Borovčak: Popis stanovništva 2021. neregularan je, treba ga poništiti i ponoviti, a odgovorne kazniti zbog manipuliranja

Popis
Foto: Snimka zaslona

Znate li da se u popis stanovništva 2021. ne može unijeti podatak o starosti zgrada izgrađenih prije 1900. godine? No bez problema možete upisati zahod u stanu – bez ispiranja. Naime, u grupi Podaci o stanu, za pitanje br. 19 o dovršenosti zgrade, elektronički izbornik automatski ne dopušta upis zgrade starije od 1900 godine. Dakle zgrade izgrađene prije 1900. godine, u kojima žive stanovnici Hrvatske, uopće i ne postoje. No moguće je bez problema upisati da u stanu imate zahod bez ispiranja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pa makar se i zabunili. Vrlo „logično“, zar ne? Naime, u Popisu stanovništva 2021. postoje pitanja koja su ograničena ponuđenim izbornikom, u kojem ne možete upisati što želite, već ste prisiljeni odabrati neki od ponuđenih podataka, pa makar on bio i pogrešan. Po toj logici, uopće ne postoje zgrade u Zagrebu na Gornjem gradu, ni njihovi stanovnici, jer su sve zgrade iz 18. i 19. stoljeća, dakle starije od 1900 godine. Po toj logici, ne postoje cijeli dijelovi Donjeg grada u Zagrebu, ali ni mnogo drugih objekata diljem Hrvatske. Postoje samo objekti iz 20. stoljeća, ali ipak postoje u stanovima zahodi bez ispiranja. Snažna logika, zar ne?

Popis stanovništva zapravo ima puno ozbiljniju – namjerno smišljenu logiku podvale. Onu koja se odnosi na dio hrvatskog pučanstva, kome se priječi sloboda vjeroispovijedi i mogućnost slobodnog izjašnjavanja. Naime, postoje ozbiljne razlike između prikazanog slikovnog upitnika za popis stanovništva na stranicama Državnog zavoda za statistiku, obrazac i onog elektroničkog.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na prvi pogled čini se sve skladno i u redu. Međutim, na elektroničkom popisu, kako onog za samopopisivanje tako i onog kod popisivača s laptopom, postoje nametnuti i zato sporni odgovori. U grupi Podaci o osobi, pitanje br. 20. Vjerska zajednica, nudi se padajući izbornik ograničenih odgovora i nije moguće ništa drugo upisati odnosno odabrati od onoga što je unaprijed određeno. Tako na tom popisu, pitanje br. 20. Vjerska zajednica, ne postoji Hrvatska pravoslavna crkva, ali postoji Srpska pravoslavna crkva. To se službeno obrazložilo da HPC nije registrirana – što joj državne institucije onemogućavaju već godinama, iako ni SPC nije registrirana – na što se žmiri već godinama.

Tako se dio pučanstva, Hrvata pravoslavne vjeroispovijedi, ne može izjasniti o pripadnosti vjerskoj zajednici, nego mogu „birati“ ono što nisu i ne osjećaju po ponuđenom izborniku. Očito ponuđeni izbornik je osmišljen namjerno tako, kako bi se posve negiralo postojanje Hrvata pravoslavne vjeroispovijedi. Naime, popisom stanovništva 1991. godine utvrdilo se oko 6.700 Hrvata pravoslavaca, godine 2001. kao Hrvati pravoslavne vjeroispovijedi izjasnilo se približno 12.500 stanovnika, a 2011. godine oko 16.600. Očito takvi podaci nisu po nečijem političkom ukusu, pa se na ovom popisu 2021. želi osmišljenom podvalom doskočiti rezultatima. Trebalo je stoga osmisliti nepostojanje Hrvata pravoslavne vjeroispovijedi, što bi očito zadovoljilo nečiji pokvareni politički interes. Popis je stoga neregularan, treba ga poništiti i ponoviti! To je vijest, koja je alarmantna i u svakoj civiliziranoj zemlji zvonila bi zvona bi uzbunu!

