Na današnji dan 1. kolovoza 1937. osnovana je Komunistička partija Hrvatske u Anindolu pokraj Samobora. Anindol je ime dobio prema poznatoj kapelici sv. Ane, podignutoj još u 18. stoljeću. Ta je kapela poznata po stihovima pjesme “Kraj kapele svete Ane, u samoborskom divnom kraju tom”. Osnivački kongres održan je pod okriljem noći, na šumskoj lokaciji malo ispod kapelice.
Zanimljivo je da je novoosnovana partija izvorno nosila naziv Komunistička STRANKA Hrvatske, jer se željelo naziv prilagoditi hrvatskom jeziku. Tek je 1940. naziv stranka promijenjen u partija, što se zadržalo do danas u nazivu SDP-a. Isto tako je Centralni komitet izvorno nosio naziv Glavni odbor, no i to je odbačeno 1940. godine i preimenovano u CK.
Glavna osoba pri osnivanju KPH bio je Josip Broz Tito. On je upravo u to vrijeme dobio vodeću ulogu u KPJ, naročito nakon što je dotadašnji sekretar KPJ Milan Gorkić uhićen u Moskvi kao žrtva staljinističkih čistki. Nekoliko mjeseci prije nego što je osnovao KPH, Tito je osnovao i KP Slovenije.
Dakako, formirano je i vodstvo novoosnovane KPH. Izabrano je 12 članova Glavnog odbora (Centralnog komiteta). Bili su to Đuro Špoljarić, Pavle Gregorić, Andrija Žaja, Josip Kraš, Božidar Adžija, Anka Butorac, Ivan Dujmić, Marko Orešković, Drago Petrović, Vlado Janić Capo, Vicko Jelaska i Lovro Kurir. Za sekretara tj. za prvog vođu KPH izabran je Đuro Špoljarić.
Kasniji vođe KPH tj. sekretari/predsjednici Centralnog komiteta bili su: Rade Končar (1939. – 1942.), Andrija Hebrang (1943. – 1944.), Vladimir Bakarić (1944. – 1969.), Savka Dabčević-Kučar (1969. – 1971.), Milka Planinc (1971. – 1982.), Jure Bilić (1982. – 1983.), Josip Vrhovec (1983. – 1984.), Mika Špiljak (1984. – 1986.), Stanko Stojčević (1986. – 1989.) i kao posljednji Ivica Račan (1989. – 1990).
Nažalost, upravo je samoborski kraj i njegova okolica kao: Rakov potok, Kerestinec, Žumberački kraj, Giznik i sam Anindol te druga mjesta samoborske okolice bila su mjesto iživljavanja, progona i ubijanja nakon 1945.
Tako je Komunistička partija Hrvatske ostavila krvavi trag upravo u onom kraju gdje je osnovana, proganjajući bez milosti i suda sve koji su joj se našli na putu.
Jedan od progonjenih bio je i poslijeratni župnik u samoborskom kraju – sluga Božji Franjo Kuharić.