Predsjednička debata na HRT-u: Kandidati govorili o obrani, vanjskoj politici, svjetonazoru…

Na Prvom programu HTV-a u održana je jedina debata svih osmero kandidata za predsjednika Republike Hrvatske.

Miro Bulj, Tomislav Jonjić, Ivana Kekin, Branka Lozo, Zoran Milanović, Dragan Primorac, Marija Selak Raspudić i Niko Tokić Kartelo ukrstili su svoje programe, stajališta i vizije Hrvatske.

Sučeljavanje se odvijalo kroz tri tematske cjeline: obrambena politika i sigurnost, svjetonazor i aktualna društvena pitanja te vanjska politika.

Kandidati su odgovarali na devet istih pitanja, uz priliku za devet replika, sve pod strogim vremenskim pravilima.

U nastavku donosimo najzanimljivija pitanja i dogovore, a cijeli tijek debate pročitajte na stranicama HRT-a.

Predsjednički kandidati: Sućut žrtvama i prijedlozi za sigurnije obrazovanje

Kampanju je proteklog vikenda zasjenila strašna tragedija u osnovnoj školi u Zagrebu, a prije početka sučeljavanja kandidati su se osvrnulii na ovaj tragičan događaj.

– Prije svega izražavam duboku sućut obiteljima, nastavnicima, pravnicima i svima koji su nas radili u ovoj tragediji. Mislim da svi trebamo zastati i zapitati se gdje idemo. Trebamo se vratiti našim tradicionalnim vrijednostima, našim obiteljskim vrijednostima i najbitnija je sigurnost naše djece. Cijena sigurnosti za svako dijete je najbitnija. Ja u svojim krajevima imam problem prijevoza starih autobusa, gdje gore autobusi. Nitko ne mari za tim, a i u ovim slučajevima. Zato trebamo poraditi na sigurnosti naše djece, naših obitelji. U ovim teškim vremenima, nakon ovog slučaja, još kad vidimo ilegalne migrante koji ulaze nekontrolirano, koji se vraćaju, mislim da je prvo što trebamo poraditi, to je naša sigurnost naše djece, poručio je Miro Bulj.

>Bitka za Pantovčak: S ovim sloganima kandidati kreću u utrku za vaše glasove

– Izražavam kršćansku sućut obiteljima, rodbini i prijateljima nastradalih. Kao otac i kao djed mislim da mogu zamisliti strahotne trenutke kroz koje oni prolaze sada. Međutim, činjenica je da je u svako doba, svako doba ljudske povijesti, postojali ljudi koji nisu mentalno zdravi, a ipak nismo doživljavali ono što smo doživjeli prije nekoliko dana u Zagrebu i što doživljavamo diljem svijeta. To pokazuje da problem nije samo na sigurnosnoj razini, nego je problem i na duhovnoj, na mentalnoj razini, na razini odgoja i na razini gubitka vrijednosti kojima smo privrženi, mi koji smo odgojeni, stasali u kršćanskoj Europi i kojima se želimo vratiti, rekao je Tomislav Jonjić.

– Dozvolite da prvo izrazim svoje suosjećanje svima koji su pogođeni ovom nezapamćenom tragedijom. Mislim da svi, i kao pojedinci i kao društvo, trebamo uzeti vrijeme za tugovanje, za osjećaj straha, za osjećaj nemoći, bijesa, ljutnje koje smo sigurno dijelili ovih dana. A nakon toga trebamo početi graditi sigurnije društvo za našu djecu i tu nisu ključni, iako su važni, zaštitari, ključno je da napravimo mrežu koja čini jak zdravstveni sustav, jak obrazovni sustav, jak sustav socijalne skrbi i da ta mreža bude nepropusna, da bude tkivo koje hvata svakog od nas, a ponajviše one za koje je najveća potreba, kojima treba posebna skrb, poseban nadzor, posebno liječenje, posebna potpora. Ako to uspijemo, onda ćemo postati društvo sigurno za djecu, poručila je Ivana Kekin.

– Izražavam iskrenu sućut roditeljima i obitelji ubijenog anđela. Želim brzi oporavak svim ranjenima. Izražavam divljenje hrabrosti učiteljice koja je braneći djecu zadobila više od 50 uboda. Svima želim brzi oporavak. Molim se za vas. Škola je djeci drugi dom. Tamo moraju osjećati sigurnost i zaštićenost, rekla je Branka Lozo.

– Još jednom, duboka ljudska sućut. Prva stvar koju sam od dužnosti morao napraviti je da se uvjerim da se ne radi o terorističkom činu. I ne mogu reći srećom, jer to sreće nema. Događaj je tragičan. Ipak se ne radi o terorističkom činu. I dobro je da nitko nije izlazio sa definitivnim, instant rješenjima što treba napraviti, a nešto treba napraviti. I u sferi fizičkog, i u sferi fizičke zaštite, i prostorne zaštite. I to je pitanje za jednu raspravu, ali ne predugu. Još jednom, duboka sućut, poručio je Zoran Milanović.

>Bulj, Jonjić, Lozo i Tokić Kartelo odgovaraju za Narod.hr o pobačaju, rodnoj ideologiji, Hrvatima u BiH

– Na početku, duboka sućut obitelji preminulog dječaka i želje za što skorijim ozdravljenjem svih onih koji su ozlijeđeni. A što se tiče nastavnice, ona pokazuje da danas postoji i bolja Hrvatska. Ona je praktički spasila najmanje desetak života i pokazala se kao prava heroina i bez obzira tko će od nas ovdje biti predsjednik Republike Hrvatske, ona treba dobiti najviše odlikovanje. To je ta bolja Hrvatska. Problem je puno širi. On je prisutan u društvu. I on se mora rješavati multidisciplinarno. To nije pitanje samo škole, to je pitanje ulice, dječjih parkova, igrališta i sl. Problem je agresija i u političkom životu, izgovori na riječ, vrijeđanje, omalovažavanje. I ovo je prilika zapravo da na primjeru ovog slučaja mijenjamo hrvatsko društvo u cijelosti. To je pitanje odgovornosti svih nas koji smo ovdje, cijelog sustava Republike Hrvatske. I želim da ovo bude zadnji slučaj, ali tome se moramo svi doprinijeti, rekao je Dragan Primorac.

– Prije svega želim izraziti iskrenu sućut obitelji ubijenog dječaka i brz oporavak svima onima koji su pogođeni ovom tragedijom. Mislim da je najvažnije na početku reći da roditelji koji su također bili tamo i njihova djeca koja su stradala da trebaju dobiti ono što traže. To je izrazito važno da bi se oni uopće oporavili, da bi djecu mogli ponovo poslati u škole. Načelno, kao čovjeku, neprihvatljivo je da je ovo cijena koju smo morali platiti da bi se nešto u ovom društvu mijenjalo. Dugoročno, ovo je sigurno prijeloman trenutak, jer se dogodilo nešto što nam je do jučer bilo nezamislivo. Mislim da u prvi plan trebamo konačno staviti mentalno zdravlje djece i mladih i način na koji društvene mreže i virtualna stvarnost utječu na našu djecu. Jer pojave treba imenovati, a to je ono čega se najviše bojimo i zbog čega mislimo da su naše škole nesigurne, poručila je Marija Selak Raspudić.

– Izražavam duboku sućut roditeljima preminulog dječaka. Ja sam, naime, danas imao skup na trgu i skratio sam ga, krenuli smo ranije i trebao sam pjevati sa svojim simpatizerima. Međutim, jednostavno se ne osjećam dobro niti ugodno. Ako ovaj slučaj ne bude nešto najgore što nam se dogodilo i ako iz toga ne zvučimo povučeno, ništa nismo naučili. Hvala lijepa. Dame i gospodo, hvala vam na vašim uvodnim promišljanjima. Ovo je uistinu strašno. Tragedija koju smo doživjeli u Zagrebu u jednoj od naših osnovnih škola, poručio je Niko Tokić Kartelo.

