Ovako je pisala Jelena Lovrić – “Nije korektno da nacionalne manjine uređuju odnos političkih snaga većine”

Umjesto da manjinski zastupnici sačuvaju neutralnost – jer nije korektno da nacionalne manjine većini određuju odnos političkih snaga u parlamentu – u Hrvatskoj su se oni pretvorili u pravi trgovački klub. Funkcioniraju kao rezerva za popunjavanje vladajuće većine i masno to naplaćuju. Premda im je izborni legitimitet tanak, u Sabor ulaze s nekoliko stotina glasova, uživaju potpuni mandat i ne vide ništa problematično u tome da presuđuju tko će vladati Hrvatskom. Taj aspekt parlamentarnog predstavništva nacionalnih manjina, koji je rezultirao stvaranjem njihovih uvijek istih, profesionalnih predstavnika, svojevrsnih manjinskih baruna, najurgentnije vapi za promjenom, piše Jelena Lovrić za jutarnji.hr

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

Vladimir Šeks ovaj je put u pravu. Njegova, u ime HDZ-a izražena “načelna rezerva” prema uvođenju dopunskog prava glasa za manjine, što će biti jedna od vrućih tema rasprave o izmjenama Ustava, ima rezona. Opozicija u svom paketu ustavnih promjena predlaže pozitivnu diskriminaciju nacionalnih manjina: pripadnici manjina više se ne bi morali odlučivati između glasanja za opću ili nacionalnu listu. Mogli bi glasati za obje. Umjesto sadašnje ili-ili situacije, opozicija traži i-i model. Predlagači vjerojatno shvaćaju da dvostruko pravo glasa teško mogu ugurati u Ustav, ali će barem HDZ istjerati na čistac. Vladajuća ga stranka već godinama obećava, uvijek s figom u džepu. Na tome je gradila svoje aranžmane s manjincima, bez stvarne namjere da zapisano i realizira.

S parlamentarnom zastupljenošću nacionalnih manjina u Hrvatskoj ima ozbiljnih problema. Na papiru standardi su vrlo visoki. Analiza dosadašnje prakse vjerojatno bi pokazala da najveći problem nije u sada potenciranom dodatnom pravu glasa. Dvostruko pravo glasa eliminiralo bi neugodnost da se pripadnici manjina na izbornome mjestu moraju izjašnjavati o svome nacionalnom statusu, što u Hrvatskoj ni danas nije posve bezbolno. Ali to je uglavnom sva korist koja bi se mogla postići. Uvođenje dodatnog prava glasa manjinama ne osigurava nikakve praktične probitke. Ali bi moglo pokvariti posljednjih godina teško građeno međunacionalno normaliziranje. Pozitivna izborna diskriminacija manjinaca neminovno će, i u konačnici nepotrebno, obnoviti dobrim dijelom već adaktirane neproduktivne debate i napetosti. Hrvatsku bi mogla vratiti u vrijeme nacionalnog razvrstavanja i prebrojavanja. Ako Hrvati uvođenje dodatnog prava glasa dožive kao nepravdu, ni za manjine nije dobro. Svakako, rizici su veći od koristi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jedan drugi, krajnje problematičan aspekt manjinskog predstavništva u Saboru nitko se iz politike ne usudi dotaći. Stručnjak za ustavno pravo Branko Smerdel ističe da se manjinama moraju garantirati sva moguća prava, ali da njihovi zastupnici ne bi trebali sudjelovati u formiranju Vlade. Ne bi se smjeli pojavljivati u ulozi jezičca na vagi koji odlučuje o tome tko će formirati vlast. U Njemačkoj u jednoj saveznoj državi danska manjina, jedina u Europi, uživa izbornu pozitivnu diskriminaciju, ali ona je samo jednom, u prvim poratnim izborima, svojim glasom presudila tko će vladati zemljom, što joj je njemačka javnost žestoko zamjerila. Nikada više nije ponovila tu pogrešku. Kod nas ni manjine, a ni glavne političke stranke uopće ne akceptiraju problem.

Umjesto da manjinski zastupnici sačuvaju neutralnostjer nije korektno da nacionalne manjine većini određuju odnos političkih snaga u parlamentu – u Hrvatskoj su se oni pretvorili u pravi trgovački klub. Funkcioniraju kao rezerva za popunjavanje vladajuće većine i masno to naplaćuju. Premda im je izborni legitimitet tanak, u Sabor ulaze s nekoliko stotina glasova, uživaju potpuni mandat i ne vide ništa problematično u tome da presuđuju tko će vladati Hrvatskom. Taj aspekt parlamentarnog predstavništva nacionalnih manjina, koji je rezultirao stvaranjem njihovih uvijek istih, profesionalnih predstavnika, svojevrsnih manjinskih baruna, najurgentnije vapi za promjenom.

 

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jelena Lovrić

Tekst je objavljen 28.10. 2009 u Jutarnjem listu

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.