Grenlanđani u utorak izlaze na parlamentarne izbore. U fokusu predizborne kampanje bila je moguća neovisnost najvećeg svjetskog otoka. Zakonski propisi kako se to može ostvariti već postoje. Sve grenlandske glavne političke stranke podržavaju neovisnost. Rasprava se uglavnom vodi oko toga kada, a ne treba li, presjeći veze s Danskom. Put je već pripremljen.
Plan puta za neovisnost
“Članak 19 danskog ustava omogućuje vladi da se odrekne dijela svojeg teritorija pod uvjetom da za to dobije odobrenje parlamenta. Općenito se smatra da bi bilo moguće odreći se dijela zemlje ili toga da Grenland postane neovisan bez ustavnog amandmana i mijenjanja danskog ustava”, rekao je Frederik Waage, profesor na Sveučilištu Južne Danske.
“Grenlandski zakon o samoupravi iz 2009. u osnovi definira plan puta za neovisnost”, rekao je.
U njegovu članku 21 navodi se da će odluku o neovisnosti Grenlanda donijeti narod Grenlanda. Tada danska i grenlandska vlada moraju dogovoriti sporazum, navodi se.
Sporazum mora odobriti grenlandski parlament, mora dobiti potporu na referendumu i biti sklopljen uz pristanak danskog parlamenta.
Definicija Grenlanđana
Neovisnost Grenlanda podrazumijeva da će Grenland imati suverenitet nad grenlandskim teritorijem, navodi se u tekstu.
Zakon o samoupravi ne definira koji bi Grenlanđani imali pravo glasa na referendumu o neovisnosti. To je potaknulo rasprave o grenlandskom državljanstvu i uspostavi registra Inuita koji ne bi uključivao Dance.
“Ljudi koji su kolonizirali zemlju ne bi smjeli odlučivati žele li nastaviti (kolonizirati) ili ne”, rekao je Pele Broberg, čelnik grenlandske stranke Naleraq koja najotvorenije zagovara neovisnost.
No, Jorgen Albaek Jensen, profesor emeritus prava na Sveučilištu u Aarhusu, rekao je da bi bilo jako, jako teško sastaviti takav registar.
“Toliko je mješovitih brakova između Grenlanđana i Danaca. Biste li trebali biti napola Grenlanđanin? Ili četvrtina Grenlanđanin? Sjetim se zakona iz Nuremberga kada to čujem”, rekao je, referirajući se na antisemitske i rasističke zakone nacističke Njemačke.
Dugoročan projekt
Pravila za izbore za grenlandski parlament, Inatsisartut, jasna su. Pravo glasa imaju danski državljani koji žive na Grenlandu više od šest mjeseci. Sedamnaest tisuća Grenlanđana koji žive u Danskoj ne smiju glasati na grenlandskim izborima, osim onih koji su registrirani kao studenti.
Kako bi pojasnila situaciju, grenlandska vlada u odlasku u rujnu je zadužila povjerenstvo da pripremi cjelovitu pravnu analizu svih aspekata procesa aktivacije članka 21.
Povjerenstvo će proučiti i opisati potrebne korake u procesu donošenja odluke i pripremit će prijedloge za budući rad, objavila je vlada. Povjerenstvo bi zaključke trebalo iznijeti potkraj 2026. Nijedna od glavnih grenlandskih stranaka ne planira pokrenuti proces za proglašenje neovisnosti prije tog roka.
“Jednom kada proces počne, trajao bi najmanje nekoliko godina. Jer, postoji toliko praktičnih pitanja koja će trebati riješiti prije nego dobijemo neovisnost”, rekao je Albaek Jensen. Naveo je, među ostalim, odnose s trećim zemljama, uključujući SAD.
“To je dugoročan projekt”, dodao je Waage.
U Danskoj sigurno shvaćaju da puna neovisnost neće biti ostvarena dok je Trump predsjednik. Ispitivanje javnog mnijenja koje je potkraj siječnja proveo institut Verian pokazalo je da 56 posto Grenlanđana podržava neovisnost. Međutim, 45 posto protivi se neovisnosti ako bi ona dovela do pogoršanja njihova životnog standarda, piše HRT.
>Trump najavio vraćanje Panamskog kanala, dobivanje Greenlanda, zastavu na Marsu…
Trump i vizije o Grenlandu
Američki predsjednik Donald Trump ni u ranijem mandatu nije krio afinitete prema Grenlandu. Namjere je ponovio i početkom novoga mandata. No, ponuda za kupnjom otoka od strane SAD-a datira još iz 1946. godine.
Trump je prošloga tjedna, govoreći u Kongresu, istaknuo ponovne namjere s Grenlandom.
“Večeras također imam poruku za nevjerojatne ljude Grenlanda: ‘Snažno podržavamo vaše pravo da sami odlučujete o svojoj budućnosti. I ako odlučite, želimo vam dobrodošlicu u SAD’ “, kazao je.
Trump je ponovio da SAD treba Grenland “zbog nacionalne sigurnosti i međunarodne sigurnosti”. Dodao je “da će ga se domoći na ovaj ili onaj način”.
Nakon što je američki predsjednik višestruko javno izrazio želju za danskim prekomorskim teritorijem, premijerka Frederiksen poručila mu je da samo Grenland može odlučiti o svojoj budućnosti.
Poruka iz Grenlanda
Grenland je iz Europske unije referendumom izašao prije 40 godina. No, težnje za potpunom neovisnošću otoka sve su glasnije. Premijer Grenlanda Múte Bourup Egede poručio je prošloga tjedna da njegovi stanovnici ne žele biti ni Amerikanci, ni Danci nego Grenlanđani.
“Amerikanci i njihov šef to moraju razumjeti. Nismo na prodaju i ne može nas se jednostavno preuzeti.”
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.