Predstavljanje kandidata

Sučeljavanje su otvorila uvodna obraćanja, kandidati su imali 40 sekundi da biračima predstave zašto smatraju da su upravo oni najbolji izbor za predsjednika države.

– Ja sam se kandidirao. Saborski sam zastupnik, gradonačelnik Sinja. Jedan sam od vas, autentičan. Cijelo sam vrijeme bio na braniku Domovine. Kad je bilo najteže, otišao sam kao mladić u Domovinski rat, a poslije sam 18 godina bio profesionalni časnik, poručio je u uvodnom predstavljanju Miro Bulj. I nakon toga je, dodao je “ostao na braniku istinskih vrijednosti – kad se kad se u pitanje dovodio Domovinski rat, kad se naše generale lociralo, uhićivalo i transferiralo. Dodao je kako je on bio jedini gradonačelnik koji nije COVID potvrde.

>Bulj: Moramo imati registar udruga i medija financiranih izvana

– U ovim složenim, zapravo dramatičnim trenucima u kojima se nalazi cijeli svijet, našoj je domovini potrebno odgovorno i ozbiljno vodstvo. Ne trebaju joj cirkusanti, ne trebaju joj krivotvoritelji vlastitih biografija, ne trebaju joj dezerteri i vojni bjegunci, ne trebaju joj trgovci niti trgovački putnici i zastupnici kojekakvih stranih kompanija nego joj trebaju ljudi koji su kadri povesti Hrvatsku prema budućnosti, dakle koji su kadri Hrvatsku vratiti njezinim izvornim korijenima, dakle hrvatskim i kršćanskim korijenima. Pritom je osloboditi jugoslavenskog i komunističkog balasta koji nas tako teško tišti sve do današnjeg dana, kazao je kandidat Tomislav Jonjić.

– Vrijeme je da se udružimo u Savez za zdravu Hrvatsku. Hrvatsku zdravu od korupcije, zdravih institucija. Hrvatsku u kojoj svatko ima pravo na dostojanstven i dobar život. Većina nas slaže se oko važnih stvari, unatoč našim razlikama. Kada sam u fokus javnosti stavila temu otimačine i pljačkanja iz zdravstvenog sustava, doživjela sam lavinu napada. Zašto? Da bi me se ušutkalo. Ja vam obećavam, mene se ne da zastrašiti i ne da me se ušutkati. Oči u oči, argumentirano, činjenicama. Borit ću se protiv onih koji otimaju naše zajedničko dobro. Bit ću vaš neustrašiv glas, predstavila se kandidatkinja Ivana Kekin.

– Dragi moj hrvatski narode, pozivam vas sve da se zajednički udružimo i pokrenemo Hrvatsku u novom smjeru. Pozivam sve gospodarstvenike, poljoprivrednike, intelektualce, domoljube svih vrsta – branitelje, umirovljenike, radnike, studente. Pokrenimo se zajedno. Krenimo u novu Hrvatsku. Kreće novo Hrvatsko proljeće, poručila je Branka Lozo.

– Jedan od velikih lidera hrvatskog naroda i hrvatske politike je rekao jednu poslovicu: kada se veliki tuku, mali idu pod stol. Ne bih se potpuno složio s tim, ali kada se događaju krupne i dramatične stvari oko nas i u našoj neposrednoj blizini vrijeme je da se saberemo, da odluke donosimo promišljeno, da nas ne nose emocije, pomodarstvo ili potreba da se nekome dopadnemo i da budemo svjesni da je naša zemlja – naša zemlja i da je jedino nama, ali jedino nama – stalo do naše zemlje Hrvatske, a da smo svima drugima statistička činjenica. Za Hrvatsku, još pet godina, izjavio je Zoran Milanović.

– U ovom kratko vremenskom periodu ne bih govorio o mom životopisu koji je poslovan, koji je znanstveni, koji je stručni na tri kontinenta, ali bih iskoristio ovaj trenutak i kolegi Bulju, Jonjiću, kolegici Kekin, Lozo, Milanoviću, Raspudić, Tokić Kartelu, rekao da zapravo da večeras svjedočimo tu novu Hrvatsku, uljuđenu, civiliziranu Hrvatsku. Hrvatsku koja je u zadnje vrijeme došla u poziciju da je vrijeđanje postalo normalno, bez argumenta. Hrvatsku koja je puna laži, Hrvatska koja ne svjedoči istinu, a Hrvatska koja nije istina i koja nije put u budućnost, ona ne može kao takva ostati. Nek bude večeras taj primjer ovdje, rekao je tijekom predstavljanja kandidat Dragan Primorac.

>Lozo u Dubrovniku: Hrvatska će plakati od radosti kada dođe novo hrvatsko proljeće!

– Složit ću se da izazovna vremena zahtijevaju čvrste liderice. Za razliku od ove dvojice junaka, ja sam u ovu utakmicu ušla potpuno sama. Ušla sam kao nezavisna i nestranačka osoba, punog srca, bez želje da dižem nekakav stranački rejting. Tijekom kampanje mnoge sam od vas u Hrvatskoj pogledala u oči i vidjela da i vi kao i ja želite promjenu i vjerujete u promjenu. Oni nas uvjeravaju da promjena nije moguća. Pokažimo im zajedno na ovim izborima koliko su nas podcijenili i neka naša Hrvatska konačno politički prodiše, poručila je uvodno Marija Selak Raspudić.

– I evo nas pred cijelom javnošću. Sedam superjunaka sa supermoćima protiv superzlikovca. S tim da smo oštećeni na neki način dok Bulj lovi imigrante. Jonjić i Lozo su se teleportirali 1915. Gospođa Kekin je u crvenom sa svojim demonima. Gospodin Primorac, zbog njega se Tuđman okreće u grobu. A Marija, krhka Marija, s jakim srcem, koja mi čuva ovaj desni bok, je s mislima za izbore u petom mjesecu. Sličnosti koje imam s gospodinom Milanovićem su da smo ista generacija i da uživamo u životu, rekao je u uvodnom predstavljanju Niko Tokić Kartelo.

Obrambena politika i sigurnost

Kako biste riješili pitanje ilegalnih migracija i kakvu sigurnosnu prijetnju predstavljaju Hrvatskoj ilegalni migranti?

– Ilegalne migracije predstavljaju sigurnosnu prijetnju ne samo Hrvatskoj, nego čitavoj Europi i čitavom zapadnom svijetu, to je toliko jasno da ništa više niti ne treba dokazivati. Mislim da se moraju upotrijebiti sva moguća pravna, ali i fizička sredstva da se te ilegalne migracije maksimalno onemoguće, a da se reduciraju one koje su tzv. legalne. Naime, te migracije su jedan pothvat koji je očito organiziran i kojemu je cilj promjena lica zapadnog svijeta, pa samim time i promjena lica Hrvatske. To je nešto čemu se treba suprotstaviti. Ako to nije u stanju napraviti Hrvatska policija, onda joj treba pridružiti i vojsku. Pritom trebaju poštivati i ljudska prava migranata. Nisu oni svi teroristi, iako među njima takvih ima, kazao je. Svi zaslužuju tretiranje kao ljudi, svi zaslužuju da ih se tretira u skladu s hrvatskim propisima, u skladu s hrvatskim Ustavom, međutim to je sigurnosna ugroza koja drastično ugrožava čitav hrvatski narod, Europu i treba joj stati na kraj, kazao je Tomislav Jonjić.

