Nakon što je odlukom Ustavnog suda propala “operacija Milanović”, a već od objave rezultata bilo je jasno da formiranje isključivo lijeve vlade djeluje kao nemoguća misija, SDP je došao na novu ideju. Zagovaraju konstituiranje Sabora i formiranje raznorodne antihadezeovske većine koja bi promijenila neke od, po njima, ključnih zakona. Većinu bi po toj ideji osim SDP-a činile stranke Možemo, Most, IDS, NPS, Fokus i nacionalne manjine. Koordinatorica stranke Možemo Sandra Benčić posljednjih se dana prometnula u najveću zagovornicu takvog projekta plašeći sve redom dolaskom “najdesnije vlade ikad”.
>Možemo na krilima klasne borbe uz golemu imovinu Urše Raukar i vile u Istri Ivane Kekin
Benčić plaši druge dolaskom na vlast najdesnije vlade ikad
Sandra Benčić i njena stranka Možemo posljednjih dana pojačavaju medijski pritisak na sve stranke ne bi li, nakon što je propala namjera o formiranju lijeve vlasti sa SDP-om, barem konstituirali Sabor u kojem bi većinu činile stranke orijentirane protiv HDZ-a.
Benčić je na nedavnoj konferenciji za medije, ali i u drugim medijskim nastupima pozvala sve druge stranke koje su dobile saborske mandate da se što prije izjasne o mogućnosti formiranja parlamentarne većine bez HDZ-a te po tko zna koji put naglasila da treba spriječiti dolazak na vlast najdesnije vlade ikad.
“Važno je da što prije znamo postoji li prostor da se stvori parlamentarna većina kontra HDZ-a“, istaknula je Benčić.
Većinu na strani kontra HDZ-a činile bi one stranke koje su bile tzv. progresivna opozicija u prošlom saborskom sazivu, zatim zastupnici Mosta i nacionalnih manjina, a tu je i Fokus, IDS i NP Sjever, rekla je Benčić.
Takav bi scenarij uključivao dogovor ove ad hoc složene većine oko ključnih stvari koje u Hrvatskoj treba napraviti.
>Grmoja nikad jasniji: Poziva Domovinski pokret na razgovor o vladi bez Možemo i SDSS-a
Benčić docira manjinama, ali i koalicijskim partnerima HDZ-a
Benčić se u svom naumu da koordinira stvaranjem saborske većine kontra “desnici” ne libi docirati ni zastupnicima nacionalnih manjina, ali ni dosadašnjim koalicijskim partnerima HDZ-a.
Naglasila je da važnu ulogu imaju nacionalne manjine te da Možemo podržava ideju da manjine ostanu zajedno i da se ne dijele, “zbog zaštite pojedinih manjina u toj grupi zastupnika”.
Predstavnicima nacionalnih manjina poručila je da će eventualnim podržavanjem HDZ-a i Domovinskog pokreta “odustati same od sebe” i pravnog položaja koje imaju u Hrvatskoj.
Stranke centra, uključujući one stranke koje su u koaliciji s HDZ-om izašle na izbore, kao što je HSLS, pozvala je da razmisle hoće li zaista dati podršku “dosad najdesnijoj mogućoj vladi” ako dođe do dogovora između HDZ-a i DP-a.
“Vrijednosti za koje se te stranke zalažu, bit će sigurno napadane ako se formira vlada HDZ-DP”, poručila je te ih pozvala da stanu u obrani vrijednosti liberalne demokracije i Ustava te da svi zajedno oforme parlamentarnu većinu.
>Ima li Možemo razloga za slavlje? U Zagrebu su dobili trećinu glasova manje nego 2021.
Koji bi bio cilj takve većine?
Cilj ovako “sklepane” većine bio bi, po riječima inicijatora, promjena ključnih zakona oko kojih se može pronaći konsenzus. Najčešće se spominje izmjena zakona kolokvijalno nazvanog Lex AP, smjena glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića i promjena izbornog zakona.
Kakve su šanse da se ovakav scenarij obistini?
Male. A razloga je nekoliko. Prvi je razlog taj da su pregovori HDZ-a i DP-a o formiranju vlade odmakli te postoji solidna vjerojatnost da rezultiraju pozitivnim ishodom. Drugo, čak i da se prvi scenarij ne obistini vjerojatnijom se čini mogućnost da HDZ prijeđe na plan B i većinu sastavi s nizom manjih partnera (Fokus, IDS, manjinci…) i dijelom DP-a. Treći razlog su velike ideološke razlike aktera koji bi u zamišljenoj antihadezeovskoj većini trebali sudjelovati. Ponajprije između Mosta s jedne strane i SDSS-a te stranke Možemo s druge strane. Konačno, čak i da se takva većina formira u Saboru pitanje je bi li se ona mogla dogovoriti i oko čega, a posebno oko krucijalnih političkih pitanja poput promjene izbornog zakona.