Komore jugoistočne Europe jačaju suradnju za veću konkurentnost

Predstavnici gospodarskih komora zemalja jugoistočne Europe okupljene oko Komorskog investicijskog foruma (KIF), poručili su u četvrtak u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) da se jačom međukomorskom suradnjom može povećati konkurentnost gospodarstava u okružju.

U HGK se, naime, u četvrtak okupilo više od sto predstavnika gospodarskih komora iz jugoistočne Europe, Europske komisije te državni dužnosnici i diplomati na drugoj po redu konferenciji nakon što je prošlog ljeta u Beču na marginama Konferencije o zapadnom Balkanu osnovan KIF kao odgovor gospodarskih komora na izazove Berlinskog procesa koji su pokrenule Njemačka, Austrija i Francuska, uz potporu EU-a.

Osnivanju i radu KIF-a potporu su pružili Unija europskih komora Eurochambres, Austrijska gospodarska komora i Udruga industrijskih i trgovinskih komora Njemačke s ciljem, kao i cjelokupnoga Berlinskog procesa, pretvaranja susjedstva EU-a u zonu stabilnosti, sigurnosti i gospodarskog napretka, kako bi se zemljama dala europska budućnost.

U sklopu konferencije održan je sastanak predsjednika ili zamjenika predsjednika komora iz Srbije, BiH, Kosova, Makedonije, Crne Gore, Slovenije, Turske kao i radni sastanci grupe KIF-a za razvoj privatnog sektora.

“HGK kao krovna hrvatska gospodarska institucija sudjelovanje na ovom Forumu vidi kao veliku priliku za uključivanje članica u provedbu projekata za rast izvoza i privlačenje investicija, a za jačom suradnjom potrebu nameće i sadašnja situacija s brojnim izazovima, od još jakih posljedica krize, nezaposlenosti i nepovoljnih izvora financiranja do migracijskog vala koji dosta utječe pa i otežava slobodan protok ljudi, roba i usluga”, naglasio je predsjednik HGK Luka Burilović.

“Europska budućnost jugoistočnih europskih zemalja je jasna, to potvrđuje i zahtjev BiH za EU, u čemu će je Hrvatska, kao i druge susjede, podržati na putu do EU-a, a ono na što se trebamo fokusirati su veliki investicijski i pogotovo infrastrukturni projekti koji se mogu sufinancirati iz EU-a”, istaknuo je Burilović.

I predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež ističe važnost malih i srednjih poduzeća u razvoju područne suradnje, jer ona i u Srbiji i u okruženju i u EU čine više od 90 posto udjela u svim komorama.

“S kolegama iz komore Kosova poslali smo nedavno svim komorama u regiji pozivno pismo da krenu u Berlinski proces, da više surađujemo i to je glavna ideja, ali ne samo na mrežama autocesta, plinovoda i drugih velikih infrastrukturnih investicija nego da budemo prije svega ljudi koji rade zajedno, a pokrećemo i uspostavu regionalne stručne škole u Brezovici koja će biti na njemačkom jeziku i okrenuta praktičnim znanjima i vještinama sa 80 posto prakse u kompanijama koje se uključe”, istaknuo je Čadež. Smatra da ne postoje nacionalne nego samo konkurentne i nekonkurentne komore i gospodarstva.

Predstavnici Europske komisije Michel Catinat i Bernard Brunet također su naglasili važnost regionalne suradnje, dok je Anthony Gribben iz fondacije Enterprise&Entrepreneurship najvažnijim izdvojio edukaciju mladih i njihovo uključivanje u poduzetništvo¸.

Posebni predstavnik francuskog Ministarstva vanjskih poslova za gospodarsku diplomaciju na Balkanu, senator Alain Richard, najavio je pak za srpanj ove godine sastanak zemalja s područja JI i EU-a za stvaranje bolje koordinacije u okružju.

Potpredsjednik HGK Želimir Kramarić iznio je primjere konkretne suradnje u okružju na projektima među kojima su Transnacionalni program Danube (DTP) i Adrion program 2014-2020 u koje su uz Hrvatsku uključene i druge zemlje susjedstva, s ciljem jačanja konkurentnosti.

Izvor: Narod.hr/h
Photo: fah