U ožujku prošle godine službeno je proglašen kraj pandemije Covida-19. Razdoblje pandemije obilježile su kontroverze oko nabavke cjepiva. Kako kod nas, tako i u Europskoj uniji. Tome u prilog ide i nedavna presuda suda EU da Europska komisija nije bila dovoljno transparentna oko nabavke cjepiva protiv Covida-19. Prošle godine smo pisali kako je Hrvatska od 19 milijuna doza naručenog cjepiva protiv virusa Covid-19 iskoristila tek 5 milijuna. Što je bilo s ostalih 14 milijuna doza cjepiva? Neke zalihe su donirane drugim zemljama, a znatne količine su naprosto propale zbog isteka roka valjanosti.
Hrvatska je cjepivo do sada platila više od milijardu kuna. Prema podacima HZJZ-a virus Covida-19 je i dalje prisutan u Hrvatskoj. A o tome jesu li naručene nove doze cjepiva protiv navedene bolesti te koliko se građana RH cijepilo od prošle godine pitali smo Ministarstvo zdravstva RH i HZJZ. Kad dobijemo odgovore, objavit ćemo ih.
>Bacanje novaca: Hrvatska naručila više od 19 milijuna doza cjepiva protiv COVID-a, a potrošila samo 5,3 milijuna
Do sada je od oko 19 milijuna doza cjepiva iskorišteno tek 5 milijuna
Kao i u drugim zemljama diljem svijeta i Europe, ni građani Hrvatske već dugo ne pokazuju interes za cijepljenje protiv Covida-19. No, cjepiva se i dalje naručuju u velikim količinama. Tako je do sada od oko 19 milijuna doza cjepiva iskorišteno tek oko 5 milijuna. Ostatak se ili donirao ili propao zbog isteka roka valjanosti.
Što se tiče lijekova koji se koriste protiv Covida, ni tu ne postoji potpuna transparentnost. Ivan Puljiz iz Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević prošle je godine rekao da je cijena naručenih lijekova protiv Covida-19 tajna.
”Za sada je naručeno 10.000 doza, a koliko nas to košta je tajna, jer tako stoji u ugovoru s proizvođačem. Nabavili smo ga putem zajedničke nabave Europske komisije – jednako kao i cjepivo protiv COVID-a koje neumorno stiže. Iako se u Hrvatskoj ne cijepi više gotovo nitko”, rekao je Puljiz.
U brojkama to izgleda ovako. Ukupno smo naručili više od 19 milijuna doza cjepiva. Što je, kažu u HZJZ-u, upola manje od onog što je Hrvatskoj pripadalo s obzirom na broj stanovnika. Do sada smo ih dobili malo manje od 12 milijuna od čega smo na cijepljenje potrošili tek pet milijuna. Preostali milijuni ili su donirani, ili su uništeni zbog roka trajanja, ili stoje na skladištima. Ipak stižu nam milijuni novih doza.
Bernard Kaić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u siječnju prošle godine je istakao kako je Hrvatska naručila previše cjepiva protiv Covida-19.
”Ugovori s proizvođačima su tako napravljeni da idu njima u korist i mogu odbiti bilo kakvo smanjenje količina ako to žele. Mi imamo milijun doza Pfizerovog cjepiva. Što bi po ovoj dinamici cjepiva bilo dovoljno i za pet godina. No u 7. i 8. mjesecu istječe rok trajanja svim tim dozama. A već sada za uništavanje je spremno novih, plaćenih, 400.000 doza kojima je rok trajanja već istekao”, rekao je Kaić tada.
>Što je sporno u Pandemijskom sporazumu Svjetske zdravstvene organizacije?
I Europska unija baca cjepiva
Krajem 2020. odobrena su prva cjepiva protiv koronavirusa. Od tad EU je primila oko 1,5 milijardi doza, što je više od tri doze po stanovniku. Međutim, velik broj doza cjepiva ostao je neiskorišten i leže na deponijima diljem Europe.
U prosjeku zemlje EU odbacuju 0,7 doza po stanovniku. Estonija je pritom bacila najviše, više od jedne doze po stanovniku. Hrvatska je po tom parametru ispod prosjeka s 0,57 bačenih doza po glavi stanovnika.
Stvarni broj bačenih cjepiva vjerojatno je veći jer su podaci za neke zemlje zastarjeli, dok neke ne žele dati službene podatke. EU je sklopila svoj najveći pojedinačni ugovor za kupnju 1,1 milijarde doza od Pfizera i BioNTecha 2021. godine tijekom vrhunca pandemije.
Unatoč pohvalama u to vrijeme, pokazalo se da su i veličina i vrijeme sklapanja ugovora bili problematični. Zemlje su bile obvezane kupiti doze čak i kada je pandemija slabila. Nisu se mogle riješiti viškove donacijom trećim zemljama zbog smanjene potražnje i logističkih problema. Unatoč tome, doze će i dalje stizati jer su europske zemlje obvezane na kupnju cjepiva prema revidiranom ugovoru s Pfizerom, barem do 2027. godine.
>Hrvatska je bacila preko dva milijuna doza cjepiva protiv Covida; pogledajte brojke u EU
Kontroverze oko nabavke cjepiva od strane Europske komisije (Ursule von der Leyen)
Sud Europske unije u srpnju ove godine presudio je da Europska komisija (EK) nije bila dovoljno transparentna oko nabavke cjepiva protiv Covida-19. Prilikom sklapanja ugovora o nabavci cjepiva, predsjednica EK, Ursula von der Leyen je ”zacrnila” ključne dijelove ugovora kako ne bi bili dostupni javnosti.
Europarlamentarci i građani, pozivajući se na zakone o slobodi informacija, zatražili su od Komisije da objavi ugovore o nabavci cjepiva. No izvršno tijelo EU-a objavilo je samo cenzuriranu verziju, zbog čega je pokrenut proces na sudu.
>Objava šefa Pfizera izazvala bijes: Cjepivo protiv Covida najbolji mu je trenutak karijere
Ovo je jedna u nizu od kontroverzi oko nabavke cjepiva od strane Europske komisije kojom presjeda Ursula von der Leyen. Suradnja šefice Europske komisije s Pfizerom s kojim je potpisala 35 milijardi eura vrijedan ugovor, prošla je u sjeni istraga za cenzuru, korupciju i pranje novca.
Protiv nje je 2022. otvorena istraga za korupciju oko nabave cjepiva. Istraga je, među ostalim, uključivala odbijanje pristupa porukama koje je razmjenjivala sa šefom Pfizera Albertom Bourlom. Da je bilo i sukoba interesa potvrđuje činjenica da tvrtka Orgenesis Inc, koju vodi suprug Ursule von der Leyen, surađuje s Pfizer-Biontechom. Njegova tvrtka izravno je uključena u razvoj genskih terapija, posebno mRNA cjepiva.