– Izrazito je važno da znamo tko ulazi u našu zemlju. To je važno za našu sigurnosti, ali i za sigurnost tih ljudi. Za to nam treba dobro obučena, a prije svega dobro plaćena policija. Ova trenutna situacija u kojoj je Europa zabranila bilo kakve sigurne i legalne ulaske, a istodobno teret prebacila na zemlje periferije, neodrživa je. Dovela je do cvjetanja krijumčarenja ljudima i trgovinu ljudima. Nužno je potrebno na razini EU-a imati politiku koja će solidarnije i pravednije dijeliti teret migrantske krize. Nužno je također početi razmišljati o prevenciji migrantske krize i tu je uloga EU također velika. Od gašenja ratnih sukoba koji proizvode takve migrantske krize, do borbe protiv klimatskih promjena. Huškanje i stvaranje podjela i straha nažalost nikome nije pomoglo, samo je pogoršalo situaciju, kazala je Ivana Kekin.

– Ileglane migracije, kako sam izraz kaže su ilegalne. Treba ih spriječiti. Ilegalne migrante treba spriječiti da ulaze u Hrvatsku. Hrvatska ima preko 1350 km vanjske granice, koja je istovremeno granica EU-a koju treba štititi. Ja se zalažem da se ojača Hrvatska policija, da se koriste dodatna sredstva FRONTEX-a, da se opreme naši policajci i da zaista štite tu granicu. Sam princip njihovog ilegalnog ulaska u RH je jako štetan za nas same u Hrvatskoj zbog toga što smo mi dužni, a to i provodimo, njih u RH prvi put registriramo na tlu EU-a. To je ta dvostruka šteta koju pozicija koju geografska pozicija Hrvatska ima da oni besprekidno ulaze kroz naš meki trbuh, a s druge strane mi smo zemlja u koju će ih vraćati iz drugih zemalja EU-a, kazala je Branka Lozo.

– Na ovu temu doći ću kasnije. Gospođa Selak ima užasnih problema s vremenom i tajmingom. Ona je osobno glasala za hrvatskog vojnika u Libanonu. To je odluka koju je donio u paketu Hrvatski sabor. Taj čovjek je tamo poslan prije izbijanja krize u Libanonu. Ja sam potpisao zapovijed, ali prije toga je to izglasao Hrvatski sabor. To je prva stvar. Druga stvar je da me je optuživala, a tu dolazimo na temu migranata, za to da sam dopustio da Europska unija donese izmjene sporazuma i zakona. Opet problem s tajmingom, to se dogodilo prije ulaska Hrvatske u EU 2013. Kada smo kod tog važnog i bremenitog problema, ne možemo sami, Hrvatskoj policiji treba dati sredstva, možda i veće ovlasti. Jedno je bilo 2015. kada smo na valu sućuti i empatije Angele Merkel ovuda primili i poslali odmah dalje pola milijuna ljudi, međutim Europa ovo ne može izdržati, a Hrvatska kao mala zajednica, mala nacija, još teže. Prema tome – naglasak na prevenciju, rekao je Zoran Milanović.

>Bulj o registru stanovništva: 7 godina duže ćemo mi biti oštećeni na račun Pupovca i tezgarenja

– Prvo želim zahvaliti više od 6.000 hrvatskih policajaca koji čuvaju najdulju granicu jedne države članice EU-a. Dakle, oni rade jedan sjajan posao. Ali pitanje ilegalnih migranata je vrlo jasno definirano. Hrvatske granice trebamo čuvati pod svaku cijenu, a svaki ilegalni migrant će biti, kada postanem predsjednik Hrvatske, deportiran, a Hrvatska neće biti utočište ilegalni migranata koji će se slati iz Europe. Ono što je upravo Zoran Milanović rekao, tih godina su se događali veliki problemi. On kao premijer, bez ikakve kontrole granice, je propustio više od 800.000 ilegalnih migranata koji su napravili golemu pomutnju. S druge strane, uvođenje shengena je bitno podiglo razinu sigurnosti naše granice, ali je meni prioritet sigurnost hrvatskih građana, tako je bilo, bit će i u budućnosti, izjavio je Dragan Primorac.

– Meni je simpatično kako je Zoran Milanović čitavu kampanju šutio i gutao jer su ga savjetovali da se ne osvrće na moje izjave, zato što se nada Draganu Primorcu, koji je siguran gubitnik u drugom krugu. I tako je gutao i skupljao, pa je to sada samo krenulo. Osvrnut ću se konkretno, ja sam ovdje samo pokazala vašu nedosljednost, jer građane Republike Hrvatske iz njihove razine, sigurno nije briga, šaljemo li mi naše vojnike u rizične mirovne ili ratne misije, tako da vi sigurno svojim politikama, nikoga ne štitite. Što se tiče pitanja koje ste mi postavili, stvar je potpuno jasna. Ima jedna mudra izreka koja kaže da sigurnost nije sve, ali sve bez sigurnosti je ništa. Meni je potpuno jasno kao predsjednici Republike Hrvatske da je sigurnost temeljna zadaća države i da je to ono što dugujem građanima Republike Hrvatske. I da, naravno, ako bude ilegalnih migracija u velikom broju po potrebi, ići će i Hrvatska vojska pomoći hrvatskoj policiji na granice, izjavila je Marija Selak Raspudić.

– Dakle, migracije, migracije, migracije, dubok problem i meni je zanimljivo, tu imamo tri saborska zastupnika i aktualnog predsjednika, neki su i treći mandat, pa taj problem nisu riješili. Ne znam kako će ga riješiti i kad budu predsjednici. Dakle, postoji način. Ja sam rekao, evo, promijenite zakon da je za ilegalni prelazak granice strogi zatvor i rat, prisilni rat. Ili pojačajte granice ili što god, samo da se to zaustavi. Trenutno 400 milijuna muslimana želi ući u Europu, pa nije to samo slučaj. To je nešto delegirano ili dogovoreno, nemam pojma. Uglavnom, sto eura košta jedno zbrinjavanje imigranta u Europi. Pa zašto ne idu u arapske zemlje koje su bogatije, gdje je zbrinjavanje jeftinije? Dakle, planirano je, a ekipa ovdje, kažem, tri saborska zastupnika i aktualni predsjednik, a dugo su u politici, nisu to riješili. Pa ne znam kako će riješiti u budućnosti, kazao je Niko Tokić Kartelo.

– Mislim da je ovo najznačajnije pitanje. Sigurnost Hrvatske je najbitnija. Mi smo unutar Shengena, granica nam je šuplja kao sir. Shengen ne postoji. Ljudi prolaze kako god žele. To im je omogućila ova vlada. Jednostavno, bez vojske na granici nema sigurnosti građana. Ja sam gradonačelnik jednog od tih gradova uz granicu, gdje nije najveći udar. Ali znam kako se ljudi osjećaju nesigurno. I kada prođu ti ilegalni migranti, i kada odu u drugu državu, a kada ih registriramo, vraćaju nam ih. Ja sam protiv toga, eto ih Angeli Merkel, eto ih Nijemcima, ali nama ne. Ja sam za deportaciju ilegalnih migranata – odmah i sada. Nema čekanja jer vidimo što se događa u drugim državama. Nije to što kaže gospođa Kekin, samo šetalište granica. Granicu nema nitko pravo suspendirati, za nju se krv prolijevala i nju treba braniti hrvatski vojnik i Hrvatska vojska, biti u pomoći Hrvatskoj policiji. Sigurnost nema cijene, kazao je Miro Bulj.

Treba li mijenjati ovlasti predsjednika kao vrhovnog zapovjednika oko korištenja vojske u miru kako bi se spriječile moguće blokade normalnog funkcioniranja oružanih snaga?

– Članak 100 Ustava Republike Hrvatske jasno kaže da je predsjednik Republike Hrvatske vrhovni zapovjednik vojske. Dakle, neke ideje koje su se mogle čuti od strane HDZ-a i HDZ-ovog ministra obrane, da bi se preko zakona o obrani trebalo mijenjati ustavne ovlasti predsjednika, to je potpuno besmisleno. Ne može se mijenjati Ustav mijenjanjem zakona o obrani. Druga stvar. Ako želimo razgovarati o vojsci, ja bih tima koji bi mijenjali Ustav poručila neka počnu za početak poštovati vlastiti zakon. Gdje je dugoročni plan razvoja oružanih snaga? Jedan desetogodišnji istječe nam za osam dana, a sljedeći koji treba početi važiti 1.1.2025. i dalje nemamo. Na temelju čega, na temelju kojih strateških planova i procjena mi opremamo našu vojsku? Puna su usta sigurnosti, a mi to radimo na pamet, rekla je Ivana Kekin.

