Astronautkinja NASA-e Kate Rubins glasovala je na Međunarodnoj svemirskoj postaji na predsjedničkim izborima u SAD-u. To je zapravo njen drugi puta da glasuje na izborima iz svemira, budući da je prvi puta glasovala 2016. iz zemljine orbite.
Zanimljivo, glasovanje u svemiru moguće je od 1997. godine. Od tada je nekoliko NASA-inih astronauta ovu građansku dužnost izvršavalo iz orbite. Na stranicama NASA-e navodi se kako rade na slanju astronauta na Mjesec 2024. godine, a na kraju i na Mars te da i dalje planiraju osiguravati astronautima glasovanje bez obzira gdje se u Sunčevom sustavu nalazili.
S druge strane, u Republici Hrvatskoj u 2020. godini ne postoji glasovanje dopisnim i elektroničkim putem, a vlasti kao razlog navode nesigurnost i tešku implementaciju.
Podsjetimo, Hrvatska demokratska zajednica na čelu s predsjednikom stranke i premijerom Andrejem Plenkovićem uoči parlamentarnih izbora ove godine nastavila s tvrdnjama kako je elektroničko glasovanje nemoguće uvesti. HDZ je isto tvrdio 2018. godine – iako je u izbornom programu za parlamentarne izbore 2016. godine koji je i danas dostupan na web stranici stranke obećavao biračima kako će uvesti e-glasovanje.
Saborski zastupnik Branko Bačić i bivši ministar uprave Lovro Kuščević u zadnje 2 godine davali su izjave glede navodne nemogućnosti uvođenja elektroničkog glasovanja.
>Elektroničko glasovanje uklonilo bi sva pitanja na koja DIP još uvijek nema odgovore
Bačić je tako u svibnju ove godine ustvrdio da je elektroničko glasovanje nemoguće uvesti zbog opasnosti od hakiranja. Demantirao ga je SDP-ov Rajko Ostojić koji je kazao da e-glasovanje HDZ nije uveo zato što za njega nije imao volje niti želje.
Kuščević i tvrdnja o infrastrukturi od “5 gigabajta”
Prije nego što je Bačić ustvrdio da ne mogu uvesti elektroničkog glasovanje zbog navodne opasnosti od hakiranja, bivši ministar uprave Lovro Kuščević koji je danas pod istragama USKOK-a, 2018. godine pred biračima je kao opravdanje u istoj emisiji kao i Bačić, za neuvođenje elektroničkog glasovanja naveo digitalizaciju, odnosno nedostatak infrastrukture.
“Mi smo razgovarali s teleoperaterima, konkretno T-com, za elektroničko glasovanje trebalo bi osigurati infrastrukturu od 5 gigabajta“, ustvrdio je Kuščević u Otvorenom.
Takvo objašnjenje smatralo se neuvjerljivim budući da nije bilo jasno zna li ministar uprave, koji je zadužen za digitalizaciju, razliku između gigabajta i 5G mreže.
Kao što je u srijedu Bačića demantirao Ostojić glede hakiranja, tako su prije dvije godine Kuščevića demantirali teleoperateri koji su kazali da već imaju razvijen sustav za e–glasovanje koji nude kupcima, te da bi ga bilo moguće pokrenuti u samo mjesec dana.