Popis stanovništva ili cenzus je pravno uređeno prikupljanje statističkih podataka o svakom pojedinom pripadniku stanovništva određene države ili područja. Popis stanovništva je statističko sredstvo koje koristi država u razne svrhe poput poreza ili gospodarske politike, a građani konvencionalnom metodom brojanja po upitniku pružaju informacije o sebi i kućanstvu u kojem žive. Po prvi put popis je digitaliziran te je moguće popisati se putem Interneta korištenjem sustava e-Građani. No trebalo je doskočiti mogućnosti da se po pitanju nacionalnosti, vjere i pripadnosti vjerskoj zajednici stanovnici bez iznimke slobodno opredijele.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podaci popisa se objavljuju u raznim formatima kako bi bili dostupni znanstvenim subjektima, svim razinama vlasti, medijima, dobrotvornim organizacijama i svim građanima koji su zainteresirani. Podaci se mogu vizualno prikazati ili analizirati po raznim statističkim modelima, pokazati razliku između pojedinih područja ili prikazati povezanost različitih osobnih karakteristika. Popisni podaci nude jedinstven uvid u mala područja i male demografske skupine. Tako se predstavlja popis stanovništva na državnim stranicama. Zašto se onda onemogućilo da se Hrvati pravoslavne vjeroispovijedi slobodno opredijele i iskažu svoju pripadnost vjerskoj zajednici koju oni žele i kojoj oni po svom uvjerenju žele pripadati?

Ustav Republike Hrvatske (pročišćeni tekst od 15. siječnja 2014.) u poglavlju III. Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda i točki 2. Osobne i političke slobode i prava, u članku 40. kaže: „Jamči se sloboda savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno očitovanje vjere ili drugog uvjerenja“, a u članku 41. pojašnjava: „Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od države. Vjerske zajednice slobodne su, u skladu sa zakonom, javno obavljati vjerske obrede, osnivati škole, učilišta, druge zavode, socijalne i dobrotvorne ustanove te upravljati njima, a u svojoj djelatnosti uživaju zaštitu i pomoć države.“ Je li ovaj Popis 2021. u skladu sa Ustavom i onime što Ustav propisuje? Očito da nije.

Zaključno, u cijelom upitniku Popisa stanovništva 2021. samo su 2 pitanja na koja se nude nametnuti odgovori automatskim izbornikom. To je pitanje o starosti zgrade u kojoj živite i to je pitanje pripadnosti vjerskoj zajednici kojoj netko pripada. Kako to da ih nema više? Nije bilo ni potrebno. Pitanje o starosti zgrada, služi kao krinka za drugo pitanje, iako daje krivotvorenu sliku o tome da Hrvati žive u suvremenim, novijim zgradama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pitanje o pripadnosti vjerskim zajednicama, daje prividnu sliku slobode velikog izbora vjerskih konfesija. Međutim tu se krije i najveća podvala, ugnjetavanje slobode i potiranje postojeće veće skupine hrvatskih pravoslavaca. Onemogućavanje slobode odabira na ovom pitanju vjerskih zajednica, u potpunosti je u suprotnosti sa člankom 41. Ustava Republike Hrvatske. Stoga zaključujem kako je Popis stanovništva 2021. neregularan, treba ga poništiti i ponoviti! Također, potrebno je utvrditi one koji su osmislili i pustili u opticaj popisni elektronički obrazac, koji nametnutim izbornikom onemogućava slobodu i točnost odgovora, te ih treba primjereno kazniti zbog manipuliranja i krivotvorenja popisom stanovništva 2021. Jer Ustav RH je jasan: “Vjerske zajednice slobodne su, (…) a u svojoj djelatnosti uživaju zaštitu i pomoć države.“

* Damir Borovčak hrvatski je publicist, povijesni istraživač, politički analitičar, idejni začetnik, poticatelj i jedan od osnivača Udruge ‘Macelj 1945.’ Godinama je živio u Kanadi, a u Hrvatsku se vratio početkom 1991., u obranu Domovine. Bio je ratni tajnik za iseljeništvo HDZ-a, a potom pomoćnik ministra u Ministarstvu iseljeništva RH. Za svoj društveni rad dobio je mnoge zahvalnice i priznanja, među ostalim i tri odlikovanja, koje mu je uručio prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman. Gotovo 15 godina uređivao je emisiju „Vjera u sjeni politike“ na Radio Mariji. Autor je više knjiga i urednik više književnih i publicističkih djela drugih autora. Poticatelj je obnove štovanja Svetog Josipa kao zaštitnika Kraljevstva odlukom Hrvatskog sabora 1687. Zaslužan je za ideju i poticaj postavljanja reljefa sv. Josipa (sv. Obitelji) na ulazu u Hrvatski sabor 2008. Idejni je začetnik I. spomen pohoda u Gvozdansko, povijesno mjesto hrvatskog velejunaštva.

** Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.