>Bitka za Pantovčak: Uskoro počinje prikupljanje potpisa, službena kampanja kreće u prosincu

– Ja sam protiv promjene i ideja o promjeni Ustava i ovog ustavnog zakona prije svega radi toga što svjedočimo da je omjer snaga u Hrvatskom saboru takav da se između dvije najveće stranke ubiti besprekidno provodi jedna politička trgovina. To smo imali najbolji primjer vidjeti nedavno prilikom izbora ustavnih sudaca gdje je izabrano 10 novih ustavnih sudaca za koje nije javnost sasvim sigurna da je izabrano 10 najboljih i najkvalitetnijih u odnosu na onih pedesetak dodatnih koji nisu bili izabrani. Provodi se politička trgovina i mislim da je s toga aspekta potpuno opasno dirati i u Ustav i u ustavni zakon. A ovlasti predsjednika u ovom trenutku nisu uopće zanemarive ako se provode po propisu i pridržavaju se pravila koja vrijede za mirnodopske uvjete. Nadam se da će to biti i za Hrvatsku trajno. kazala je Branka Lozo.

– Predsjedničke ovlasti su jasne. Predsjednik je vrhovni zapovjednik. Predstavlja vojsku u zemlji i inozemstvu. I HDZ je probao prije godine i pol dana na silu protuustavno imenovati šefa Vojno-sigurnosne agencije. Morao sam se obraćati javnosti, dramatično preko medija. Da bi to spriječio, takvim ljudima ne dam nikakvo povjerenje. Oni trenutačno nabavljaju, među ostalim, bez ikakvih studija, bez ikakve u ovom slučaju taktičko-tehničke studije i bez zahtjeva glavnog stožera barjaktare. To su turske bespilotne letjelice. Tko je odlučio da bude baš taj proizvod tog tipa? Ima više vrsta i više rodova dronova. Koji je rezon donošenja takve odluke? To je korupcija. Rafalei, druga stvar. Barjaktari, nabavka od 100 milijuna politički sponzori, čiji je gospodin Primorac džepni kandidat, donose takve odluke. To tako naprosto ne može ići. Što se tiče moje kandidature na parlamentarnim izborima, možete misliti ovo ili ono, ali gospođa Selak je šutjela prije pola godine. Tek sad je progovorila, naveo je Zoran Milanović.

– Sjajno. Zoran Milanović kaže da je gospođa Selak šutjela. Šutjela je zbog jednog razloga, jer su u dilu. Ali što se tiče ovoga drugog dijela, koji je vrlo jasan, zbog čega do sada niti jedan predsjednik Republike Hrvatske nije imao problem koji ima Zoran Milanović. Jedna je stvar biti vrhovni zapovjednik, a druga je stvar biti vrhovni nasilnik. To su dvije odvojene stvari. Ali on nema empatije prema hrvatskoj vojsci. To su bili rijetki trenuci kao premijeru, kada je hrvatska vojska ostajala bez opreme, a vjerovali ili ne, u jednom trenutku za obrok, ukinuta juha i salata. Kako možete osjećati onda hrvatsku vojsku? Pogledajte bolje podatke. Dakle, kad govorimo o hrvatskoj vojsci, nju treba osjećati, nju treba živjeti. Ona treba imati zapovjednika koji se o njoj brine. Vi niste znali gdje vam je vojska tražila odluku Hrvatskog sabora, za odluku koja je donesena deset dana prije toga. Ono što je ključ, ovlasti je više nego dovoljno, ali je problem u trenutačnom predsjedniku koji je doveo do usijanja stanje u državi. Ne samo u vojsci, istaknuo je Dragan Primorac.

– Gospodine Milanoviću, ne samo da nisam šutjela, nego sam jedna od prvih, i to je lako provjerljivo, javno upozorila da je to nedopustivo. A reći ću vam nešto i ljudski, a ne samo politički. Da imate minimum građanske pristojnosti, nakon što ste jednom najavili da ćete dati ostavku, a to niste učinili, ne biste se ponovo kandidirali za funkciju koju ste sami obezvrijedili. Jer zbog vas građani se danas pitaju ima li funkcija kojom smo i povijesno vezani i tradicijski predsjednika Republike Hrvatske više uopće smisla. Što se tiče nekih dilova, gospodine Primorac, vi ste poznati na prošlim predsjedničkim izborima kao onaj koji podržava lijeve kandidate. Ja se nadam da ćete ovoga puta biti pametniji i u drugom krugu pružiti meni podršku, a ne Zoranu Milanoviću. Što se tiče vašeg pitanja, ne, nikada neću dozvoliti da HDZ mijenja zakone da bi time utjecao na Ustav. Jasno je koje su ovlasti predsjednice Republike Hrvatske kao vrhovne vojne zapovjednice. Ali da bi to funkcioniralo u praksi, moramo promijeniti osobu na čelu države, rekla je Marija Selak Raspudić.

– Ustavne ovlasti sasvim su dovoljne, to sam više puta komunicirao. Međutim, ono što zamjeram aktualnom predsjedniku bez ostavštine, što nije podnio ostavku, ne bi sad pred Božić bili ovdje raspravljali, mogli smo imati već predsjednika među nama i za Božić biti s obitelji. Žao mi je kad o vojsci pričamo kao da idemo na tržnicu pa se pogađamo oko kupnje krastavaca ili nekog voća. Dakle, vojska je vrlo bitna i ono što ja mogu reći, da kad ja budem vrhovni zapovjednik oružanih snaga, da će se vojska modernizirati i da neće biti takvih peripetija oko nabavke oružja, bilo čega. Uglavnom, vojska nam treba biti moderna, jaka, snažna i dobro plaćena, naveo je Niko Tokić Kartelo.

– Vrhovni zapovjednik mora biti predsjednik Republike jer donosi odluke u kriznim situacijama, pa i mirnodopskim situacijama treba biti vrhovni zapovjednik predsjednik Republike. Zamislite da je u Domovinskom ratu jedno predsjednik Tuđman donosio, pa drugo Gojko Šušak. Međutim, ovdje se sve ispolitiziralo, ovdje se čak časnici Hrvatske vojske ispolitizirali. Ovdje je čak gospodin Primorac pozivao časnike Hrvatske vojske da bojkotiraju vrhovnog zapovjednika. Mi moramo imati Hrvatsku vojsku, snažnu. Mi moramo imati zapovjedni kadar koji je depolitiziran, ali Hrvatska vojska se sustavno uništava od Mesića, pa kasnije Sanadera, uhićivati, identificirati, transferirati, što je Šeks izgovorio i toj policiji treba doći kraj. Treba doći kraj, nama treba snažna vojska, modernizirana vojska, imamo druge vrste ratova, vidimo dronove, nije samo to pitanje aviona i smiješno mi je kad kažu neki saborski zastupnici, ja sam bio i časnik Hrvatske vojske 18 godina, prema tome nemojte učiti vuka kako šuma izgleda, naglasio je Miro Bulj.

