Dr. Jareb za Narod.hr: Opravdavanje komunističkih zločina kao što to čini Ivo Josipović sumrak je civilizacijskih vrijednosti

Foto: snimka zaslona

Uoči obljetnice blajburške tragedije naš sugovornik bio je dr. sc. Mario Jareb.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bliži se obljetnica blajburške tragedije. Tim povodom odlučili smo razgovarati s povjesničarem dr. sc. Marijom Jarebom, koji je za Narod.hr govorio o tragičnim događajima na Bleiburgu i križnim putevima, a dotaknuo se i nedavnih izjava bivšeg hrvatskog predsjednika Iva Josipovića o ubojstvu širokobrijeških fratara.

Dr. Mario Jareb znanstveni je savjetnik na Hrvatskom institutu za povijest, a njegovo osnovno istraživačko zanimanje je Nezavisna država Hrvatska i ustaški pokret.

Kako su se iskrivljavali podaci o ustanku u Srbu čak i u suvremenoj Hrvatskoj – pročitajte tekst povjesničara dr. sc. Jareba

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Diplomirao je povijest i arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pohađao je poslijediplomski studij na Srednjoeuropskom sveučilištu (CEU) u Budimpešti, koje mu je izdalo magistarsku diplomu zajedno sa Sveučilištem države New York, SAD. Doktorsku disertaciju na temu „Ustaško-domobranski pokret od nastanka do travnja 1941. godine“ obranio je 2003. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom doktorskog studija boravio je na Sveučilištu Indiana u SAD-u.

Član je Matice hrvatske, Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti, a povremeno surađuje u Hrvatskoj enciklopediji Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“. Od 2005. bio je član Hrvatske delegacije pri Međunarodnoj radnoj skupini za održavanje sjećanja, edukaciju i istraživanje holokausta, a od 2006. bio je predstavnik Ministarstva kulture RH u Savjetu Javne ustanove Spomen područje Jasenovac.

Dr. Mario Jareb za Narod.hr o radu Kusićevog Vijeća: „Treba jednako pristupiti svim totalitarnim simbolima, a ne relativizirati i opravdavati neopravdano“

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podsjetimo, dr. Mario Jareb jedan je od potpisnika „Apela hrvatskih intelektualaca za slobodu misli i govora i za slobodu povijesnog istraživanja“ kojega je pokrenula skupina hrvatskih povjesničara u listopadu 2017.

Britanci tek 31. svibnja prestali s izručenjima zarobljenika partizanima

Narod.hr: Možete li nam u kratkim crtama opisati što se dogodilo na Bleiburgu u svibnju 1945.?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dr. Mario Jareb: Danas je razmjerno dobro poznato što se je 15. svibnja 1945. dogodilo na bleiburškom polju. Jedna od kolona pripadnika Hrvatskih oružanih snaga (HOS) i hrvatskih civila te manji broj pripadnika Crnogorske narodne vojske (nekadašnji četnici Pavla Đurišića) je u svojem povlačenju došao do toga mjesta uz današnju slovensko-austrijsku granicu, gdje su im daljnje povlačenje zapriječili Britanci iz 38. (irske) pješačke brigade. U pregovorima koje su vodili s brigadirom Thomasom Scottom iz spomenute britanske postrojbe predstavnici HOS-a tražili su predaju vojnika i izbjeglica Britancima, no ovi su ih uputili da se moraju predati pripadnicima Jugoslavenske armije koja je u međuvremenu opkolila bleiburško polje. To se je naposljetku i dogodilo, a tada su pale i prve žrtve uslijed kraćeg mitraljiranja izbjeglica od strane jugoslavenskih snaga. Zarobljenici i civili su upućeni prema granici, da bi po njezinu prijelazu jugoslavenski stražari počeli s masovnim maltretiranjem, mučenjem i ubojstvima. Predaja u Bleiburgu je stvarno i simbolički početak i ishodište onoga što danas poznajemo pod nazivom Bleiburg i Križni put. Spomenuta kolona bila je tek jedna od kolona hrvatskih izbjeglica (vojnika i civila) koja je u svibnju 1945. došla do područja današnje Austrije, odakle su Britanci izručili mnoge od njih jugoslavenskim vlastima. Oni su to činili uz izliku da će jugoslavenske vlasti poštovati međunarodne konvencije o zarobljenicima i dobro s njima postupati, no 31. svibnja su zbog brojnih izvješća o ubijanjima prestali s izručenjima.

Broj žrtava zastrašujuće je visok

Narod.hr: Koliko je bilo žrtava Bleiburga?

