Komemoracija u povodu 74. godišnjice blajburške tragedije održat će se – u subotu, 18. svibnja 2019., na Bleiburškom polju u Austriji.
Vice Vukojević: Komemoracija na Bleiburškom polju održat će se 18. svibnja
Organizator komemoracije je Počasni bleiburški vod, a suorganizator u liturgijskom dijelu je zajedničko Vijeće za inozemnu pastvu Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine.
Pokrovitelj komemoracije je Hrvatski sabor, a supokrovitelj je Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine.
Program komemoracije:
– 11.00 sati: molitva kod hrvatskoga groba na mjesnom groblju u Unterloibachu,
– 11.20 sati (okvirno): kretanje procesije od groblja u Unterloibachuprema Bleiburškom polju,
– 12.00 sati: početak službenog dijela komemoracije na Bleiburgu uz izravan prijenos na HRT-u,
– 12.05 sati: sveta misa,
– 13.35 sati: molitva za žrtve Bleiburške tragedije islamske vjeroispovijedi,
– 13.45 sati: polaganje vijenaca,
– 14.00: odjavna riječ glasnogovornika Počasnoga bleiburškog voda vlč. Ante Kutleše.
Počasni bleiburški vod je osigurao, kao i proteklih godina, besplatan prijevoz hodočasnika autobusima iz Zagreba u Bleiburg.
Polazak autobusa je od 05.00 do 06.00 sati s Autobusnog kolodvora u Zagrebu.
Ostale obavijesti vezane uz komemoraciju možete pratiti na faceboook-stranicama počasnog blajburškog voda.
Što se dogodilo na Bleiburgu 1945. i koliki je broj žrtava?
Bleiburg je simbolično mjesto stradanja koje označava i sva druga poslijeratne stradanja koja su se odvijala na križnim putovima diljem Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Kolonu izbjeglica koji su pred pred partizanima u svibnju 1945. došli do blajburškog polja, na prostoru koji je bio pod kontrolom britanske vojske, Britanci su predali partizanima, nakon čega je uslijedio nesmiljen pokolj razoružanih vojnika i civila. Oni koji nisu ubijeni na Bleiburgu u kolonama su upućivani na put prema Hrvatskoj te su, nakon prelaska granice, partizani započeli s masovnim maltretiranjima, mučenjima i ubojstvima. O surovoj smrti zarobljenika na križnim putovima svjedoče nebrojene masovne grobnice koje se još uvijek otkrivaju u Sloveniji, Hrvatskoj i BiH. Primjerice, u Hudoj jami u Sloveniji komunistički egzekutori su svoje žrtve, među kojima su bile i žene, žive zazidali u rudnik.
“Ni do danas se ne može govoriti o preciznim i potpuno utemeljenim brojevima žrtava Bleiburga i Križnoga puta. Sigurno je da je u najmanju ruku riječ o desetcima tisuća žrtava, pri čemu treba imati u vidu da je prema dobro utemeljenim istraživanjima slovenske Komisije za prikrivena grobišta samo u Teznom pored Maribora u nekih tjedan dana u svibnju 1945. ubijeno najmanje 15.000 zarobljenika, a vjerojatno i više. Dodaju li se tome više ili manje istražene masovne grobnice (u Sloveniji se zna za njih ili je istraženo gotovo 600 takvih grobnica) poput onih u Kočevskom Rogu te Hudoj Jami, broj žrtava je očito bio zastrašujuće visok.” – kazao je nedavno u razgovoru za naš portal povjesničar dr. sc. Mario Jareb te nastavio:
“Tome treba nadodati da brojne masovne grobnice u Hrvatskoj nisu ni približno istražene kao one u Sloveniji, a riječ je o stotinama mjesta. Pritom treba podsjetiti na tisuće žrtava Macelja te stotina žrtava jame Jazovke kao mjesta koja su bar djelomice istražena. Prema procjenama spomenute slovenske komisije iz 2010. godine u navedenom broju grobnica u Sloveniji leže ostatci najmanje 100.000 žrtava. Pritom su među žrtvama bili ne samo pripadnici HOS-a i hrvatski civili koji nedvojbeno čine najveći dio žrtava, nego i slovenski domobrani (procjene govore o nekih 14.000 slovenskih žrtava), pripadnici srpskih snaga (četnici, nedićevci, ljotićevci), Crnogorci i Nijemci.”
Tekst se nastavlja ispod oglasa