– Ne samo kao hrvatski branitelj, nego i kao čovjek koji je duboko svjestan dramatičnosti trenutka kroz koji prolazimo i ugroza koje nam prijete iz najbližeg susjedstva od već spominjanog “srpskog sveta”, ja sam za vraćanje dostojanstva Hrvatskoj vojsci i za jačanje, njezino jačanje, za povećanje izdvajanje za vojne svrhe i u tom smislu me ohrabruju nastojanja aktualnog ministra obrane gospodina Anušića koji pokazuje i kao Hrvat, kao rodoljub i kao bivši branitelj koji pokazuje itekakvu svijest o ovim istim problemima o kojima ja govorim, dakle i državni proračun za 2025. i projekcija proračuna za idućih nekoliko godina pokazuje da bi se u tome smjeru mogli ići i ja bih taj smjer itekako pozdravio. S druge strane, ja sam, za razliku od svih mojih prethodnika, zagovornik drastičnih promjena Ustava, zapravo sam zagovornik donošenja novog Ustava koji bi redefinirao i ulogu predsjednika Republike i spriječio diverzije kakve sam sebi priuštio, odnosno i svima nama proljetos priuštio predsjednik Milanović, kazao je Tomislav Jonjić.

Svjetonazor i aktualna društvena pitanja

Koje ideologije i tendencije u društvu doživljavate kao štetne za demokraciju i općenito za budućnost Hrvatske? Kako biste se s pozicije predsjednika tomu suprotstavili?

– Ako sam dobro razumio pitanje – štetnim smatram podjele i mržnje. Treba se samo osvrnuti na hrvatski Ustav i vidjeti da u članku 5 piše koje su najveće vrednote i koje su osnove za tumačenje Ustava. To su sloboda, jednakost, ravnopravnost nacija i spolova. To je višestranački demokratski sustav, mirotvorstvo i još nekoliko stvari. Ono što je pisano prije više od 30 godina je bit priče – to je kompilirano i legitimno prepisano. To su vrijednosti za koje se zalažem. Slobodna Akademija, a ne ona u kojoj će pola rektora javnih sveučilišta javno ići na skupove HDZ-a. Slobodno i neovisno novinarstvo, što nemamo. I treći stup je pravosuđe koje je slobodno od političkog utjecaja. Koliko imamo najviše svjedoči Ustavni sud koji si je sam produžio mandat. Imam o tome dosta toga reći u sljedećem krugu, odgovorio je Zoran Milanović.

– Ideologija podjela koju je počeo Zoran Milanović dovela je do toga da nikad nismo imali situaciju da političke opcije ne komuniciraju. On je to uspio napraviti briljantno. To je rak rana. On je rekao da postoje “naši” i “vaši”. I od početka idem sa sintagmom da budem predsjednik koji će ujediniti građane Hrvatske. Inače, bilo koja ekstremna ideologija nije dobrodošla u Hrvatskoj. RH je moderno i civilno društvo, stvoreno na temeljima Domovinskog rata. Hrvatska zna kuda ide i ne može više živjeti u prošlosti i tipičnim podjelama koje konstantno provodi Zoran Milanović. Vrijeme je da on ode, kazao je Dragan Primorac.

– Gospodine Primorac, vi govorite o ujedinjenju a svojom ste kandidaturom razjedinili stranku koja vas je podržala. Prvo probajte ujediniti HDZ da vas podrže, a onda možete krenuti u ujedinjenje Hrvatske. Što se mene tiče, ovo je demokracija, podjele su dobrodošle i tu se glasovi suprotstavljaju. Međutim, demokracija je vrlo krhka biljka i često u javnom prostoru doživljavamo dehumanizaciju neistomišljenika. Onaj tko drugačije vrijednosno razmišlja – on je nečovjek i diskreditira ga se iz javnog prostora – i protiv toga se borim tome se oštro protivim. Zalažem se da ljudi koji različito razmišljaju o temama kao što je pobačaj, 2. svjetski rat ili ljudima koji mole na trgovima – mogu razgovarati argumentima bez da ih se dehumanizira, odgovorila je Marija Selak Raspudić.

– Ja se za ovo pripremam tri godine i proučavao sam trenutačne politike i kod nas i u svijetu i našao sam svoju politiku – ‘Politiku novog povjerenja’. U toj politici nema mjesta ideologijama nego samo temama koje direktno pogađaju naše građane. Imamo najviše 10 posto različitosti, ali u 90 posto slučajeva smo isti, slični i na kraju dana želimo bolji život. Politike s moje desne strane su upropastile najveće ljudsko dostojanstvo i tako dalje neće moći ići. Tome treba stati na kraj, one donose samo štetu, a kad pogledate u svijetu – i ratove, odgovor je Nike Topića Kartela.

– Bogatstvo demokracije je različitost. Naši HOS-ovci, sastavni dio naše vojske u Domovinskom ratu – nezamislivo mi je da je predsjednik Milanović rekao da njihovu ploču treba baciti, da im smeta ‘ZDS’, da je Primorac bio u Vladi kad se uhićivalo i transferiralo naše generale i blatio Domovinski rat. To je Mesićeva i Josipovićeva politika i njoj treba doći kraj. Napravila je velika zla i podjele. Moramo razgovarati i o rodnim ideologijama. Ja sam protiv, vidimo da dolazi do sakaćenja mladih. Muško je muško, žensko je žensko – sve ostalo je ono što nije dobro za naše društvo. Trebamo se vratiti tradicionalnim, kršćanskim vrijednostima, poručio je Miro Bulj.

– Kad nam gospodin Milanović i gospodin Primorac, dva mlada komunistička gojenca propovijedaju o demokraciji – zaboravljaju spomenuti štete koje nam je nanio i koje nam nanosi komunizam. Danas sam na konferenciji za novinare predočio dokument koji su mediji i Vlada prešutjeli. Naime, 7. svibnja 2020. na poziv američkog ministarstva vanjskih poslova u Washingtonu je održana konferencija na kojoj je donesena izjava desetak država koje su bile pod komunističkom okupacijom – a u kojoj je konstatirano da je u svibnju 1945. Europa nije oslobođena, nego da je pala pod komunističku okupaciju. Koga štiti hrvatska Vlada kad odbija sudjelovati u osudi komunizma. Je li predsjednik Milanović koji je Vladi spočitavao koješta, s pravom ili s nepravom – išta prigovorio? I kako su mediji uspjeli prešutjeti tu temu?, upitao je Tomislav Jonjić.

– Vrijednosti za koje ću se boriti dok sam živa su: sloboda, jednakost među ljudima, demokracija i socijalna pravda. Oni koji rade suprotno – opasni su. Oni koji bi ukidali prava ženama i diskriminiranim skupinama, oni koji okupiraju institucije poput DORH-a i tako ugrožavaju demokraciju, oni koji šire lažne vijesti u svrhu stvaranja kaosa i dovode do toga da ljudi više ne mogu razlikovati što je istina, a što laž – i oni koji svojim politikama dovode do toga da 10 posto ljudi raspolaže s 50 posto bogatstva, a da 50 posto siromašnijih s 10 posto bogatstva. Imam pitanje za gospodina Primorca: ‘Kad govori o jednakosti, govori li kako je kao mladi dragovoljac upadao u srpske stanove 90. u Splitu, što je posvjedočio njegov zapovjednik?”. To je ta jednakost, to je predsjednik svih građana, kazala je Ivana Kekin.

Korupcija se redovito ističe kao problem hrvatskog društva, pravosuđe je slaba karika. Kako u tom kontekstu vidite ulogu glavnog državnog odvjetnika?

– Korupcija je rak rana brojnih društava, ne samo hrvatskog društva. Mi ne možemo optužiti cijeli SDP da je koruptivan zbog jednog dijela, ili cijeli Možemo!. Svatko ima svoje ime i prezime. Predsjednik u odlasku, Milanović, on je učinio sve da se sustav pravosuđa dovede u poziciju u kojoj je. Izbor državnog odvjetnika je nešto u čemu ja ne želim participirati niti raspravljati. A ne primjećujem da je on selektivan, ne primijećujem da je selektivan. Napada HDZ-ove ministre, radi izvide gospođi Kekin. Neka radi i meni, ako ima priliku za ustanoviti nešto, ali da li je dopustivo da u sustavu pravosuđa suci bivaju nazvani stajskim muhama, politička priležnica bivša predsjednica suda. Vi kao predsjednik države morate poštivati Ustav, ako ste predsjednik države. Dakle tu je ozbiljan problem, ako čelnik države ne poštuje zakon, zbog čega bi netko drugi, rekao je Dragan Primorac.

