Nakon što je prošle godine javnost bila šokirana pronalaskom novorođenčeta u kanti za smeće u Zaprešiću, ali i slučajem čedomorstva u Zagorju, bilo je jasno da Hrvatskoj trebaju tzv. gnijezda za bebe kakva postoje u nekim drugim zemljama. Ona omogućuju da upravo bebe poput malenog Ivana nađenog u Zaprešiću, ne završe u kanti za smeće, već na sigurnom. Ideju je u stvarnost ovih dana provela udruga Betlehem otvorivši ”Prozor života ”, što nije nabolje sjelo udrugama okupljenima u Žensku mrežu koje traže od države da smjesta zatvori ”Prozor života”.
Da dvojica tinejdžera, koji su čuli plač novorođenčeta u kanti za smeće u Zaprešiću prošle godine, nisu reagirala i postupila savjesno, dječak danas ne bi bio živ.
Da je tada postojao Prozor života, kojeg je ovih dana udruga Betlehem otvorila na Trešnjevci u Zagrebu, moguće je da bi novorođeni dječak završio tamo, na sigurnom, umjesto u kanti za smeće.
Proabortivnom politikom protiv spašavanja života
Ipak, Ženska mreža smatra da Prozor života treba odmah zatvoriti.
”Zahtijevamo hitno uklanjanje ovog ‘prozora’ za ostavljanje djece i sankcioniranje odgovornih sukladno važećim zakonima Republike Hrvatske, zbog poticanja na počinjenje kaznenog djela napuštanja djeteta”, priopćila je ova organizacija koja okuplja niz ljevičarskih, LGBT i feminističkih nevladinih organizacija.
U svojem priopćenju navode i da ”ovakva praksa prisiljava žene da okončaju neželjene trudnoće porodom”, što je očito nepoželjno s obzirom na proabortivnu politiku koje udruge okupljene u Žensku mrežu vode.
”Prozor života” je suprotan interesima djeteta?!
”Prozor života” je, smatraju, ”protuzakonit, opasan i suprotan najboljem interesu djeteta”. ”Njime se stvara paralelni, vaninstitucionalni sustav skrbi za djecu, koji je u suprotnosti s važećim zakonima RH”, pišu u priopćenju.
Smatraju da bi legalizacija takve prakse omogućila isključenje informiranog pristanka oba roditelja na odricanje od roditeljske skrbi, onemogućavanje potpune evidencije identifikacijskih podataka, kao i medicinske i socijalne povijesti djeteta, kršenje prava djeteta na identitet i pristup informacijama o vlastitom podrijetlu zajamčenih Konvencijom o pravima djeteta UN-a i povećanje rizika od napuštanja djece neželjenog spola ili s posebnim potrebama.
Suditi prema ovome, očito je bolje da neželjena djeca s posebnim potrebama budu abortirana na vrijeme, a ne da završe u ”Prozoru života” i potom dobiju svu potrebnu institucionalnu skrb.
Ženska mreža smatra i da ova praksa ”potkopava pristup zdravstvenoj i socijalnoj skrbi jer ”potiče žene da trudnoću drže u tajnosti, obeshrabrujući ih da potraže obiteljsku i profesionalnu pomoć o odvraća ih od prenatalne i postnatalne skrbi, čime ih izlaže nesigurnim porodima bez medicinskog nadzora i tvrde da ”može prikriti ozbiljne zločine poput silovanja, incesta i zlostavljanja”.
Traže zabranu, sankcioniranje i sprečavanje širenja ovakve prakse
”Zbog svih zakonskih, zdravstvenih, socijalnih i psiholoških posljedica za žene i djecu, pozivamo institucije Republike Hrvatske da hitno poduzmu mjere za zabranu i sankcioniranje ove opasne i protuzakonite prakse te spriječe njezino širenje”, stoji u priopćenju Ženske mreže.
Što je ”Prozor života”?
Podsjetimo, ovog je tjedna udruga Betlehem Zagreb, koja desetak godina pruža utočište majkama i njihovoj djeci te skrbi za žrtve obiteljskog nasilja, otvorila ”Prozor života”, mjesto gdje će majke ili roditelji moći anonimno i sigurno ostaviti neželjene bebe.
”Kao udruga koja želi pružiti zaštitu svakom ljudskom biću, od začeća do prirodne smrti, ali i potaknuti slučajevima čedomorstva u Hrvatskoj, odlučili smo pokrenuti projekt ‘Prozor života’ kako bi spasili živote neželjene djece”, ističe Alberta Vrdoljak, predsjednica udruge Betlehem Zagreb te idejna začetnica i nositeljica projekta.
”Svi znamo za slučajeve gdje su novorođena djeca bacana na smetlišta ili pokapana u stražnjim dvorištima. Osobno vjerujem, koliko god to možda zvučalo teško, da nijedna majka koja je počinila takav zločin zapravo nije htjela ubiti svoje dijete nego je na to bila natjerana životnim okolnostima. Želim svima koji se nalaze u sličnoj situaciji pružiti ruku i omogućiti im, ako već ne žele zadržati dijete, jedan human način kako da to naprave.”
