Sutra će se po prvi puta u Hrvatskoj održati parlamentarni izbori po preferencijskom modelu glasovanja s cenzusom od 10 posto, na temelju Zakona u izboru zastupnika u Hrvatski sabor, koji je Sabor donio 13. veljače 2015.
Potreba promjene izbornog sustava postala je važna tema u Hrvatskoj nakon što je građanska inicijativa U ime obitelji organizirala od 21. rujna do 5. listopada 2014. izjašnjavanje birača o potrebi raspisivanja referenduma kojim bi se u Ustav RH ubijela načela glasovanja koja potiču demokratizaciju izbornog sustava i političkih stranaka u Republici Hrvatskoj.
Tada su se oglasile i druge udruge civilnog društva, saborski zastupnici i političke stranke sa svojim prijedlozima promjene izbornog sustava. U samo dva tjedna više od 380.000 birača izjasnilo se da želi promjenu kakvu predlaže građanska inicijativa U ime obitelji.
Dražen Vukotić, predsjednik Udruge U ime obitelji, komentirao je prijedloge građanske iniciajtive: “Željeli smo pokrenuti referendum na kojem bi birači mogli donijeti odluku o unošenju u Ustav RH stručno utemeljenih, cjelovitih i suvremenih izbornih načela i time ostvariti cilj da već na sutrašnjim sljedećim parlamentarnim izborima 2015. godine 1) saborske zastupnike biramo imenom i prezimenom, 2) da svi hrvatski državljani koji žive u Hrvatskoj i izvan nje mogu glasovati i dopisnim i elektroničkim putem, 3) da sve stranke imaju jednake uvjete natjecanja za Sabor, 4) da svaki glas birača vrijedi podjednako u svim izbornim jedinicama”, komentirao je g. Vukotić. “Ove promjene su nužne ako želimo da nas predstavljaju sposobni, a ne podobni zastupnici.”
Konkretno, radilo se o načelima za demokratizaciju izbornog sustava:
1.) mogućnost davanja tri preferencijska glasa bez cenzusa
2.) smanjenje izbornog praga s pet na tri posto
3.) biranje najmanje 20 zastupnika u svakoj izbornoj jedinici ovisno o broju birača
4) mogućnost glasovanja dopisnim i elektroničkim putem
5.) ujednačavanje vrijednosti glasa birača u izbornim jedinicama
6.) izborne jedinice ne smiju dijeliti županije RH i Grad Zagreb
7.) prikupljanje minimalno 3000 potpisa za kandidacijsku listu izvanparlamentarne političke stranke ili nezavisne liste koja želi kandidirati svoje predstavnike u Sabor, te
8.) zabrana zajedničkih kandidacijskih lista dviju ili više političkih stranaka.
Na temelju loše uređenog Registra birača Ustavni sud presudio je da više od 380.000 potpisa građana nije dovoljno za održavanje referenduma iako ta brojka premašuje 10 posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.
Istovremeno, podatci Državnog zavoda za statistiku i Državnog zavoda za zdravstveno osiguranje slažu se da u Hrvatskoj živi oko 3,5 milijuna punoljetnih građana, što čini broj potpisa potrebnih za referendum oko 350.000.
Građanska inicijativa U ime obitelji podnijela je tužbu Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu zbog opstrukcija s brojem birača i onemogućavanja postavljanja štandova u gradu Splitu i Karlovcu.
Sabor je 13. veljače 2015. izglasovao promjene izbornog sustava jedino u u pogledu uvođenja jednog preferencijskog glasa, i to s cenzusom od 10 posto, što je Udruga U ime obitelji ocijenila previsokim da bi se stvarno realizirao preferencijski glas.
Ostale novine u Zakonu, poput zastupljenosti 40 posto žena i muškaraca na kandidacijskoj listi, kao i odredbu o 1500 potpisa potrebnih za kandidaturu stranaka i nezavisnih lista te odredbu o zabrani kandidiranja za osuđene za zlouporabu položaja i ovlasti, srušio je Ustavni sud 24. rujna 2015.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
