Ako ćemo pravo, nisu ih pobili “partizani”, nego pripadnici NOVJ.
Od kasna ljeta 1944 postoji NOVJ, a u ožujku 1945. preimenovana je u JA (bez N, JNA od prosinca 1951.).
Partizan je termin kojim se po tadašnjem ratnom pravu (ženevske konvencije iz 1929.) nazivalo NEZAKONITA ratnika. Zato partizan nije imao pravo na status BORCA (zakonita pripadnika neke vojske), pa stoga nije mogao imati ni status ratnog ranjenika, odnosno ratnog zarobljenika. Kad bi bio zarobljen, pravno gledano bio je neprijatelju na milosti i nemilosti.
Svi partizani (ili gerilci) imali su status BANDITA, a ne boraca. To znači da ih se posve zakonito smjelo streljati, što se obično i prakticiralo.
Nakon ženevskih konvencija iz 1949. & dva dopunska protokola iz 1977. to više nije tako, priznaje im se status boraca i određena pravna zaštita. No, u II svj. ratu bilo je baš tako. BANDITI – Tko je želio tako ratovati, preuzimao je i takav rizik!
Također, i četnici su imali isti status – BANDITA – zato jer su i oni prakticirali gerilski ili partizanski rat. To su tada sinonimi: gerilac ili partizan. Jugoslavija je imala dva partizanska pokreta: komunistički (Titove “partizane”) i rojalistički (Dražine partizane, kolokvijalno nazivane četnicima). Nije bitna njihova ideologija.
Jugoslavenska je vojska kapitulirala 17. travnja 1941.
Obnovila se kao NOVJ u kasno ljeto 1944. pod političkim zapovjedništvom Vlade DFJ. Zato NOVJ jest bila priznata kao zakonita oružana sila jugoslavenske države (od 1944. do 1946. t. j. Demokratske Federalne Jugoslavije) i njezini pripadnici morali su poštovati međunarodno ratno pravo.
Druga je stvar što se ta vojska (poslije nazvana Jugoslavenskom Armijom) toga nije držala i nije sprečavala ratne zločine, odnosno sudila svojim pripadnicima za strahovite masovne ratne zločine, što je morala činiti kao zakonita oružana sila međunarodno priznate države.
Zato se ni ta vojska, niti njezin vojni i politički vrh ne može smatrati civiliziranom oružanom silom. Sami su sebe faktično isključili iz te zajednice.
Banditi bili, banditima ostali!
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.