Nakon pada bespilotne letjelice, za sada nepoznatog ‘pošiljatelja’ u Zagrebu, postavlja se niz pitanja na koja i dalje nemamo odgovora. Prof. dr. sc. Mirko Bilandžić, stručnjak za međunarodnu sigurnost i međunarodne odnose te predstojnik Katedre za vojnu sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu za Narod.hr raščlanio je ono što do sada znamo o ovom, ne incidentu, nego prijetnji.
Bilandžić: Tri bitna elementa
‘Prvo to je puno više od incidenta. To je prijetnja, prijetnja koja je bila u zraku gotovo sat vremena bez reakcije, prijetnja koja nije imala odgovor. U svakom slučaju imamo obrambeni izazov, u pogledu protuzračne obrane država članica NATO-a i NATO-a u cjelini.
Je li taj neodgovarajući odgovor pitanje funkcionalnosti ili je pitanje komunikacijsko-informacijskih dimenzija NATO-a, to ne znamo i tek ćemo vidjeti o čemu je riječ. Ono što sigurno znamo, je da što se tiče odgovora zračne sigurnosti država članica NATO-a, ništa neće ostati kao što je bilo’, ističe Bilandžić.
>Milanović: U najkraćem vremenu Hrvatskoj trebaju prikladni sustavi protuzračne obrane
Druga stvar je, naglašava, istraga. Ona, pojašnjava Bilandžić, ima tri elementa.
‘Prvi je utvrđivanje svih vojnih parametara. Drugi element istrage je forenzička istraga koja se usmjerava na letjelicu i zapise iz letjelice te na sam let. Treći element, po meni presudan, je obavještajna istraga koja mora utvrditi je li ovo bilo slučajno ili namjerno.
Kada to utvrdimo i kojim slučajem utvrdimo da ova prijetnja nije bila slučajna, onda imamo ozbiljan izazov – utvrditi tko i zašto je to napravio’, dodaje.
Bilandžić nije želio ulaziti u špekulacije o tome od koga je bespilotna letjelica došla, no kaže da postoje tri moguća aktera, tri scenarija. Jedan je da je ukrajinska, drugi da je ruska, a treći je da ju je lansirala jedna od paravojnih snaga. ‘No, u ovoj fazi to su scenariji, nemamo argument ni za jedno, ni za drugo ni za treće’, napominje.
Šanse da je letjelica završila u Zagrebu namjerno ili slučajno su pola-pola. Do toga je moglo doći i slučajno, no i ako je bilo slučajno, ne znači da nije prijetnja. Letjelica je bila u zraku gotovo sat vremena i u pitanju je sigurnost NATO-a i nacionalna sigurnost tri države-članice, i Hrvatske.
Protuzračni sustav NATO-a ima očito deficite, ne znači da je loš. Ne znamo jesu li deficiti funkcionalnog karaktera ili informacijsko-komunikacijskog. To ćemo tek znati. I ono što sigurno znamo da neće ostati onako kako je bilo. To će se redefinirati i redizajnirati’, smatra.
Državni vrh uz 40 kilograma eksploziva
Na pitanje kako ocjenjuje činjenicu da je u petak pola državnog vrha prodefiliralo uz još tada, ne izvučenu letjelicu iz zemlje, za koju je u nedjelju utvrđeno da je nosila eksplozivnu napravu tešku 120 kilograma s 40 kilograma eksploziva, odgovara: ‘Ako postoji sigurnosni rizik, treba se primjenjivati sigurnosni protokol. To su štićene osobe i one nisu osobe za sebe, one su institucije nacionalne sigurnosti, a instituciju morate štititi. Ako postoji rizik da je unutra eksploziv, ne može premijer biti tri metra od toga. Ne smije biti jer se štiti institucija predsjednika Vlade, institucija ministra’, zaključuje.
