Mirovinska društva: što su ona i kako su svojedobno umalo uzela u većinsko vlasništvo nekadašnji Agrokor – danas Fortenova grupu.
Obvezna mirovinska društva jedan su od subjekata na slobodnom tržištu, što ih povremeno dovodi u žižu pozornosti javnosti. To se događa ponajprije onda kad su na djelu njihova ulaganja u tvrtke od posebnog političkog značaja, poput Podravke ili Fortenove (nekadašnjeg Agrokora).
Upravljanje mirovinskim fondovima
Kako je uvriježeno mišljenje da su mirovinci u nekim svojim odlukama podložni pritisku politike, obično se onda u javnosti povlači i zaključak kako neka njihova ulaganja predstavljaju spekulaciju “našim novcem”, a na korist uskih političkih interesa.
U nastavku ćemo opisati način funkcioniranja mirovinskih fondova na tržištu i dati dva primjera: jedan je stvarno ulaganje i većinsko vlasništvo mirovinaca u Podravci, a drugi odustanak mirovinaca od ulaska u vlasničku strukturu Fortenove.
Ponajprije, kako su strukturirana mirovinska društva i fondovi kojima ona upravljaju?
Danas, nakon mirovinske reforme iz 2002. godine, mirovinski se fond u Hrvatskoj dijeli na 3 stupa.
Mirovinski fondovi i mirovinska društva
Prvi stup se temelji na generacijskoj solidarnosti i u njega svaki zaposleni građanin mjesečno uplaćuje 15% mirovinskog doprinosa iz bruto plaće.
U drugi stup se uplaćuje 5% mirovinskog doprinosa iz bruto plaće. Taj se novac prikuplja na osobnom računu u obveznom mirovinskom fondu koji obveznik sam bira.
Treći stup predstavlja dobrovoljnu mirovinsku štednju gdje korisnik sam bira koliko, kada i u kojem dobrovoljnom mirovinskom fondu želi štedjeti.
Za našu temu relevantan je ponajprije drugi stup koji je zapravo onaj u kojem pojedini građanin štedi za svoju mirovinu, odnosno ulaže 5% mjesečnih prihoda u obvezni mirovinski fond.
Mirovinsko društvo, koje upravlja obveznim mirovinskim fondom, dioničko je društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću koje osniva obvezne mirovinske fondove i njima upravlja.
Ukupnom imovinom mirovinskog fonda upravlja mirovinsko društvo, koje novac ulaže na tržištima kapitala s ciljem ostvarivanja prinosa.
U tom smislu, kad govorimo o mirovnicima kao subjektima na slobodnom tržištu, mislimo ponajprije na mirovinska društva.
U Hrvatskoj postoje 4 mirovinska društva
U Hrvatskoj postoje četiri takva društva, a to su: PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, Allianz ZB d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. i ERSTE d.o.o. – društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima.
Premda je uvriježeno to da mirovinci na slobodnom tržištu ulažu veoma konzervativno, ponajčešće u državne obveznice – na što su određenoj mjeri prisiljeni i zakonski – oni također kupuju udjele u privrednim subjektima poput tvrtki i kompanija.
Pogledajmo kako to izgleda na primjeru AZ (Allianz ZB d.o.o.) mirovinskog društva, odnosno kako je ono ušlo u vlasništvo jedne, a odustalo od ulaska u vlasništvo, druge kompanije.
Ulaganje u Podravku
Prema dostupnim informacijama AZ je u vlasništvo Podravke d.d. 2015. godine ušlo kupovinom 854.357 dionica, što čini 12% ukupnog vlasništva tvrtke. U Podravci inače udio imaju sva četiri mirovinska društva, što ih s 50% udjela čini većinskim vlasnicima.
Kako je osnovni cilj ulaska mirovinskog društva uvećanje prinosa mirovinskom fondu, doima se kako je ulaganje AZ u Podravku bilo uspješno, ako znamo da su dionice Podravke do polovice godine bilježile rast od 66% odnosno 140 eu po dionici, dok je u trenutku nastanka ovog teksta taj iznosi 161 eu po dionici.
