Sisačkom biskupu Vladi Košiću neki zamjeraju uključenost u društvena i politička zbivanja u Hrvatskoj. Za Večernji list objasnio je svoja stajališta i osvrnuo se na neka aktualna pitanja.
O tome „miješa“ li se Crkva previše danas u politiku, biskup Košić kaže: „Sam taj pojam „miješati se“ nije ispravan. Ako je politika djelatnost onih koji su odgovorni za opće dobro zajednice, onda su to ne samo profesionalni političari, nego i svi članovi te zajednice. A i profesionalnim političarima legitimitet u demokratskom sustavu daju svi građani – jer demokracija znači vladavina naroda. Ako je međutim i Crkva – premda je ona osobita zajednica – dio te cjelokupne ljudske zajednice, i njezini su članovi oni koji svojim glasovanjem daju legitimitet profesionalnim političarima. Međutim, kada političari ne rade za dobro zajednice i ne poštuju neka prava bilo Crkve bilo čitave zajednice, tada smiju pojedinci izravno, jer je to pravo zajamčeno Ustavom, koristiti svoje pravo misli i govora da time utječu na političare. Postoji čak i izravna demokracija u obliku referenduma. Pa zar ljudi Crkve ne mogu sudjelovati u tome? Crkva je po definiciji zajednica svih koji su kršteni, dakle to nisu samo biskupi i svećenici, nego svi vjernici. Prema tome, ako vjernici sudjeluju u političkom životu bilo kao dio naroda bilo kao profesionalni političari, oni ne rade ništa protiv zakona. No, ovo „miješanje“ izmislili su oni koji ne trpe suprotno mišljenje, a Crkva je slobodna jer se ne poistovjećuje ni s jednom strankom pa može govoriti istinu i ono što je doista za opće dobro. Oni pak kojima to smeta željeli bi ušutkati one koji im ne podilaze, pa stoga i Crkvu, no to nije moguće.“
Promjene izbornog sustava – preduvjet demokratizacije Hrvatske
Biskup Košić istaknuo je kako bi volio da su u Hrvatskoj na vlasti političari koji bi bili izraz volje biračkog tijela, što danas nije slučaj. „Kada je na snazi ovaj i ovakav izborni zakon, moguće je da nam život određuje jedna minorna politička skupina i čak nacionalna manjina. Zato se ja zalažem za izmjenu izbornog zakona“, naglasio je biskup i podsjetio na slučaj nekadašnjeg ministra Bauka koji je iznošenjem neistine spriječio referendum koji je pokrenula udruga U ime obitelji upravo radi izmjene izbornog zakona. Tada je tvrdio kako je u RH 4,5 milijuna birača, što je nemoguće jer je tada bilo toliko stanovnika u RH, a ne birača.
Odvjetnik Planinić o tužbi UiO pred Europskim sudom za referendum o promjeni izbornog sustava
Spomen ploča u Jasenovcu i pozdrav „Za dom spremni“
„Ta je spomen-ploča trebala ostati u Jasenovcu jer su tamo ti naši branitelji poginuli za našu domovinu. Ako nisu smetali kad su ginuli za Hrvatsku, zašto bi smetali danas, 26 godina poslije?“, istaknuo je biskup Košić i dodao: „Da, to što pozdrav „za dom spremni“ asocira na NDH nekima ne odgovara, ali nije to bila borba za NDH, nego za suvremenu modernu Hrvatsku. I zato treba ostati spomenik poginulim pripadnicima HOS-a. Ako je političkom trgovinom pogažena žrtva poginulih branitelja, doći će, nadam se, vlast koja će taj spomenik vratiti tamo gdje mu je mjesto. Problematizira se samo mjesto Jasenovac, no o tome bi trebali dati službeno mišljenje stručnjaci, povjesničari i forenzičari. Dok toga nema, politika se poigrava sa žrtvama, ali i s istinom o Jasenovcu, a to nije dobro!“
Vezano uz pozdrav „Za dom spremni“ biskup naglašava kako je mnogo primjera korištenja tog pozdrava još puno prije Drugog svjetskog rata. Nikola Šubić Zrinski, ban Josip Jelačić… „Kada bismo sve što je bilo u NDH željeli izbaciti iz upotrebe, tada bi bio dugačak popis tih riječi i simbola, a to nije moguće ni potrebno.(…) Ako je NDH i kompromitirala pozdrav ZDS, opet su ga u najpozitivnijem smislu očistili i afirmirali upravo pripadnici HOS-a koji su se borili i mnogi poginuli za modernu Hrvatsku.“
Na dan proboja iz logora Jasenovac, 22. travnja, u sjedištu Biskupije organizirana je promocija knjige „Trostruki logor Jasenovac“. Gleda li na to kao na neprimjeren događaj biskup je odgovorio kako osobno nije znao da je to bio baš dan proboja jasenovačkih logoraša, a i smatra kako je važno konačno razgovarati o tome na temelju dokaza i dokumenata.
