Ministar obrane Mario Banožić izvijestio je da pad bespilotne letjelice, koja se u četvrtak oko 23 sata srušila u Zagrebu, nije bila izravna prijetnja za Hrvatsku te da nije zakazao sustav domovinske sigurnosti. Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH admiral Robert Hranj je ocijenio kako je incident ozbiljan i da predstoji ozbiljna i intenzivna istraga.
> Milanović: Letjelica provede gotovo sat iznad članice NATO-a, a da to nitko ne vidi?
> Vlada: Letjelica je u Zagreb stigla preko Mađarske, brzinom od 700 km/h
> Kalinić za Narod.hr: ‘Htio sam za Zagreb kupiti antidron zaštitu, ali su mi rekli ne može’
S obzirom na sinoćnji događaj pred novinare i javnost izašao je ministar obrane Mario Banožić, javlja HRT.
– Radi se o letjelici vojne proizvodnje koja je u 23.04 pala u gradu Zagrebu i s obzirom na informacije s terena, moramo reći da je prije svega MORH reagirao sa zatvaranjem prostora, uključila se i Vojna policija da bi se pripremili za informacije koje prikupljamo od jutros. U suradnji sa susjednim zemljama, sa zemljama koje su NATO članice. Krenulo smo u dva pravca, nastavak krim istraživanja na samom mjestu događaja na ostacima bespilotne letjelice. Pojavili su se određeni podaci, na temelju ostataka želimo potvrditi samo kretanje letjelice, ali i zadaće i ciljeve koje je ona treba ispunjavati.
“Vjerojatno nije bila prijetnja za RH”
Dodaje da imamo intenzivnu komunikaciju s članicama NATO saveza, ističući da će razgovarati s glavnim tajnikom NATO saveza Jensom Stoltenbergom.
Poslao je i poruku svim hrvatskim građanima da ovo “vjerojatno nije bila prijetnja za RH, da nema mjesta strahu te da će na osnovu kriminalističkih saznanja dobiti pokoju informaciju više, na temelju čega ćemo obavijestiti javnost”.
– U detaljnijoj istrazi se nadamo da ćemo doći do konkretnih saznanja.
Obratio se i Robert Hranj, načelnik Oružanih snaga RH.
– Nema se tu što puno dodati. Prilično je ozbiljan incident, puno smo doznali i znamo, ali predstoji intenzivna istraga da do kraja doznamo o čemu se radilo. U intenzivnim smo kontaktima sa zapovjednicima u NATO-u. Imam razgovor sa svojim kolegom u Mađarskoj. Vjerojatno će razmjena informacija olakšati da do kraja saznamo o čemu se radi. Naše stručne ekipe intenzivno analiziraju samu letjelicu i parametre leta kako bi prikupili što više podataka i da bi otkrili o čemu se radi.
– U ovom se trenutku ne može reći čija je letjelica, radi se o staroj letjelici koja se proizvodila od 60-tih do 90-tih godina. Relativno su staromodne, bile su široko rasprostranjene u SSSR-u, ali koristile su i nasljednice tog Saveza. Do završetka same analize ne mogu špekulirati čija je letjelica.
“Protuzračna obrana ima određena ograničenja”
Nije htio odgovoriti niti na pitanje zna li se je li poletjela iz Ukrajine. Na upit što je radila protuzračna obrana po pitanju letjelice, a s obzirom da su detektirali letjelicu, odgovara.
– Protuzračna obrana ima određena ograničenja, u planu je intenzivna modernizacija PZO-a. A to smo planirali i prije ovoga događaja, dodaje Hranj.
Banožić kaže da je letjelica bila vrlo kratko u našem zračnom prostoru te da je pitanje što se u tako kratkom vremenu moglo učiniti.
– Kada napravimo detaljnu analizu, moći ćemo povezati cijeli proces, s kojim ciljem i zadaćom se ovo dogodilo.
Kako Mađari nisu ništa vidjeli?
Na pitanje je li dron zamijećen prije pada, Hranj kaže da ne može komentirati sve detalje.
– Dron je praćen tehničkim sredstvima i radarima, ali napomenuo bih da smo mi dio šire NATO-ove obrane, da smo mi dio “NATO neba”.
Na upit radi li se zapravo o čistoj slučajnosti da nije pala nekoliko metara dalje gdje su spavali studenti, Banožić kaže da se radi o incidentu velikih razmjera.
– Na svu sreću je završilo ovako.
Hranj kaže da su letjelicu usnimili radarom, a da se vjerojatno radilo o radaru na Sljemenu.
Na novinarski upit je li zapravo cijeli sustav zakazao, a s obzirom na to da niti Mađari nisu detektirali ono što se događa, Banožić kaže sljedeće:
– Imamo istragu koja se događa na osnovu ostataka, imat ćemo razgovore oko toga što se događalo u mađarskom prostoru.
Na upit kako je moguće da je letjelica neprimijećeno letjela 300, 400 kilometara, a da nije bila primijećena te da se srušila u Zagrebu, Hranj kaže da ne želi komentirati situaciju u drugim državama i da slijedi detaljna istraga.
– U razgovoru s kolegama iz NATO-a i iz Mađarske doznat ćemo više i onda ćemo obavijestiti javnost.
Ministar Banožić poziva na razum dok se ne prikupe svi podaci.
– Situacija u Ukrajini je promijenila sam odnos prema proračunu i prema procesima. Nema države koja ne razmišlja o nekoliko kriterija, a među njima je nacionalna sigurnosti.
Mjerila se i razina radijacije
Priprema li se Hrvatska za neki crni scenarij, za mogući sukob Rusije i NATO-a?
– Kroz sjednice NATO-a i sjednice ministara obrane EU-a, prije svega se razmišljalo i o budućim ulaganjima i mjerama koje dolaze kroz NATO obrambeni plan.
Admiral Hranj ponavlja da se radi o ozbiljnom incidentu, o kojemu je on bio obaviješten “vrlo brzo” nakon pada letjelice.
– Postoji procedura izvješćivanja, ali ne mogu o tome previše detaljno. Imamo sustav praćenja situacije u zraku, oni izvjšćuje automatizmom NATO i naše operativno središte te potom načelnika Glavnog stožera OSRH.
Na kraju su komentirali je li točno da se na mjestu pada mjerila razina radijacije.
– Vojna policija i policija imaju u proceduri određena mjerenja. Mjerenja kontaminacije tla, zraka i svega. Letjelice koriste određene vrste kerozina s određenim primjesama, prvo zbog zdravlja svih onih koji će raditi uviđaj, stanovništva, morate obaviti ta istraživanja, zaključuje Banožić.
