Foto: Wikimedia Commons / Moddzak

Hrvatski znanstvenici, doc. dr. sc. Hrvoje Kalinić i Nikola Banić, mag. ing. comp. potaknuti istraživanjem dr. sc. Stjepana Razuma u kojem dokumentira krivotvorine ‘Poimeničnog popisa žrtava KCL Jasenovac 1941.-1945.’, odlučili su napraviti iscrpnu analizu toga popisa.

Detaljno su proučili sve podatke i otkrili zabrinjavajuće činjenice, mnoštvo nelogičnosti, nejasnoća i problema, a koji su još uvijek podloga za manipulacije javnosti. Donosimo pregled njihove analize.

Intrigantan primjer prezimena Bogdan

Quis custodiet ipsos custodes?
Decimus Iunius Iuvenalis (Satire VI, r. 347-348)

Dana 11. lipnja 2015. Hrvatski tjednik objavio je istraživanje dr. sc. Stjepana Razuma u kojemu je dr. sc. Razum dokumentirao krivotvorine ‘Poimeničnog popisa žrtava KCL Jasenovac 1941.-1945.’.

Između ostalog dr. sc. Razum navodi 14.000 umnoženih žrtava, odnosno isto toliko žrtava “koje zasigurno nemaju nikakve veze s ratnim Jasenovcem”.

Posebno je intrigantan primjer osoba s prezimenom Bogdan koji iznosi dr. sc. Razum.

Naime, obrađujući tek 443 unosa od 83 767 koliko ih čini ‘Poimenični popis žrtava KCL Jasenovac 1941.-1945.’ dr. sc. Stjepan Razum utvrđuje kako oni predstavljaju 167 jedinstvenih osoba.

Potaknuti tim člankom odlučili smo napraviti iscrpnu analizu koristeći se računalnim tehnologijama. U tu svrhu usporedili smo ‘Poimenični popis žrtava KCL Jasenovac 1941.-1945.’ u njegovim susljednim fazama iz 2015., 2014., 2013., 2012. i 2011. godine, s ciljem iznošenja statističkih podataka o popunjenosti popisa, njegovoj formalnoj pouzdanosti i samodosljednosti.

Slika 1 Jasenovac office

Popis, dohvaćen tijekom posljednjih pet godina, sadrži tisuće html datoteka od kojih svaka (osim posljednje) sadrži 40 unosa koji se sastoje od 13 podataka: prezime, ime, ime oca, godina, općina i mjesto rođenja, nacionalnost, način i godina smrti, stradanje, mjesto stradanja, logor i stratište).

U analizi smo koristili temin “unos”, a ne osoba, jer se svaki unos sastoj od 7 osobnih podataka (prezime, ime, ime oca, godina, općina i mjesto rođenja te nacionalnost) i 6 podataka o smrti (način i godina smrti, stradanje, mjesto stradanja, logor i stratište) te smo uspoređujući osobne podatke željeli utvrditi koliko osoba je tim podatcima predstavljeno.

Podatke smo smatrali prisutnim ukoliko postoje, a ne sadrže samo jedan znak (najčešće ‘*’, ‘+’, ‘-‘ i sl.), odnosno njihov sadržaj nije označen kao nepoznat (‘NN’ ili ‘NN-ŽENA’ i sl.).

Formalno nepouzdanim podatcima proglasili smo one podatke koji su sami održavatelji popisa dodatno označili znakom ‘*’ ili ‘+’ ili one podatke koji su očito pogrješni (npr. unešen je tekst u rubriku u kojoj se trebala nalaziti godina).

U svrhu utvrđivanja formalne vjerodostojnosti unosa uspoređivali smo navedene godine rođenja i smrti, te smo unose koji svjedoče o osobi koja je umrla prije nego što se rodila ili unose koji svjedoče o smrti osobe starije od 100 godina smatrali nevjerodostojnima.

U čak 96,98 posto slučajeva nedostaje podatak o stratišu

Analizirajući popis iz 2015. godine utvrdili smo da od 1 088 932 podataka, nedostaje 115 178 podataka što je gotovo 10,58 posto podatka.

Među podatcima daleko načešći podatak koji nedostaje je onaj o stratištu koji nedostaje za ukupno 81 233 unosa, odnosno 96,98 posto slučajeva.

Velik broj podataka koji nedostaju predstavlja problem prilikom analiziranja cjelovitosti i forme popisa, stoga smo pretpostavili da je ovaj podatak nevažan za održavatelje popisa, te ga nismo uzimali u analizu, odnosno u daljnoj analizi smo unose smatrali potpunima čak i ako im nedostaje stratište.

