Povjesničar i povjesničar umjetnosti te zamjenik predsjednika HSP-a Zagreb, Ante Brešić Mikulić oglasio se povodom nadolazećeg 10. travnja, datuma koji i danas izaziva velike podjele u društvu, a koje potenciraju mainstream mediji, određeni političari i tzv. lijeva historiografija. Kako piše Brešić Mikulić, “nove generacije ne zanima totalitaristički diktat pogleda na NDH, već istina proizašla kroz objektivno i slobodno istraživanje. Je li danas vrijeme da napokon pristupimo ovoj temi objektivno kroz prizmu historiografije ili moramo pričekati još koju godinu “dok se ne umirove ili umru posljednji relikti totalitarnog komunističkog režima?”, postavlja pitanje mladi HSP-ovac.
> Izabrano novo vodstvo HSP-a Grada Zagreba
Brešić Mikulić ustvrđuje kako je revizija osnovna metoda ne samo povijesne, već i drugih srodnih znanosti: “Svaki novi izvor i dokaz zahtjeva reviziju postojećih saznanja i pogleda. Politizacija povijesti nije novitet zbog značajnog utjecaja povijesti na suvremeni život i društvo. No politizacija mora jamčiti obostran prostor, a ne jednoumlje kroz ideološki teror. Stoga nedavni pozivi i zaključci udruženja totalitarnog karaktera (tzv. udruge antifašista i radikalno lijeve organizacije) o reviziji pomalo čude, jer su osnovnu povijesnu metodologiju proglasili nepoželjnom“, kazao je.
Brešić Mikulić: Mlade ne zanima pogled na povijest iz prizme totalitarnog jednoumlja
Potom nastavlja: “Značaj 10. travnja 1941. i istraživanje NDH ne može se određivati kroz prizmu jugokomunističkog režima!”. Dodaje kako ga veseli što ćemo za 15 godina na 100. godišnjicu moći slobodno bez ideološkog pritiska i totalitarnog narativa pristupiti temi, “lišeni generacije iz Jugoslavije koja danas vrši ideološki pritisak na historiografiju“.
Smatra kako mlade ne zanima pogled na povijest iz prizme totalitarnog jednoumlja, već zaključak kroz objektivnost i slobodno istraživanje.
“Uistinu je otužno da 85 godina nakon uspostave NDH, pogledi prema povijesti nisu dirigirani slobodom znanstvenog istraživanja, već zahtjevima samoproglašenih komesara s ljevice. Te grupacije polagano s vremenom odumiru, a povijesti ostavljaju svoju baštinu jednoumlja po čemu ćemo ih pamtiti. Uistinu otužan ‘amanet’ da ništa nisu stvorili, niti vrijednost navoda u suvremenim radovima, već nasljeđe totalitarnog jednoumlja”, piše Brešić Mikulić.
> Može li HSP na izborima vratiti utjecaj i obnoviti parlamentarni status?
Primjer bl. Alojzija Stepinca
Potom se Brešić Mikulić osvrće i na ulogu Crkve u hrvatskom društvu i povijesti: “Crkva uistinu kao tisućljetna moralna vodilja našeg naroda i čovječanstva dala nam je najbolji uvid u društvo. Jednako je dala hvalu i kritiku, ali i moralni imperativ da razaznamo dobro od zla, onoga hvale vrijednoga od onoga sramotnoga”.
Posebno ističe nadbiskupa bl. Alojzija Stepinca i Ivana Šarića.
“Oba imena čiji život je ostavio velik zalog u vjeri (od moralne teologije do prvog suvremenog prijevoda Biblije). Zato možda i najbolji sud nam daju oni kada traže da jasno odvojimo pojam NDH kao Hrvatske države i time valjane težnje hrvatskog naroda, od ustaške vlasti koja je podređena kritici kao i svaka druga vlast”, kazao je.
Na kraju zaključuje riječima bl. Alojzija izrečenim na montiranom sudskom procesu iz 1946. godine: “Nisam bio persona grata ni Nijemcima ni ustašama. Nisam bio ustaša, niti sam položio njihovu zakletvu, kako su učinili vaši činovnici, koji su ovdje. Hrvatski se Narod plebiscitarno izjasnio za Hrvatsku državu i ja bih bio ništarija, kad ne bih osjetio bilo Hrvatskog Naroda, koji je bio rob u bivšoj Jugoslaviji.”
> 18. ožujka 1945. znamenita propovijed bl. Stepinca
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.