– Nije korupcija, to svi znamo i vidimo iz nekih primjera ovdje, samo ono što se uspjelo dohvatiti s državnim odvjetnikom. Imamo neke primjere koji su na rubu legalnosti, a sigurno nisu moralni. Primjerice ono što ste vi činili gospodine Primorac, i što je svima jasno sa stanom u Splitu, kada ste muljali da biste ga dobili po jeftinijoj cijeni, a dva dana ga poslije prodali po tržišnoj duplo većoj. Dakle, i to je korupcija, i zato niste vjerodostojni u ovoj temi. Kada govorimo o glavnom državnom odvjetniku, budimo realni, imamo ozbiljan problem. Pravosuđe je u bitnom dijelu i povjerenje. Tko ima povjerenja? Mi smo danas u situaciji u RH da ljudi mole Boga, nakon što imamo svoju državu, da o nama odlučuju europski tužitelji, jer je povjerenje u glavnom državnog odvjetnika toliko nisko. Ja ne želim živjeti u takvoj državi. I borit ću se za onu državu gdje imamo kvalitetno pravosuđe i državnog odvjetnika kojem će se moći vjerovati. To trenutno nije slučaj, izjavila je Marija Selak Raspudić.

– Kada sam počeo stvarati biznis u rekli su mi – gdje ćeš, ovo je sve korumpirano, namješteno, međutim ja vjerujem u institucije, vjerujem i glavnom državnom odvjetniku, jer kad ne bi bilo tako svi bi se iselili. Nije dobro kada visoko pozicionirani političari etiketiraju bilo koga, pa i gospodina Turudića, i na taj način ga stvaraju kao metu u društvu. Ako imamo problem, riješite ga. Pa vi ste vlast, vi upravljate ovom državom. A suca, znači, državnog odvjetnika pogrdno nazivati da je ovakav, da je onakav, zato što vi imate nešto osobno protiv njega, svakako nije dobro. Ja vjerujem u institucije i eto vratit ću povjerenje u instituciju predsjednika kad postanem predsjednik i pokazati da politika može biti moralna i postaviti primjer odgovornog liderstva, rekao je Niko Tokić Kartelo.

– Najveći problem hrvatskog društva su tri stvari: pravosuđe, pravosuđe, pravosuđe. Naravno da ima ogromno nepovjerenje u pravosuđe i među ostalim i u državno odvjetništvo. Ja kao suverenist nikada ne bih pristao da netko bude nadtijelo, da ima povjerenje netko iz Europske unije za suverene državu unutar Europske unije, tako da je pravosuđe ogroman problem. Ustavni sud također, to je ogroman problem. To je Šeksovo i ne znam čije, Šeparićevi kumovi, koji su sastavili taj Ustavni sud. Evo i predsjednik Milanović je bio protiv Ustavnog suda, čak je tvrdio da ga treba ukinuti da je bespotreban. Međutim kad je njemu trebalo prije nekoliko dana, onda se hitno trebalo potpisati da bi mogli provesti izbore. Kad meni treba, to je logika neka, onda je dobar Ustavni sud i pravosuđe, a kad treba drugi, onda ne. Prema tome, mislim da je pravosuđe veliki problem hrvatskog društva, izjavio je Miro Bulj.

– U ovoj raspravi smo čuli niz šaljivih odgovora, šaljivijih od ratnog puta gospodina Primorca. Kao čovjek koji je više od tri desetljeća radio u hrvatskom pravosuđu, ja sam vjerojatno svjesniji od svih ovdje kako ono stvarno funkcionira i svjesniji sam njegovih mana puno više nego što su toga svjesni drugi. Međutim, sudska vlast je jedna od tri grane vlasti. Onog trenutka kad jedno od te tri grane vlasti nemate u rukama, kad vam sudi netko drugi, tog trenutka nemate suverenu državu. Kao hrvatski rodoljub, kao zagovornik suverenističkih koncepcija, ja sam apsolutni zagovornik jačanja hrvatskog pravosuđa, uklanjanja korupcije, dakle jačanja zakonitosti u hrvatskom društvu, jer su, kako rekao, nepotizam i korupcija ključni problemi našeg društva i ključni razlozi zbog kojih nam mladi odlaze. Međutim, to se ne može riješiti na način da nam se dovede strani bič, da nam se dovede strani sudac, da nam se dovede strani tužitelj. Zbog toga sam i u ovom nedavnom sporu između europskog i hrvatskog javnog tužitelja, iako sam potpuno svjestan frustracije naših sugrađana, dakle frustracije zbog koje žele da dođu stranci, ja sam i dalje za hrvatskog državnog odvjetnika, izjavio je Tomislav Jonjić.

Vanjska politika

Postizanje jednakopravnosti i pune konstitutivnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini važno je vanjsko-političko pitanje Hrvatske. Kakva vi konkretna rješenja u tom kontekstu nudite?

– Prije svega, ostala sam dužna odgovor gospođi Kekin. Meni je prosto nevjerojatno da se netko kandidira za predsjednicu Republike Hrvatske, a onda misli da se Hrvatska proteže od Pantovčaka do Britanca i čitavu kampanju govori o samome sebi. Mi smo ovdje da se bavimo građanima Republike Hrvatske, a također je red reći, ako ćemo ići malo dublje, da osoba koja je autor vaše kampanje, vaš PR-ovac Josip Jagić, u javnosti poznat kao onaj koji ubijanje svećenika naziva dobrim starim vremenima, je radio kao glasnogovornik u Ministarstvu zdravstva u Milanovićevoj Vladi pa možda zato ne želite govoriti o ECMO uređajima i toj aferi. Naravno da ću sad nadovezati na ovo pitanje. Radi se o vrlo konkretnim potezima. Prva sam upozorila na južnu plinsku interkonekciju i preglasavanje Hrvata i tako treba djelovati netko tko je zaštitnik prava Hrvata u BiH i njihovoj jednakopravnosti. Zorana Milanovića nismo čuli na vrijeme, a Andreja Plenkovića prekasno, rekla je Marija Selak Raspudić.

– Problem je 30 godina. Od potpisivanja dejtonskog sporazuma koji je zaustavio rat, hrvatska vlada i predsjednici koji su bili u tom vremenu nisu riješili taj problem. Problem je još gori samim tim što se Hrvati iseljavaju. Ja sam sa svojim timom izradio jedno rješenje, ali ono nije moguće ako inicijativa ne dođe iz same BiH. I zagovornik sam rješavanja dejtonskog sporazuma i žao mi je što BiH nije napravila nikakav napredak, a najviše ih zapravo kočimo mi koji nećemo pomoći. Rješenje postoji, BiH može biti Švicarska, može brzo ući u EU, ali inicijativa mora doći iz BiH gdje ću ja kao predsjednik Republike Hrvatske arbitrirati i pomoći da se taj problem riješi i da sva tri konstitutivna naroda budu ravnopravna i ponosna na svoju državu, naveo je Niko Tokić Kartelo.