”Koja je uopće alternativa? Još djece na smetlištima?”
”Tri godine radimo na ovome te smo, nakon što smo ispitali sve zakonske i druge mogućnosti te više puta naišli na zid, u dogovoru s našim pravnim timom odlučili jednostavno krenuti u to”, ističe dodajući: ”Ovo možda nije savršeno rješenje, ali koja je uopće alternativa? Još djece na smetlištima?”
Prvi prozor života u Hrvatskoj napravljen je u sklopu Samostana Pohoda Marijina, uz kapelu Corpus Domini na zagrebačkoj Trešnjevci. Sa strane Mošćeničke ulice nalazi se oslikani zid s prozorom iznad kojeg je postavljena nadstrešnica. S druge strane prozora je zasebna prostorija u kojoj se nalazi grijani krevetić.
Nema otkrivanja identiteta majke
”Majka može doći iz Mošćeničke ulice, otvoriti prozor i ostaviti dijete bez ikakvog straha da će joj se otkriti identitet. Prostorija je uređena po svim pravilima te opremljena videonadzorom, ali on ne gleda na ulicu, već isključivo na krevetić. U trenutku kada se u njega položi dijete aktivira se alarm redovnicama u samostanu i na mom mobitelu. Časne sestre potom provjeravaju videonadzor te odnose bebu u prostor samostana nakon čega je preuzimam ja i obavještavam sve nadležne službe.”
”Mi kao udruga također surađujemo s osobama medicinske struke. Imamo nekoliko liječnica, uključujući ginekologinju i neonatologinju kao i patronažne sestre koje pomažu Betlehemu, tako da su djeca i s te strane osigurana”, ističe Alberta Vrdoljak koja se nada da će ovaj projekt omogućiti nekom djetetu dostojanstven život umjesto tragične smrti.
Udruga U ime obitelji za anonimne porode
Udruga U ime obitelji je kao nositelj Hoda za život Hrvatska uputila zahtjev izabranim zastupnicama i zastupnicima u Hrvatskom saboru, predsjedniku i potpredsjednicima Vlade RH te nadležnim ministrima u Vladi RH da se u najhitnijem roku u saborsku proceduru uputi prijedlog zakona kojim će se trudnicama omogućiti anoniman porod u bolnicama. Kao i uvođenje hitne zakonske novele kojom bi se sve bolnice u Hrvatskoj obvezale na otvaranje posebnih punktova, tzv. gnijezda za bebe, gdje će roditelji moći ostaviti svoju tek rođenu djecu za koju se ne mogu ili ne žele skrbiti.
Markić: Omogućio bi se siguran porod
Željka Markić, dr. med., izvršna direktorica udruge U ime obitelji pojasnila je da bi se uvođenjem mogućnosti anonimnog poroda, odnosno osiguravanjem mogućnosti trudnicama da prilikom poroda ne otkriju podatke niti o sebi niti o ocu djeteta, majkama u teškim psiho-socijalnim i materijalnim uvjetima omogućio siguran porod te bi se njima i njihovoj novorođenoj djeci mogla pružiti nužno potrebna primarna zdravstvena zaštita. Troškove poroda trebala bi preuzeti država. A po napuštanju rodilišta, djeca bi trebala biti predana ustanovama socijalne skrbi i upućena na posvajanje. U RH u prosjeku na svako dijete dostupno za posvajanje postoji šest parova koji ga žele posvojiti.
Prema Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i Ustavu Republike Hrvatske svatko ima pravo na život, a dužnost je države, društva i svakog pojedinca zaštiti svakog čovjeka, neovisno o njegovoj dobi i fazi razvoja. Implementacijom predloženih odredbi dodatno bi se zaštitila jedna od najranjivijih društvenih skupina – majke i novorođena djeca.
Osiguravanjem mogućnosti anonimnog poroda država bi ispunila svoju dužnost zaštite zdravlja i života i majke i novorođenog djeteta te bi se time slučajevi poroda u nehumanim i zdravstveno krajnje opasnim uvjetima, kao i slučajevi zločina čedomorstva sveli na minimum. Otvaranjem posebnih punktova u bolnicama sa stalnim videonadzorom u kojima bi roditelji mogli ostaviti svoju novorođenu djecu osim suzbijanja čedomorstva i nesigurnih poroda, smanjio bi se broj slučajeva zanemarivanja i zlostavljanja djece, ali i izloženost novorođenčadi trgovini djecom, stoji u dopisu udruge U ime obitelji, nositelja Hoda za život Hrvatska.
>Što možemo naučiti od država koje su ozakonile anonimni porod?
Prozor života nalazi se u u Mošćeničkoj 3 na zagrebačkoj Trešnjevci u sklopu samostana Pohoda Marijina.
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.