Unatoč trenutnom stanju globalne infekcije koronavirusom, a posljedično tome globalnoj zdravstvenoj, ekonomskoj i gospodarskoj krizi koja već sada demonstrira svoje razorno djelovanje, možemo biti sretni i zahvalni na mnogim herojima među nama koji se krajnjim naporima nesebično daju za drugoga. Također, možemo biti sretni i zahvalni i za mnoga tehnološka postignuća zbog kojih se unatoč neviđenoj globalnoj krizi i dalje vrlo dobro snalazimo i pronalazimo načina da ipak ne dođe do potpunog svjetskog kolapsa.
Jedno od tih postignuća je svakako i korištenje interneta zahvaljujući kojem unatoč svim represijama, izolacijama i karantenama, u bilo koje doba dana i noći, u samo par sekundi možemo slikom i tonom doći do svojih najbližih iako se oni nalaze čak i na suprotnom kraju svijeta. Također, opet zahvaljujući internetskoj mreži, bez ustajanja s kauča, u samo par trenutaka iz raznih restorana, fast food-ova, OPG-ova, možemo naručiti razne vrste hrane i pića koja nam ubrzo stižu na kućnu adresu. Nadalje, u ovim teškim vremenima upravo je korištenje interneta omogućilo da milijuni ljudi diljem svijeta ne dobiju otkaze već iz ureda presele u kućne naslonjače te obavljaju svoje svakodnevne poslove. Osobito važnu ulogu interneta tijekom trenutne koronakrize mogli smo primijetiti i u obrazovanju dok stotine tisuća školaraca i studenata u Hrvatskoj i svijetu prate nastavu ONLINE. Zatim, ukoliko zbog koronakrize ne dođe do potpunog raspada u ekonomiji i gospodarstvu, dijelom ćemo moći zahvaliti opet upravo ONLINE mreži na kojoj se iz sekunde u sekundu diljem svijeta obavljaju milijuni poslovnih sastanaka, a istovremeno obavljaju milijarde poslovnih transakcija, kupovina i prodaja. Uz sve ovo, korištenje interneta nudi nam i bezbrojne druge mogućnosti bez kojih ovaj svijet više ne možemo ni zamisliti.
Dakle, možemo reći da je u trenutnoj krizi, možda više nego ikad prije, svoju supersnagu pokazao ONLINE svijet. Veliko je to postignuće ljudske pameti, ali svakako i veliko postignuće svjetskih politika koje su bile voljne poticati razvoj tehnologija, ali i omogućavati razvoj tržišta i demokracije.
Dok na taj način promatramo iznimnu važnost postojanja političke volje, teško je otrgnuti se sjećanju na svibanj 2018. godine kada se tisuće volontera u našoj domovini uključilo u referendumski proces prikupljanja potpisa za promjenu izbornog sustava. Jedna od predloženih promjena u načinu odabira političara koji nas predstavljaju bilo je i uvođenje elektroničkog i/ili dopisnog glasovanja. Ujedinjenim udarom Plenkovića i SDP-a , takozvanih lijevih i desnih političkih elita nasilno je zaustavljen taj referendumski proces sa jasnim ciljem – obezvrijediti, opstruirati, zaustaviti.
Jedna od glavnih teza opstruiranja referendumskog procesa od strane političkih elita na čelu sa premijerom Plenkovićem i tadašnjim njegovim ministrom Kuščevićem, trenutnim osumnjičenikom za kaznena djela zloporabe položaja i ovlasti, bila je teza da je u Hrvatskoj nemoguće uvesti elektroničko glasovanje jer za to još uvijek nemamo uvjete. Unatoč gotovo svakodnevnoj samohvali istih elita koje tvrde da se ulaže u modernizaciju i digitalizaciju zdravstva, pravosuđa, baštine i drugih sustava u zemlji, za elektroničko glasovanje ipak, tvrde, nemamo uvjete.
Danas dok Hrvatska i svijet „žive“ ONLINE , jasno je da Hrvati ne mogu glasati elektronički i dopisno – zbognedostatka političke volje, odnosno želje SDP-a i HDZ-a – da ograniče broj građana koji sudjeluju na izborima. Jer, koronakriza nam je jasno pokazala – ne radi se o tehničkim ograničenjima.
* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
** Tvrtko Krpina je diplomirani agronom. Sa suprugom i kćeri živi i radi na svom OPG-u kod Biograda na moru. Član je Organizacijskog odbora GI Narod odlučuje i istoimene udruge.