>Tokić Kartelo za Narod.hr: Vrijeme je za predsjednika poduzetnika

– To je vrlo bitno pitanje. Hrvatski narod je ustavno i na papiru konstitutivan, a ima manja prava nego nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i drugim državama. Prema tome, hrvatski narod nema isti izborni zakon, tj. nema ista izborna pravila, drugi biraju za njih predstavnike i tu se moramo čvršće postaviti. To je predsjednik Milanović bio nagovještavao da će zaustaviti, tj. uvjetovati NATO ulazak Finske i Švedske, međutim stao je na tome. Rekao je da će sve saborske zastupnike proganjati kao đavao koji dignu ruku za to. Zorane, to je točno. A što je bilo na summitu? Na summitu je trebao lupiti šakom u stol i reći, ne može, isto kao što je u Hrvatskoj. Međutim, jedno u Hrvatskoj, drugo na summitu. Tu je problem. Prema tome, ne može se tako politika, treba biti čvršći i zaštititi Hrvate. Premda taj dio nije dobro odrađen kad ste bili premijer, kao predsjednik ste počeli dobar korak, međutim stali ste. Prema tome, treba imati taj dodatni korak i dodatnu hrabrost, poglavito za Hrvate u BiH, kazao je Miro Bulj.

– Hrvati u BiH su sastavni dio jednog te istog, jedinstvenog hrvatskog naroda. Niti smo mi, niti su oni oni. Mi smo svi jedni te isti, mi smo svi mi. Položaj Hrvata u BiH je sudbinsko pitanje hrvatskog naroda i hrvatske države, i Republike Hrvatske. Jer onog trenutka kad Hrvati u BiH nisu jednakopravni, kao što nisu jednakopravni, jer kao što znamo, dejtonski je ugovor bezbroj puta, nekoliko stotina puta zapravo izmijenjen i uvijek je bez iznimke izmijenjen na štetu Hrvata. To je ono što izaziva nezadovoljstvo, opravdano nezadovoljstvo i to je ono što prijeti eksplozijom. Toga moraju biti svjesni i oni koji krše taj dejtonski ustav, koji nameću rješenja koja su neprirodna i nepravedna. Republika Hrvatska ima i ustavnu i zakonsku i moralnu obvezu, i mi kao Hrvati, hrvatski narod, imamo ustavnu, zakonsku i moralnu obvezu pomoći našim sunarodnjacima da izbore svoj status, da opstanu u BiH i da izbore sva prava da postanu doista jednakopravan narod, istaknuo je Tomislav Jonjić.

– Gospođo Selak, vaše lijepo slaganje riječi nije promijenilo činjenicu da je gospodin koji vas je donirao s 4.000 eura, poznat i kao Berošev fotograf i IT-jevac, također i diler lažnih vijesti, čiji se kanali ukidaju jer non-stop sipa laži. I on nije jedini vaš donator, tu su također i donatori gospođe Željke Markić, čiji je glavni cilj u javnom djelovanju da ukine ženama prava. Oni su vas također donirali s tisućama eura. Istaknula bih da je to vaša nezavisna kampanja. Što se tiče BiH, da, trenutačno u BiH niti svi narodi, ali niti svi građani nemaju jednaka prava. I “Dejton” je imao svoju svrhu u vrijeme kad je donesen da se zaustavi krvoproliće, ali on je sasvim sigurno zastario i sasvim je sigurno nužno donijeti promjene te arhitektonike kakvu danas imamo, kako bi svi građani u BiH bili izjednačeni. Ali to se ne može krojiti u Zagrebu, rekla je Ivana Kekin.

– Dosad smo već svašta čuli o jadnoj našoj Bosni i Hercegovini i ja ću reći konačno i svoj stav. Mi moramo kao Hrvati i s pozicije predsjednice Republike Hrvatske štititi jedinstvenost Bosne i Hercegovine. Bosni i Hercegovini prijeti pripajanje Republike Srpske Srbiji o čemu oni govore sasvim otvoreno u svojim dokumentima. Imate najnoviji iz lipnja 2024. godine i mi u Hrvatskoj moramo toga biti svjesni i zaštititi jedinstvenost Bosne i Hercegovine. Nadalje, smatram da upravo u tom kontekstu otvaranje pitanja nekog novog “Dejtona” bi bilo najpogubnije upravo za Hrvate, koji bi opet prvi ispali najveći gubitnici, zato što bi upravo Republika Srpska iste sekunde ovaj “Dejton” proglasila nevažećim i nastao bi kaos u kojem bi tko zna kako prošli i Hrvati i mi u Hrvatskoj koji graničimo s Bosnom i Hercegovinom, istaknula je Branka Lozo.

>Koliko su financijski teški najizgledniji kandidati za Pantovčak?

– Državničko iskustvo u tim pitanjima, ne bez grešaka i nisam uvijek mislio isto, ali godinama mislim i radim isto. Gospodine Bulj, a javio sam se za repliku pa ću ova tema dobiti dužnu pažnju, kada ste na summitu NATO-a, a to je iskustvo koje u Hrvatskoj imam samo ja, nitko drugi. Tako je. Ne možete stvari mijenjati šakom. Znate što bi bilo moguće? Da je Vlada i HDZ dao podršku u Zagrebu i da je Sabor, Vi jeste, zaustavio ratifikaciju Švedske i Finske. E sad, to se nekim zelenima, na primjer, neće dopasti, ali to je jedini način da u ovom svijetu u kojem si ponekad kao orahova ljuska štitiš svoje interese, jer interesi Švedske i Finske su trenutačno zadovoljeni. To je instantna gratifikacija. Oni hoće u NATO, ulaze odmah. Status Hrvata u Bosni i Hercegovini je prekaran. Njih se tamo vara, uzimaju im se prava i plinska interkonekcija je samo primjer što ti se dogodi kad kao Dragan Čović, koji nije moj stranački drug, dobije etiketu od američke ambasade da je ruski agent. Ruski agent. Dakle, tako završavaš ako nisi pokoran, naglasio je Zoran Milanović.

– Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini će biti i mora biti jednakopravan i konstitutivan. Kad kažemo oko južne plinske interkonekcije, ona će se stabilizirati dolaskom novog predsjednika SAD-a, ali ne može Hrvatska investirati da ne bi Hrvati u Bosni i Hercegovini imali ona prava koja im pripadaju. S druge strane, među rijetkima sam ovdje koji je cijelu Bosnu obišao – od Orašja, Odžaka, Sarajeva, gradio zajedno Mostarsko sveučilište i osigurao da Hrvati u Bosni i Hercegovini mogu živjeti. Omogućit ćemo Hrvatima u Bosni i Hercegovini i Bosni i Hercegovini kao prijateljskoj državi da ide putem Europske unije. Ovdje, pored mene je Zoran Milanović. Ja mislim da on više pomogao Komšiću nego svim Hrvatima u Bosni i Hercegovini. S druge strane nas je zakačio i s Bošnjacima nakon one priče, pranje, sapun, kako je već bilo, parfem, ne znam što ste rekli, ali to je ponižavajuće za cijeli hrvatski narod ako želimo graditi dobrosusjedske odnose. I želim reći samo jednu stvar vama gospođo Kekin. Ja vas stvarno cijenim. Nikada protiv vas nešto ne bih napravio jer vaš rast je smanjivanje postavka Zoranu Milanoviću. To vam na riječ kažem. Zaista. Nikada, rekao je Dragan Primorac.

Treba li Srbiji blokirati put prema Europskoj uniji dok se ne riješi pitanje nestalih, dok Srbija ne otvori ratne arhive i dostavi sve relevantne dokumente?

– Da, zanimljivo je kad pitate političara, dobro, sad sam ja vjerojatno još malo političar, da bi uvijek uložili veto, da bi blokirali nešto. Ja nisam protiv veta, nisam protiv blokiranja, ali sam zato za razgovor. Hrvatska može imati jedinstvenu priliku i postati lider u pregovorima i ulasku Srbije ili BiH i Crne Gore u EU. I to treba iskoristiti. Treba razgovarati, treba rješavati probleme, naravno da se sve neće moći riješiti, ali bitno bi bilo da se bilo što pokrene po tom pitanju. A kad pitate opet Srbe, oni sami žele u EU, tako da ne znam s čim bi mi to njih mogli ucijeniti, ali ne znam, ničim. Evo, nemam još što za reći, rekao je Niko Tokić Kartelo.