Osim visoke nezastupljenosti podataka o stratištu, posebno je zabrinjavajuć velik broj osobnih podataka koji nedostaju jer npr. ime oca nedostaje u 22,04 posto slučajeva, a podatci o godini rođenja u 6,37 posto slučajeva. Kada analiziramo količinu formalno nepouzdanih podataka stvar je još više zabrinjavajuća jer čak 29,26 posto podataka ima nepouzdanu godinu rođenja, a 10,06 posto podataka ima nepouzdano ime oca.

S druge strane, najpopunjeniji podatci su “način smrti” (samo dva podatka nedostaju), “mjesto stradanja” (samo tri podatka nedostaju), “logor” (12 podatka nedostaje) i “stradanje” (169 podatka nedostaje) koji ne nose značajnu informaciju jer imaju malu varijaciju kako gotovo svi ukazuju da je osoba “ubijen/a” “u logoru” “Jasenovac” “od ustaša”, odnosno ti podatci dodatno potvrđuju kako je doista riječ o “popisu žrtava KCL Jasenovac”.

Slika 2 Jasenovac office

Ako zanemarimo podatake o stratištu možemo utvrditi kako 62 844 unosa ima sve ostale podatke što čini 75,03 posto unosa koji su gotovo potpuni (nedostaje im samo stratište), odnosno, gotovo četvrtini unosa nedostaju barem dva podatka (stratište i barem još jedan).

Nadalje, među potpunim unosima, formalno puzdanih podataka ima svega 33 068, a od toga ih je 33 059 jedinstveno.

Utvrđivanje stvarne pouzdanosti i ispravnosti tih 33 059 unosa usporedbom s vjerodostojnim dokumentima, nismo bili u stanju provjeriti, s obzirom da nam ti dokumenti nisu dostupni.

Na popisu i osobe rođene nakon Drugog svjetskog rata

Ipak, primijetili smo da se u popisu nalaze osobe koje su rođene 1814., 1822. ili 1824. godine, baš kao i one rođene nakon završetka Drugog svjetskog rata, konkretno godine 1968., 1975., 1969. i sl., zbog čega možemo s priličnom sigurnošću utvrditi da postoje barem neki podatci koji su nevjerodostojni.

Slika 3 Jasenovac graf

Konačno, usporedili smo ‘Poimenični popis žrtava KCL Jasenovac 1941.-1945.’ u njegovim susljednim fazama iz 2015., 2014., 2013., 2012. i 2011. godine da bismo ustvrdili kako se u tom vremenskom razdoblju mijenjao ukupan broj unosa na popisu, odnosno kako se mijenjao ukupan broj formalno pouzdanih i potpunih unosa na popisu.

Rezultati su prikazani grafovima, a vidljivo je kako u razdoblju 2011.-2015. ukupan broj unosa na popisu raste, dok ukupan broj formalno pouzdanih i potpunih unosa opada.

Dodatno smo provjerili koliko je popis dosljedan sam sa sobom, odnosno koliko se unosa pojavljuje s neizmjenjenim osobnim podatcima.

Slika 4 Jasenovac graf

Analiza na temelju formalno pouzdanih i potpunih unosa pokazala je da se svega 7045 unosa pojavljuje u popisu tijekom svih pet godina (2011.-2015.), odnosno da ostali unosi nisu stalni u ovom petogodišnjem razdoblju, čime je jako narušena samodosljednost ‘Poimeničnog popisa žrtava KCL Jasenovac 1941.-1945.’.

‘Poimenični popis žrtava KCL Jasenovac 1941.-1945.’ još se uvijek, 70 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata, nadopunjuje i mijenja

snimka zaslona jasenovac

Naš konačan zaključak je da se ‘Poimenični popis žrtava KCL Jasenovac 1941.-1945.’ još uvijek, 70 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata, nadopunjuje i mijenja te da smo svjedoci kako unatoč tome što se za održavanje Spomen-područja Jasenovac i za obilježavanje žrtava godišnje izdvaja pola milijuna kuna izravno iz Državnog proračuna Republike Hrvatske, ne možemo doći do poimeničnog popisa žrtava KCL Jasenovac 1941.-1945. koji bi bio potpun, pouzdan, vjerodostojnog ili barem samodosljedan.

Stoga pozivamo akademsku zajednicu da preuzme odgovornost za utvrđivanje ‘Poimeničnog popisa žrtava u logoru Jasenovac’ tijekom čitavog razdoblja djelovanja logora, zaključuju doc. dr. sc. Hrvoje Kalinić i Nikola Banić, mag. ing. comp.

Pregled i pretraga poimeničnog popisa žrtava KCL Jasenovac 1941.-1945.

Izvor: Narod.hr
Photo: Modzzak