Klasna borba za koju smo mislili da smo ju, krvavo osvojenom demokracijom i prelaskom na tržišnu ekonomiju, ostavili iza sebe, Možemo propagira u ‘punom sjaju’. Svatko tko nešto ima, tko je nešto stekao – za njih je suspektan. Nije niti čudo, riječ je o političkom kultu čije su perjanice za život uglavnom zarađivale kroz udruge dotacijama javnog novca. A što je javni novac? To je onaj novac kojeg u velikoj mjeri u državnu blagajnu, kroz drugi najveći PDV u Europskoj uniji, upumpavaju upravo poduzetnici i ‘oni koji imaju’.
Tako nam ‘ekonomska stručnjakinja’ Sandra Benčić u intervjuu za Index poručuje: ”Ako budem premijerka, dat ću onima kojima treba, ne onima koji imaju”. Taj se diskurs još intenzivnije proteže kroz izjave Katarine Peović koje se Možemo otarasio upravo zbog toga što jasno, a ne uvijeno, propagira klasnu borbu i crta mete na čelo ljudima koji imaju više od prosječne plaće.
Klasna borba nove generacije
Salonska ljevica nam godinama servira na tanjuru klasnu borbu nove generacije.
Kapitalizam je zlo, bogati ljudi sigurno su svi kriminalci, svi trebamo imati isto bez obzira na sposobnosti, a posljednjih godina sve to lijepo su upakirali u priču o klimatskim promjenama. Pa tako njihov ‘odrast’ u tom kontekstu problematizira privatno vlasništvo i nasljeđivanje imovine.
Možda će vas zanimati
Goluža: 'Odrast' je zeleno-lijeva 'progresivna' franšiza koja kroz Možemo guši Zagreb
Nezavisni zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Trpimir Goluža upozorio je na nastojanja političkog projekta Možemo da odgovarajućom literaturom osnaži svoj ideološki profil
Siromaštvo je njihova furka, barem na van, dok ne pogledate pokoju imovinsku karticu ekipe iz Možemo ili dok ne vidite koliko novca iz proračuna dobivaju za udruge iz kojih su postali politička platforma, koji opet – ponovimo, pune isti ti mrski im poduzetnici.
Da ne spominjemo milijardere ‘filantrope’ koji također ogroman novac pumpaju o njihove udruge za preodgoj društva. Od kud njima novac? Pitaju li se…
Ajde, čovjek bi donekle razumio da romantične poglede na klasnu borbu i komunizam ima nekakav ljevičar iz Švedske… No, u zemlji koja je 45 godina grcala pod komunističkom čizmom, u kojoj je imovina oduzimana vlasnicima, u kojoj su oni ‘koji su previše imali’ bili klasni neprijatelji, nestajali preko noći, onda je u takvoj državi posve nevjerojatno da nekome pada na pamet uopće zazivati ‘ekonomske modele’ iz crvene kuhinje.
Možda će vas zanimati
Tko je zagrebački industrijalac Arko kojem Možemo, Goldstein i Klasić žele uzeti ulicu?
Riječ je o nekadašnjem vlasniku tvornice žestokih alkoholnih pića Arko, kasnije Badela i tvornice emajliranog posuđa, kasnije nazvane Gorica.
Svima isto, i radniku i neradniku, i sposobnom i nesposobnom…To je sustav koji može iznjedriti jedio mediokritete, nikako izvrsnost.
>Luka Šarić: Zamislimo vladu Rijeke pravde, Možemo! i Radničke fronte…
Vila u Istri Ivane Kekin i pozamašna imovina Urše Raukar
No, ako im uistinu smetaju oni koji imaju iznad hrvatskog prosjeka, neka se samo okrenu oko sebe i zavire u imovinske kartice, recimo Urše Raukar ili Ivane Kekin.
Urša Raukar koja se igra proletarijata i partizanije ima imovinsku karticu, paradoksalno krcatu nekretninama koje su naslijeđene i denacionalizirane. Nasljednica je slavnog Ivana Kukuljevića Sakcinskog, sa svu imovinu njezina je obitelj stekla do 1945. Tada je obitelji Urše Raukar većina imovne nacionalizirana od strane tih istih koje danas Raukar i Možemo slave.
Raukar, koja kao saborska zastupnica prima plaću nešto veću od 2.000 eura, može istu slobodno deponirati jer uz to ona i njezin suprug mjesečno od imovine zarade još oko 3.000 eura.
Popis imovine Urše Raukar i njezinog supruga možete pogledati niže u imovinskoj kartici.
Loading...
Reload document 
Open in new tab Ne oskudijeva niti Ivana Kekin čiji je suprug u prošloj godini uprihodio preko 105 tisuća eura.
Bračni par Kekin ima vilu u istarskom Momjanu s bazenom u kojoj noćenje košta oko 300 eura. Od najma vile uprihodili su u 2023. oko 13 tisuća eura.
Loading...
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.