Naravno, brojni su čimbenici koji mogu stvar preokrenuti, ali to je jedna ilustracija na koji način funkcionira mirovinsko društvo, a dobar broj hrvatskih analitičara ga vidi kao primjer uspješnosti.
Drugi primjer na velika vrata u priču o mirovinskim društvima uvodi politiku, i to onu međunarodnih implikacija.
Afera Fortenova
Naime, Fortenova grupa, koja je doba pisanja ovog teksta ponovo na naslovnicama, jer je po svemu sudeći napokon našla vlasnika u potencijalnom većinskom dioničaru Pavlu Vujnovcu, bila je jedno vrijeme predmet zanimanja mirovinskih društava.
Možda će vas zanimati
Zbog čega se prodaje Fortenova i što Vujnovac s tim dobiva?
Ako bi Vujnovac preko svoje tvrtke Open Pass preuzeo većinski udio u Fortenova grupi, to znači da bi mogao upravljati s 13 milijardi eura.
Podsjetimo, nekadašnji Agrokor našao se u neprilici kad je, uslijed potpadanja većinskih ruskih vlasnika pod režim sankcija, prije dvije godine počela agonija ionako zadužene kompanije.
Prošle godine, u doba kad je u igri bio i ulazak u većinski udio Fortenova grupe od strane ulagača za kojeg se pokazalo da je najvjerojatnije ruski trojanski konj, Saif Bin Markhan Alketbi, prvo je najizglednija bila mogućnost da taj udio otkupe mirovinska društva.
Možda će vas zanimati
Dossier Fortenova: Kakve veze s kompanijom imaju famozni 'šeik', hrvatski poduzetnici u sjeni i sankcije Rusiji
Prema ovim navodima iz Fortenova grupe, ‘šeik’ je tek dimna zavjesa za nastavak utjecaja Rusa u toj kompaniji i to preko utjecajnih hrvatskih poduzetnika u Rusiji koji su bili posrednici pri ovoj kupnji
Štoviše, smatralo se kako je riječ o svršenom činu i samo se čekalo na početak transakcije, kad je došlo do iznenadnog preokreta: mirovinsku društvo AZ povuklo se iz najavljenog otkupa udjela u Fortenova grupi za 500 milijuna eura. To je sobom povuklo i odustajanje ostala 3 mirovinska društva iz posla, točnije: predstavnici AZ su otkazali posljednju sjednicu o transakciji i tako zaustavili sve.
Politički aspekt priče postao je očigledan veoma brzo.
Politika i slobodno tržište
Financial Times je objavio članak s tvrdnjom kako je Vlada RH na više načina nastojala izvršiti pritisak na AZ da promijeni odluku. To je, naveli su, uključivalo sastanke djelatnika MVO s njemačkim članovima odbora društva, ali i – po njima najkontroverznije – inspekciju HANFE koja je shvaćena kao otvorena prijetnja.
Naime, HANFA je tijelo koje nadzire rad mirovinskih društava i, premda ima pravo diskrecije na reviziju, upadljivo je bilo to što je prvi put ušla u AZ upravo onda kad je društvo praktički miniralo transakciju s Fortenova grupom.
Premda ni danas nisu točno poznati svi razlozi odustajanja AZ od posla, autori članka Financial Timesa su ustvrdili kako su iz pouzdanih izvora doznali da bi, osim financijske rizičnosti, transakcija uključivala kršenje EU sankcija nad ruskim bankama.
Što to točno znači ne možemo biti sigurni, ali činjenica je kako je slučaj Fortenove bio eminentno politička afera. To je ne samo zbog toga što je riječ o društveno izuzetno važnoj kompaniji, za čije je stanje država izravno zainteresirana, nego i zato što se pokazalo koliko je ambivalentna tržišna sloboda mirovinskih društava.
Zbog toga i danas neki analitičari drže kako je stroga politička regulacija njihovog poslovanja loša stvar za građane čijim novcem ona upravljaju.
S druge strane, mogućnost da mirovinska društva, uslijed njihove međunarodne vlasničke strukture, dođu pod utjecaj stranih političkih čimbenika otvara neke druge dvojbe.
Međutim, dok o slučajevima poput propalog ulaska mirovinskih društava u vlasništvo Fortenove ne bude više javno dostupnih informacija, teško će biti utvrditi što je bliže istini.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