Govoreći o lustraciji biskup drži kako je ona još uvijek moguća jer su u javnom prostoru i danas prisutni oni koji su „okrvavili ruke“.. „Ljudi koji su bili dio represivnog totalitarnog sustava ne bi smjeli obnašati javne službe. Samo je o tome riječ i mislim da to moramo kad-tad učiniti“, tvrdi biskup Košić.
Sisački biskup aktivan je i na društvenim mrežama koje koristi, kako kaže, za osobne stavove. Tim se putem obratio i premijeru Plenkoviću nakon što je u Vladu doveo HNS, a odrekao se Hasanbegovića i Esih. Objašnjava kako su njegove bojazni bile opravdane: „SDSS traži da se pogazi žrtva branitelja iz Domovinskog rata (spomen-ploča HOS-a u Jasenovcu), a HNS vraća bivše Povjerenstvo za obrazovnu reformu koja je za nas vjernike suspektna jer niječe naše katoličke vrijednosti“. Potrebno je obrazovanje temeljiti na vrijednostima nacionalne tradicije, kaže biskup.
Društvene mreže „mjesto“ su i na kojem je biskup Košić dobio već više prijetnji. „Zanimljivo je da je u svim slučajevima – barem su se tako i u prve dvije, koje nisu otkrivene – potpisivali kao Antife, a bilo je to i nakon kritika na račun prijašnjih vlada, kao i u posljednjem slučaju. Dakle, tzv. ljevičari su nasilnici, oni bi još i danas likvidirali i ubijali. Nije li neobično da se nisu ni poslije 70 godina promijenili? I nije li neobično to da je posljednja osoba koja mi je prijetila i dalje član SDP-a, kojeg su i lokalni i nacionalni šef te partije, umjesto da ga isključe kao nepoželjnog, uzeli u zaštitu? Toliko o tome. No, moja je savjest mirna, ja nikome ne želim činiti nasilje, a pravo misli i govora nitko mi ne može oduzeti.“
Odnosi u Sisku
Rad gradonačelnice Siska Kristine Ikić Baniček biskup žestoko kritizira, iako je ona na nedavnim izborima ponovo preuzela vlast u Sisku. Biskup ističe kako je tome razlog sukob dva krila HDZ-a. Kaže i kako će i dalje spremno kritizirati kršenja zakonitosti i dobre prakse, zatiranje naših vjerskih sloboda, odsutnost pravednosti i slično. „Nije riječ o strankama, nego o ljudima i vrijednostima koje zastupaju, odnosno koje ja kao katolički biskup promičem i imam obvezu štititi i braniti“, tvrdi sisački biskup.
Iseljavanje i promjena demografske slike pitanja su za koja biskup drži kako je ključ državna politika, ali svi mogu nešto učiniti. Lustraciju navodi kao razlog koji bi vratio dio iseljenika, spremnih da se ovdje pokrenu investicije i ulažu u proizvodnju. To je grijeh vladajućih garnitura poslije Domovinskog rata do danas, kaže biskup.
„Tada bismo mogli očekivati i veći povratak našeg iseljeništva u domovinu, što bi oporavilo i naše teško demografsko stanje. A onda, što je također potrebno, i što će se morati kad-tad promijeniti jest da oni sudjeluju i u upravljanju našom Hrvatskom, a ne što im je to onemogućeno smiješnim sudjelovanjem od tri zastupnika iz dijaspore, uključujući i BiH. I zato je potrebna izmjena izbornog zakona koji je skrojen po mjeri upravo onih koji nisu željeli i ne žele lustraciju. Tome će morati doći kraj“, zaključio je biskup Vlado Košić.