Dr. Mario Jareb: Ni do danas se ne može govoriti o preciznim i potpuno utemeljenim brojevima žrtava Bleiburga i Križnoga puta. Sigurno je da je u najmanju ruku riječ o desetcima tisuća žrtava, pri čemu treba imati u vidu da je prema dobro utemeljenim istraživanjima slovenske Komisije za prikrivena grobišta samo u Teznom pored Maribora u nekih tjedan dana u svibnju 1945. ubijeno najmanje 15.000 zarobljenika, a vjerojatno i više. Dodaju li se tome više ili manje istražene masovne grobnice (u Sloveniji se zna za njih ili je istraženo gotovo 600 takvih grobnica) poput onih u Kočevskom Rogu te Hudoj Jami, broj žrtava je očito bio zastrašujuće visok. Tome treba nadodati da brojne masovne grobnice u Hrvatskoj nisu ni približno istražene kao one u Sloveniji, a riječ je o stotinama mjesta. Pritom treba podsjetiti na tisuće žrtava Macelja te stotina žrtava jame Jazovke kao mjesta koja su bar djelomice istražena. Prema procjenama spomenute slovenske komisije iz 2010. godine u navedenom broju grobnica u Sloveniji leže ostatci najmanje 100.000 žrtava. Pritom su među žrtvama bili ne samo pripadnici HOS-a i hrvatski civili koji nedvojbeno čine najveći dio žrtava, nego i slovenski domobrani (procjene govore o nekih 14.000 slovenskih žrtava), pripadnici srpskih snaga (četnici, nedićevci, ljotićevci), Crnogorci i Nijemci.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bleiburg- Titova zapovijed glasila je: „Pobiti!“

Narod.hr: Poznata je negativna uloga britanske vojske na Bleiburgu. Znaju li se podaci tko su bili odgovorni ljudi s britanske strane?

Dr. Mario Jareb: Izravne pregovore s predstavnicima HOS-a vodio je spomenuti brigadir Scott, no on je postupao po uputama s viših (britanskih) razina zapovijedanja, kako političkih tako i vojnih. Američki predstavnici u visokom savezničkom zapovjedništvu (u tome su imali i potporu američke politike) protivili su se takvom postupanju označivši ih kršenjem prihvaćene angloameričke politike, no snage na terenu su bile britanske i provodile su zapovijedi britanskih zapovjedništava i politike. Kako je već rečeno, tek kada je temeljem brojnih vijesti i izvješća postalo jasno što jugoslavenski komunisti čine s zarobljenicima i izbjeglicama, izručenja su prekinuta.

Potresno svjedočanstvo preživjelog s Bleiburga: “Kada danas dođem na Bleiburg, vidim pred sobom one koji su pobijeni nedužni”

Opravdavati zločin moralno je nakazno

Narod.hr: Kada je riječ o žrtvama Bleiburga i križnih putova, svjedoci smo da mnoge osobe u politici i javnom životu negiraju utvrđene povijesne činjenice. Kako, kao povjesničar, komentirate tu pojavu?

Dr. Mario Jareb: Riječ je o ideološki zaslijepljenim osobama koje ne prežu ni od opravdanja zločina, što je moralno i na svaki drugi način nakazno. Zabrinjavajuće je što među njima ima i ljudi koji pretendiraju voditi hrvatsko društvo, što se sigurno ne može činiti opravdavanjima masovnih ubojstava bez ikakvoga suda. To je sumrak civilizacijskih vrijednosti, a u konačnici mlađim generacijama može usaditi svijest o tome da je ubijanje i uništavanje opravdano ako ste na takozvanoj „pravoj“ strani. Svjedočimo ovih dana odvratnoj i sumanutoj izjavi bivšeg predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, koji je uz to i sveučilišni profesor. On uzima zdravo za gotovo nekadašnju komunističku promidžbu davši izjavu o ubijenim širokobriješkim franjevcima kao legitimnom vojnom cilju. Poput nekadašnjeg političkog komesara i pripadnika komunističkoga Agitpropa on docira o tome što se je tamo navodno dogodilo, iako je tadašnja stvarnost o kojoj se na temelju istraživanja i gradiva dobro zna bila posve drugačija. Nema dvojbe da je bila riječ o barbarskom ubojstvu franjevaca upravo zbog toga što su bili franjevci i što su u komunističkoj vizuri novoga svijeta i društva predstavljali moguću zapreku uspostavi komunističkoga monopola u društvu, a ne zbog budalaština koje je izmislila komunistička promidžba.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.