1 od 8

– Pa naravno da je trebalo blokirati bilo kakve pregovore Srbije o ulasku u EU dok se ne riješi i ratna šteta i popis svih nestalih, a ne crveni tepih mu prostrla Kolinda kad je bila predsjednica i sad Plenković da naš četnik Vučić izokreće u bitku istro domovinskom ratu i negira veliku srpsku agresiju. To je načelo – Srbiju blokirati bilo kakve pregovore. Sad se nešto pokrenulo, blokiralo, kao Nizozemska, onda se sjetila. Nije se smjelo ni otvarati, dozvoliti četniku Vučiću, početniku Šešelju, dokle god ne dođe do popisa naših nestalih, dok se te bolne rane ne riješe. Naravno, i reciprocitet je taj bitan, kako dolazi hrvatska nacionalna manjina se bira na općinskim listama i na koji način, pa vidimo kako Pupovčev etnobiznis dobro drži jaram. Ja im nisam dozvolio kozaračko kolo i neka da nisam, poručio je Miro Bulj.

– Kao predsjednik Republike, apsolutno bih se protivio ulasku Republike Srbije u EU, dok se ne riješi pitanja, ne samo ova koja je spomenuo gospodin Bulj, dakle, pitanje ratne štete, pitanje pronalaska naših nestalih, pitanje povrata kulturnog i drugog blaga, pitanje zaštite hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, nego i dotle dok se Srbija ne ispriča, dakle, ne ispriča za veliku srpsku agresiju na Hrvatsku i na Bosnu i Hercegovinu, dok ne dođe do odustanka od politike srpskog sveta, dakle, do priznanja da je ta politika izravno upravljena protiv interesa hrvatskog naroda i hrvatske države. Naravno, to nije samo pitanje Srbije, nego je to, nažalost, pitanje Plenkovićeve vlade, koja na skandalozan način dok hrvatske kulturne institucije propada, dok Matica hrvatska ruši se zgrada, zapravo, koja još uvijek nije obnovljena, dakle, silan novac se odvaja za takozvane srpske kulturne centre diljem Hrvatske i silan novac se odvaja za novine koje iz dana u dan opanjkavaju Hrvatsku, koje iz dana u dan optužuju Hrvate za zločine, za genocid, rekao je Tomislav Jonjić.

>Niko Tokić Kartelo predao potpise: Bit ću prvi ili zadnji

– Pitanje nestalih je svakako jedna od ključnih tema u odnosima sa Srbijom i svakako da bi trebao biti neizostavan i ključan dio pregovora oko ulaska u Europsku uniju. Ja bih samo htjela podsjetiti da je nama kao Hrvatskoj strateški interes da u Srbiji na vlasti bude građanska i demokratska opcija. To, očito, s Aleksandrom Vučićem nije moguće, no isto tako imamo priliku i ovih dana vidjeti koliko snagu imaju građani Srbije, koji su se jučer u stotinama tisuća našli i protestirali protiv vlasti Aleksandra Vučića. Takvim snagama unutar Srbije, kao i onima koji se, recimo, bore za svoju zemlju protiv iskapanja litija, da im se nepovratno ne uništi, mi svakako trebamo pružiti podršku, rekla je Ivana Kekin.

– Sa Srbijom je problem taj što oni u biti uopće ne žele ući u EU, nego nas sve vuku za nos i izigravaju neke žrtve što im povijesno gledano izvanredno ide od ruke. Kada bi kakav razgovor se ozbiljan i poveo na tu temu, Hrvatska mora rezolutno tražiti da Srbija prizna agresiju na Republiku Hrvatsku i da plati ratnu odštetu, da prizna i obilježi postojanje koncentracijskih logora za Hrvate na teritoriju Hrvatske i da im plati ratnu odštetu, da kaže gdje su skoro 1800 još uvijek nestalih koje Hrvatska traži, da vrate kulturno blago, da vrate hrvatske arhive i onda je nulto stanje, možemo početi razgovarati. Povrh toga tu je i politika Srpskog svijeta koja se agresivno uvlači u Hrvatsku i u druge zemlje u okruženju, a Hrvatska vlada to financira. Ja pitam radi čega? Radi čega se to financira? , zapitala se Branka Lozo.

– Prvo odgovor kulturnom pitanju, gospođe Lozo, pitala je i počeo sam odgovarati gdje sam bio kad sam išao kod Dodika. 13.9. prije godine i pol dana, skoro dvije godine sada, sam bio u Jajcu na proslavi oslobođenja Jajca. Tamo je govorio Tiho Blaškić, Stanko Baja Sopta. Dakle, bio sam s narodom koji je to slavio, bilo je prekrasno. Ja sam se zaputio tamo gdje idu i Plenković i Čović, i to ne u Banja Luku, i to samo jednom, nego kod njega doma na imanje, zato što je to čovjek s kojim se razgovara. Razgovara se i s Vučićem, o tome ću nešto više reći u replici, međutim oni sami sebi moraju pomoći i odrediti se, biti simpatetički prema Rusiji, OK. Ali Srbiji će prvi leđa okrenuti. To je lažno. Srbija nam je susjed, jako važan trgovinski partner. Mi imamo robni izvoz samo u tri države dominantne. To su Slovenija, BiH i Srbija. Ove ostale su Kajmanski otoci i Nizozemska. Nama je to financijski bitno, ali nije presudno. Ako će surađivati, rješenje se može naći, ustvrdio je Zoran Milanović.

– Hrvatska će biti otvorena prema svim susjedima pri ulasku u EU. Ali u mom programu ćete vidjeti nekoliko uvjeta koje mora Srbija ispuniti. Ne ja sam kao predsjednik, nego surađujem s hrvatskom vladom. I ako to ne ispune, zakočit ćemo njihov put prema EU. Prvi uvjet, otvaranje arhiva Jugoslavenske narodne armije. Drugo, Vukovarska bolnica. Dokumenti vezano da vidimo gdje su naši stradalnici. Zatim, zanima me i želim vidjeti podatke gdje leže kosti hrvatskih ljudi. Kao forenzičar, dosta smo identificirali više, praktički ostatke, 5248 osoba i još uvijek 1782 se vode kao nestale. Mi moramo zbog sebe, zbog svoje budućnosti učiniti sve da do tih podataka dođemo. Inače, što se tiče gospodina Milanovića i njegove suradnje s Dodikom. Dodik je sada pod mjerama Sjedinjenih Američkih Država. Čovjek protiv kojeg se vodi postupak, a on kaže da mu je on sugovornik. Ako mi je on takav sugovornik, onda Hrvatska nema nikakvu budućnost u naredna 2 mjeseca dok se vi predstavljate, rekao je Dragan Primorac.

– S huškačem nema pregovora i to ne zato što mi ne želimo surađivati, nego zato što je taj čovjek neki dan šetao po Dubrovniku i nama docirao oko srbijanske agresije na Hrvatsku. I nije stvari htio nazvati pravim imenom. Dakle, moj politički stav je tu potpuno jasan. Međutim, postoji mnogo drugih stvari s kojima se slažem, koje možemo učiniti s pozicije predsjednice Republike Hrvatske. Jedna od njih izrazito važna je izbor ljudi koji će predstavljati Hrvatsku u Srbiji. Mi smo svojevremeno imali kao veleposlanike osobe koje su pitale trebaju li spuštati zastavu na pola koplja kada se slavi obljetnica Oluje. Takvi su nas ljudi predstavljali u Srbiji. Kada ja budem predsjednica Republike Hrvatske, neću dozvoliti da na takav način kadroviramo po diplomatskim misijama. I to je konkretna stvar koju možemo učiniti tako da se zna tko je Hrvatska, a tko je Srbija i što se događalo za vrijeme Domovinskog rata, poručila je Marija Selak Raspudić.

>Bulj i Selak Raspudić kritični: Izbor ustavnih sudaca rezultat je političke trgovine HDZ-a i SDP-a

Izvor: narod.hr