‘Smatram da se radi o eksploziji sustava za samouništenje opreme i skupljenih podataka i eventualno piropatrona kojim se izbacuju kamere prije nego se letjelica spusti’, izjavio je u Dnevniku HTV-a vojni stručnjak dr.sc. Robert Barić komentirajući pad letjelice na Zagreb.
Iz visokih izvora u MORH-u HRT je doznao da je bomba pronađena u letjelici koja je pala na Zagreb težine do 120 kilograma. No, kako je letjelica udarila u meko tlo, eksplozija se dogodila ispod zemlje. Da je udarila, primjerice u asfalt ili beton, posljedice bi bile katastrofalne… No, Barić je, kaže skeptičan što se tiče takvog objašnjenja.
‘Prvo može li se aviobomba od 120 kg staviti u unutarnji prostor za elektroniku – to su dvije kamere – jedna panoramska, jedna za prednje snimanje i eventualno oprema, ako je i tu bila. To su ipak 120 kg eksploziva, da je to eksplodiralo, sumnjam da bismo imali bilo kakve ostatke bilo čega i po meni se radi o eksploziji sustava za samouništenje opreme i skupljenih podataka i eventualno piropatrona kojim se izbacuju kamere prije nego se letjelica spusti’ smatra dr. sc. Robert Barić.
Barić: Rat sve bliže Europskoj uniji i NATO-u
‘Raketirana baza uz granicu s Poljskom nema neko veće vojno značenje, prema navodima New York Timesa i ukrajinske strane služi kao logističko središte i mjesto za uvježbavanje stranih dobrovoljaca, ali njezina lokacija uz samu poljsku granicu, broj projektila nema vojno opravdanje za napad takvog mekog cilja pokazuje da se zapravo time šalje poruka iz Moskve – pazite što radite! Jer Moskva je zabrinuta, ona pokušava zaustaviti logistički smjer koji ide od Lavova dalje u Ukrajinu iz Poljske, kojim dolazi puno vojne opreme’, izjavio je Barić.
Na pitanje može li se očekivati da će biti proglašena zona neletenja, kakvu traže Ukrajinci, odgovorio je negativno.
‘Ne, jer Ukrajina nije članica NATO-a, NATO ne može napraviti no fly zonu, to bi bila izravna mogućnost vojnog sukoba s Rusijom koja bi mogla eskalirati i Ukrajinci to znaju’, rekao je.
Situacija oko Kijeva
‘Od 8. do 10. ožujka bila je kratka pauza i onda su 11. ožujka obnovljeni barem djelom napadi. Kod Kijeva je situacija sljedeća – ono što je trebao biti glavni prodor sa sjeverozapada, tu su ruski prodori definitivno zaustavljeni kod niza mjesta.
Konvoj se disperzirao i pomaže ove snage na sjeveroistoku koji rade glavni napor, ali problem je taj da dok se Sumi i Černigiv gore na sjeveru ne zauzmu, ti gradovi još nisu opkoljeni, iako smo sada već u 18. danu rata, to su ključni komunikacijski smjerovi i bez njih ne može biti uspostavljena opskrba dalje prema Kijevu.
Također nije napravljen obruč, čak i sad nakon pregrupiranja, napravljeni su u zadnja 2 dana neka manja napredovanja sa sjeveroistoka, ali još uvijek nedovoljno da se Kijev zaokruži’, objasnio je Barić.
Stanje na samom istoku Ukrajine
Barić smatra da s postojećim snagama Rusi više ne mogu izvojevati cjelovitu pobjedu.
‘O razlozima zašto je operacija tako loše izvedena, ključna je pretpostavka da je to prvobitno trebalo biti niz upada do rijeke Dnjepar, duže vremensko razdoblje i uništavanje samo ukrajinske vojne sposobnosti, no Putin je napravio krivu stratešku procjenu – možemo dekapitacijom i brzim zauzimanjem Kijeva (48-72 sata) srušiti volju za otporom. Kada to nije uspjelo, rečeno je – idemo na opću invaziju istočnog djela Ukrajine a dalje ćemo vidjeti…
Jednostavno sustav logistike, veza, komunikacija, kada imate takve promjene u roku manjem od 2 tjedna, nastaje kaos, što se zapravo sada događa. Kod Donbasa je cijelo vrijeme tišina, ideja je očito da se ide do Dnjepra i Harkiva i da se to odsiječe. Ima li Rusija sada za to snage, to je pitanje’, rekao je.
Pregovori
Barić je skeptičan kada je riječ o tome da je postignut napredak u pregovorima.
‘Putin je predaleko otišao, odlučio je eskalirati, njemu treba velika pobjeda, najbolje bi bilo da to bude osvajanje Kijeva i dekapitacija političkog vrha, za okruživanje na istoku više nema snaga. Treba mu velika pobjeda i radi domaće političke scene i da bi Ukrajince natjerao na pregovore. Ruska strana je već tiho naznačila da odustaje od maksimalističkih zahtjeva, ono što mislim da je sada cilj je da Ukrajina prizna aneksiju Krima i narodnu republiku i uhvati neku vrstu neutralnosti ‘, smatra Barić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
