Prvo je prošli tjedan u akciji PNUSKOK-a i USKOK-a uhićena bivša rektorica Sveučilišta u Zadru Dijana Vican, zbog sumnje u neke pronevjere, a potom su po nalogu Ureda europskog javnog tužitelja isti taj USKOK i PNUSKOK uhitili dekana Geodezije Almina Đapu i profesora Boška Pribičevića, zbog malverzacija u javnoj nabavi, krivotvorenja dokumenata i pranja novca, piše Boris Beck.
Kakva je perspektiva mladih znanstvenika!?
Samo koji tjedan prije policija je prijavila bivšu dekanicu i dekana Prehrambeno biotehnološkog fakulteta Jadranku Frece i Damira Ježeka zbog zlouporabe položaja i korištenja službene kartice u privatne svrhe, a Ježeka i još dvije zaposlenice i zbog izvlačenja novca preko studentskih ugovora.
Na nedavnim prosvjedima mladih znanstvenika održanih na Institutu Ruđer Bošković, predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Tvrtko Smital rekao je: „Plaće mladih znanstvenika, koji su okosnica sustava, uistinu zaostaju, a bez njih ne možemo dalje.“ Državni zavod za statistiku evidentirao je prošle akademske godine 3740 asistenata i 979 viših asistenata na visokim učilištima, čemu valja dodati asistente i poslijedoktorande u znanstvenim institutima.
To znači da imamo 5000 mladih znanstvenika, i svi se do jednog pitaju kakva im je perspektiva. Asistenti na fakultetu dobivaju točno pola plaće koliko bi imali da sa svojom diplomom rade u privatnom ili javnom sektoru u Zagrebu, a k tome su prisiljeni potpisivati ugovore i na 10 godina, bez mogućnosti povećanja prihoda, na što je upozorio glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matija Kroflin.
>Beck: Ugled knjige u našem društvu? Jedan tjedan histerije, a u ostale dane možemo mirno surfati pametnim telefonima
Dok se na fakultetu muče s pisanjem doktorata njihovi kolege u privredi ili upravi zarađuju dvostruko više
Njegov sindikat prikuplja i svjedočanstva mladih znanstvenika, a ona su porazna, što se vidi već iz toga da se mnogi usuđuju ispovjediti samo anonimno. Svjedoče da im profesori zadaju razne zadatke koji nisu u opisu njihova radnog mjesta, ali ih se ne usude odbiti jer im je zaposlenje i napredovanje u rukama starijih kolega. Mladi tipično ulaze u sustav znanosti i visokog obrazovanja s entuzijazmom, zamišljajući zajednicu ljudi koji slobodno misle i govore, da bi otkrili kako im je položaj zacementiran barem na šest godina, da nema nagrada za izvrsnost ni izgleda da se plaće poveća, i da je najbolje da šute.
Dok se na fakultetu muče s pisanjem doktorata i kreditnom nesposobnošću, njihovi kolege u privredi ili upravi zarađuju dvostruko više. Ono što škole već osjećaju dugo, da mnoge predmete nitko ne želi predavati za ponuđenu crkavicu, počinju osjećati i sveučilišta. Nakon što je vlada velikodušno povećala osnovicu asistentskih plaća za 5 posto, neto osobni dohodak za samca u Zagrebu iznosi od ovog mjeseca 1130 eura. Tko će vam se javiti za taj posao?
Doktorati se isplate samo onima koji ne rade na fakultetima
Opetovane afere s bezvrijednim i plagiranim disertacijama politički aktivnih ljudi, pokazuju da se doktorati isplate samo onima koji ne rade na fakultetima. Em vam grad ili država plate studij, em poslije dobivate enormne dodatke na plaću, iako radite posao za koji vam doktorat uopće nije potreban, niti doktorat uopće ikako koristite. Takvi doktorati nisu početak znanstvene karijere nego njen kraj jer su posve besplodni.
Istovremeno su od svih zaposlenih na fakultetima od ovog mjeseca najmanje povećane plaće baš doktorima znanosti. Zakinuti su oni doktori znanosti koji se zbilja bave znanstvenim istraživanjima, a nagrađeni oni koje to ne zanima. Novca, dakle, ima u društvu, samo je naopako raspoređen. Isto je i u akademskom svijetu: oni na vrhu peglaju kartice, krivotvore ugovore, uzimaju postotak i primaju mito, a oni na dnu jedva dišu.
>Beck: Izvješće o stanju nacije ogledni je bullshit
* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa