1265.78 eura).

Najniža mjesečna osnovica najniži je iznos prema kojemu je obveza obračunati i uplatiti doprinose za jedan mjesec staža u mirovinskom osiguranju te za prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja za određeni mjesec proveden u tim osiguranjima s punim radnim vremenom. Najniža mjesečna osnovica umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,38, što znači da je za 2023. godinu iznosila 600, 4 eura.

Stopa od 16,5% za zdravstveno osiguranje

Na koncu, izdvajanja za zdravstveno osiguranje fiksirana su za iznos koji se obračunava po stopi od 16,5% oporezivog dijela plaće, ali k tomu se mogu dodati i drugi doprinosi vezani za zdravstvo poput posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu (obračunava se po stopi od 10%) ili posebnog doprinosa za zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti (po stopi od 0,5%). Tu su također i porezne olakšice koje ovise o broju uzdržavanih članova obitelji, mjestu stanovanja ili, primjerice, pravo poduzetnika koji imaju zaposlenike mlađe od 30 godina na oslobođenje od obveze plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje tijekom prvih pet godina od dana kada su zaposleni.

U tom smislu, faktori koje treba uzeti u obzir za izračunati osobna izdvajanja za zdravstveno osiguranje su veoma brojni. Okvirni iznos laiku je možda najbolje procijeniti na osnovi omjera fiksne osnovice od 16,5% i prosječne bruto plaće. Tako bi, recimo, za plaću iz 2023. u iznosu od 1,580 eu osnovni mjesečni izdatak za zdravstveno osiguranje iznosio  260,70 eu.

Kako vidimo, prosječnom građaninu nije jednostavno voditi evidenciju o izdacima za zdravstveno osiguranje, što uostalom, u očima zakonodavca, zapravo niti nije njegova obveza, ukoliko živi od nesamostalnog rada. On-line kalkulatori za pretvaranje bruto u neto iznos plaće katkad imaju stavku osnovice od 16,5%, ali, koliko nam je poznato, nema takvih koji bi uzimali u obzir i ostale moguće stavke po kojima se izdvaja novac za zdravstveno osiguranje. Otud, u okvirima hrvatskog sistema, čini se da će u doglednoj budućnosti ovakve kalkulacije ostati posao profesionalaca.

Tekst se nastavlja ispod oglasa